35. Pazinski memorijal|The 35th Pazin Memorial Symposium|35° Memoriale di Pisino

02.10.2009.

Vrijeme: 2. lis­to­pa­da 2009.

Mjesto: Mala kon­cert­na dvo­ra­na Spomen doma, Pazin

Organizator: Katedra Čakavskog sabo­ra za povi­jest Istre

Time: the 2nd of October, 2009

Place: Little Concert Hall of the «Spomen dom» (Memorial House) in Pazin

Organization: Department for Istrian History of the Čakavian Parliament

Data: 2 otto­bre 2009
Luogo: Piccola sala con­cer­ti del­la Casa del­le rimem­bran­ze, Pisino
Organizzatore: Cattedra del Sabor ciaca­vo per la sto­ria dell’Istria

— —  —  —  —  —  —  —  —  —  —  —  —  —  —  —  —  — –

pazU Pazinu je odr­žan «35. znans­tve­no-struč­ni skup o povi­jes­ti Istre» posve­ćen raz­dob­lju fran­cu­ske upra­ve u Istri.

Pazin hos­ted the 35th sci­en­ti­fic con­fe­ren­ce on Istrian his­tory dedi­ca­ted to the peri­od of French gover­n­ment in Istria.

A Pisino si è tenu­ta la «35ª assem­blea sci­en­ti­fi­co-pro­fe­ssi­ona­le sul­la sto­ria dell’Istria» dedi­ca­ta al tem­po dell’amministrazione fran­ce­se in Istria. 

Ovom pri­go­dom, mikros­li­ku o živo­tu u opći­ni Draguć pod fran­cu­skom upra­vom pre­do­čio je Jakov Jelinčić.


Sačuvana arhiv­ska gra­đa nije pot­pu­na ni obil­na, no doku­men­ti ipak pri­ča­ju živo­pis­nu pri­ču o pri­sil­nim nova­če­nji­ma, o tje­ra­li­ca­ma za voj­nim bje­gun­ci­ma i simu­la­ci­ja­ma boles­ti da se izbjeg­ne voj­ska, ili o para­no­ji pre­ma stran­ci­ma (od općin­skih se načel­ni­ka tra­ži­lo da izvje­šta­va­ju o stra­nim držav­lja­ni­ma, pogla­vi­to Rusima).


Maja Cerić je pak ana­li­zi­ra­la spi­se osam jav­nih biljež­ni­ka u opći­ni Vodnjan u vri­je­me fran­cu­ske upra­ve, dok je Slaven Bertoša pro­učio pul­ske matič­ne knji­ge iz isto­ga doba. Zanimljiva je demo­graf­ska sli­ka juga Istre u fran­cu­sko doba: pul­ski kotar tada ima 11.393 sta­nov­ni­ka, opći­na 4.199 duša, ali grad Pulu na samom počet­ku 19. sto­lje­ća nas­ta­nju­je jedva 813 ljudi.


Iz mati­ca se čita veli­ka smrt­nost dje­ce, oko 46 pos­to umr­lih dje­ca su mla­đa od deset godi­na, a samo je jedan Puljanin u to doba umro kao 80-godiš­njak. Josip Orbanić iz Ljubljane govo­rio je o pro­met­ni­ci­ma u Ilirskim pokra­ji­na­ma, istak­nuv­ši da su Francuzi poče­li gra­di­ti novu mre­žu ces­ta u Istri, ali je nisu dovr­ši­li, već je to idu­ćih sto­ti­njak godi­na čini­la aus­trij­ska vlast.


Pater Alfons Orlić govo­rio je o pazin­skom fra­nje­vač­kom samos­ta­nu u vri­je­me fran­cu­ske upra­ve. Tada je ovaj samos­tan pre­tvo­ren dije­lom u kasar­nu, a dije­lom u voj­no skla­di­šte, u nje­mu je ostao sve­ga jedan redov­nik, Nicefor Facchineti, koji je od 1791. do 1804. bio čak jedi­ni fra­nje­vac u Pazinu.


Tek nakon pro­tje­ri­va­nja Francuza iz Istre 1813. redov­ni­ci se u većem bro­ju vra­ća­ju u svoj pazin­ski samos­tan i tu ponov­no otva­ra­ju ško­lu, a na trgu pred samos­ta­nom je nakon posje­ta cara Franje I. 1816. pos­tav­ljen spo­me­nik u spo­men pobje­de Josipa Lazarića i nje­go­vih dobro­vo­lja­ca nad fran­cu­skom voj­skom. Dvije topov­ske kugle iz toga doba, sva­ka teška tri­de­se­tak kilo­gra­ma, i danas sto­je na ula­zu u samos­tan­ski vrt.


Galiano Labinjan na kra­ju je govo­rio o škol­s­tvu u Pazinu kra­jem 18. i počet­kom 19. sto­lje­ća, pod­sje­tiv­ši da su pazin­ski fra­njev­ci vodi­li puč­ku ško­lu naj­ma­nje od 1781., da od 1816. tako­đer u samos­ta­nu dje­lu­je puč­ka ško­la pre­ma aus­trij­skom zako­no­dav­s­tvu, a od 1836. do 1873. fra­njev­ci vode i gim­na­zi­ju na nje­mač­kom jeziku.


Popis izla­ga­ča: dr. sc. Nevio Šetić, Zagreb, Istra pod fran­cu­skom upra­vom; dr. sc. Josip Vidaković, Vesna Kalajžić, Marijana Ražnjević, Zadar, Kraljski Dalmatin i Istra; mr. Jakov Jelinčić, Pazin, Općina Draguć u vri­je­me fran­cu­ske upra­ve; Maja Cerić, Pazin, Francuska upra­va Vodnjana; dr. sc. Slaven Bertoša, Pula, Matične knji­ge gra­da Pule u doba fran­cu­ske vlas­ti (1809. – 1813.); Mirjana Kontestabile Rovis, Kopar, Arhivska gra­đa u fon­du «Uffizio dema­ni­ale di Capodistria» iz fran­cu­skog raz­dob­lja, koja se odno­si na Istru; dr. sc. Josip Orbanić,Ljubljana, Obnavljanje pro­met­ni­ca u Istri za vri­je­me Ilirskih pro­vin­ci­ja i nakon njih; o. Alfonz Orlić, Pazin, Franjevački samos­tan u Pazinu u vri­je­me fran­cu­ske upra­ve; Galiano Labinjan, Pazin, Školstvo Pazina kra­jem 18. i počet­kom 19. sto­lje­ća i Davor Šišović, Pazin, Francuzi i Pazinska jama.


Tema «Pazinskog memo­ri­ja­la» za 2010. godi­nu je «Pazinština šez­de­se­tih i sedam­de­se­tih godi­na dva­de­se­tog sto­lje­ća». (I. R.)


Info: www.pazin.hr

www.glasistre.hr

On this occa­si­on Jakov Jelinčić illus­tra­ted the life in the Municipality of Draguć during the French ruling. Although the sour­ces found in arc­hi­ves are not full nor nume­ro­us, the docu­ments still tell ama­zing sto­ri­es of coer­ced recru­it­ment, lis­ts of wan­ted fugi­ti­ves, cases of eva­ding mili­tary ser­vi­ce by faking ill­ness, fear of stran­gers (heads of muni­ci­pa­li­ti­es were obli­ga­ted to inform the aut­ho­ri­ti­es abo­ut fore­ign citi­zens, espe­ci­al­ly Russians).

Maja Cerić analyzed files by eig­ht nota­ri­es from the Municipality of Vodnjan during French gover­n­ment, whi­le Slaven Bertoša stu­di­ed the Pula regis­ters from the same peri­od. The demo­grap­hic data of the south Istria during the French gover­n­ment are very inte­res­ting: the County of Pula had 11.393 resi­dents, the muni­ci­pa­lity 4.199 dwel­lers but the Town of Pula num­be­red only 813 citi­zens at the begin­ning of the 19th cen­tury. The regis­ters pro­vi­ded data abo­ut the high mor­ta­lity rates among chil­dren, aro­und 46 per­cent of the dece­ased chil­dren were under the age of ten, and only one man in Pula lived to reach the age of 80.

Josip Orbanić from Ljubljana tal­ked abo­ut the traf­fic com­mu­ni­ca­ti­on in the Illyrian Provinces, emp­ha­si­zing the fact that the French star­ted buil­ding a network of roads in Istria but never suc­ce­eded to finish the pro­ject. The network was being cons­truc­ted by the Austrian Government during the next century.

Father Alfons Orlić tal­ked abo­ut the Franciscan Convent in Pazin. During the French rule parts of the monas­tery were tur­ned into mili­tary bar­rac­ks and ware­ho­use. Nicefor Facchineti rema­ined the only monk in the convent, and from 1791 to 1804 Facchinetti was also the only Franciscan in Pazin. The mon­ks retur­ned to the convent and reope­ned the scho­ol only after the French were bani­shed from Istria in 1813. In 1816, after the visit by the Emperor Franjo I, the monu­ment in remem­bran­ce of the vic­tory of Josip Lazarić and his volun­te­ers over the French army was erec­ted at the squ­are in front of the monas­tery. Two can­non bal­ls from that peri­od, each weig­hing aro­und 30 kilos, can still be seen at the gates of the monas­tery garden.

At the end of the con­fe­ren­ce Galiano Labinjan deli­ve­red a spe­ech on edu­ca­ti­on in Pazin at the end of the 18th and the begin­ning of the 19th cen­tury. He remin­ded the audi­en­ce that the Pazin Franciscans were run­ning ele­men­tary scho­ol at least from 1781. Also, from 1816 the convent orga­ni­zed scho­ol pro­gram­mes in accor­dan­ce with Austrian laws and from 1836 to 1873 the Franciscans also run secon­dary scho­ol in German language.

List of lecturers:

Sc. D. Nevio Šetić, Zagreb, Istria under French Government; Sc. D. Josip Vidaković, Vesna Kalajžić, Marijana Ražnjević, Zadar, «Kraljski Dalmatin» and Istria; M. Sc. Jakov Jelinčić, Pazin, Municipality of Draguć during the peri­od of French Government; Maja Cerić, Pazin, French Government in Vodnjan; Sc. D. Slaven Bertoša, Pula, Registers of the Town of Pula in the peri­od of French Government (1809. – 1813.); Mirjana Kontestabile Rovis, Koper, Archival mate­ri­als of the «Uffizio dema­ni­ale di Capodistria» from the French peri­od, in rela­ti­on with Istria, Sc. D. Josip Orbanić, Ljubljana, Renovation of roads in Istria during the peri­od of Illyrian pro­vin­ces and after them; Father Alfonz Orlić, Pazin, Franciscan Convent in Pazin during the peri­od of French Government; Galiano Labinjan, Pazin, Education in Pazin at the end of the 18th and the begin­ning of 19th cen­tury; Davor Šišović, Pazin, The French and the Pazin Cave.

In 2010 the the­me of the «Pazin Memorial Symposium» will be «The Pazin Region during the 1960s and the 1970s».

Info: www.pazin.hr

www.glasistre.hr


In ques­ta occa­si­one, Jakov Jelinčić ha offer­to un’illustrazione del­la vita nel comu­ne di Draguć sot­to l’amministrazione francese. 


Le fon­ti d’archivio con­ser­va­te non sono né com­ple­te né abbon­dan­ti, ma rac­con­ta­no comunque l’arruolamento obbli­ga­to­rio, i man­da­ti di cat­tu­ra per i diser­to­ri e le simu­la­zi­oni di malat­tie oppu­re le para­no­ie ver­so gli stra­ni­eri (i sin­da­ci dei comu­ni dove­va­no infor­ma­re su tut­ti i cit­ta­di­ni stra­ni­eri, spe­ci­al­men­te sui Russi). 


Maja Cerić ha ana­li­zza­to i docu­men­ti di otto notai pub­bli­ci del comu­ne di Dignano, men­tre Slaven Bertoša ha ana­li­zza­to i regis­tri di sta­to civi­le di Pola del peri­odo dell’amministrazione fran­ce­se. È inte­re­ssan­te lo sta­to demo­gra­fi­co dell’Istria meri­di­ona­le di ques­to peri­odo: il dis­tret­to di Pola con­ta­va 11.393 abi­tan­ti, il comu­ne 4.199, men­tre la cit­tà di Pola, all’inizio del XIX seco­lo, con­ta­va a mala­pe­na 813 abitanti. 


Dai regis­tri tras­pa­re una gran­de mor­ta­lità di bam­bi­ni. Il 46% dei bam­bi­ni mor­ti ave­va­no meno i dieci anni e sol­tan­to un cit­ta­di­no di Pola era mor­to all’età di 80 anni. Josip Orbanić di Lubiana ha par­la­to del­la cos­tru­zi­one del­le stra­de nel­le Province illi­ric­he, ponen­do in rili­evo il fat­to che i fran­ce­si ave­va­no ini­zi­ato in Istria la cos­tru­zi­one di una nuova rete di stra­de, non ter­mi­nan­do­la mai, e che è sta­to il gover­no aus­tri­aco a por­ta­re avan­ti i lavo­ri nei seco­li a venire. 


Padre Alfons Orlić ha fat­to un’esposizione sul monas­te­ro fran­ces­ca­no di Pisino al tem­po dell’amministrazione fran­ce­se. Allora, una par­te del monas­te­ro ven­ne in par­te adi­bi­ta a caser­ma e in par­te a maga­zzi­no mili­ta­re. Vi rima­se un uni­co mona­co, Nicefor Facchineti, che dal 1791 al 1804 fu per­si­no l’unico fran­ces­ca­no di Pisino. 


Appena nel 1813, dopo l’allontanamento dei Francesi dall’Istria, i mona­ci ritor­na­ro­no al loro monas­te­ro dove apri­ro­no la scu­ola e dove nel 1816, dopo la visi­ta dell’imperatore Francesco I, nel­la piazza antis­tan­te il monas­te­ro, erse­ro il monu­men­to in memo­ria alla vit­to­ria di Josip Lazarić e dei suoi volon­ta­ri con­tro i sol­da­ti francesi. 


Concludendo, Galiano Labinjan ha par­la­to dell’istruzione sco­las­ti­ca a Pisino alla fine del XVIII e agli ini­zi del XIX seco­lo. Fino dal 1781, era­no i fran­ces­ca­ni che si occu­pa­va­no del­la scu­ola popo­la­re, e dal 1816 all’interno del monas­te­ro esis­te­va anc­he la scu­ola popo­la­re gover­na­ta dal­la legis­la­zi­one aus­tri­aca. Dal 1836 al 1873, i fran­ces­ca­ni tene­va­no le lezi­oni in lin­gua tedesca. 


I rela­to­ri: dr. sc. Nevio Šetić, Zagabria, Istria sot­to l’amministrazione fran­ce­se; dr. sc. Josip Vidaković, Vesna Kalajžić, Marijana Ražnjević, Zara, Kraljski Dalmatin e Istra; mr. Jakov Jelinčić, Pisino, Il comu­ne di Draguć al tem­po dell’amministrazione fran­ce­se; Maja Cerić, Pisino, L’amministrazione fran­ce­se di Dignano; dr. sc. Slaven Bertoša, Pola, Registri di sta­to civi­le del­la cit­tà di Pola al tem­po dell’amministrazione fran­ce­se (1809−1813); Mirjana Kontestabile Rovis, Capodistria, Fonti d’archivio del fon­do «Uffizio dema­ni­ale di Capodistria» del peri­odo fran­ce­se, che si rife­ris­ce all’Istria; dr. sc. Josip Orbanić,Lubiana, Ricostruzione del­le stra­de in Istria al tem­po del­le Province illi­ric­he e dopo di esse; o. Alfonz Orlić, Pisino, Il monas­te­ro fran­ces­ca­no di Pisino al tem­po dell’amministrazione fran­ce­se; Galiano Labinjan, Pisino, L’istruzione a Pisino alla fine del XVIII e all’inizio del XIX seco­lo e Davor Šišović, Pisino, I fran­ce­si e la Foiba di Pisino.


Il tema del «Memoriale di Pisino» 2010 sarà «Il ter­ri­to­rio di Pisino negli anni sessan­ta e set­tan­ta del ven­te­si­mo secolo».


Info: www.pazin.hr

www.glasistre.hr

-