Globalni identitet|Global Identity|Identità globale
Konferencija Exit Europe, panel diskusija “Zagovaranje u kulturi – mobiliziranje sektora”,
kino Mosor, Zagreb, 13. studenog 2009.
Conference Exit Europe, discussion „Cultural Advocacy – Mobilizing the Sector“
Mosor Cinema, Zagreb, November 13, 2009
Conferenza Exit Europe, discussione „Intercessione nella cultura – mobilizzare il settore”
Kino Mosor, Zagabria, 13 novembre 2009
O modelima i strategijama zagovaranja u području kulturnih politika razgovaralo se na jednom od panela na konferenciji Exit Europe.
Zagovaranje u kulturnim politikama na razini Europske unije aktivnost je kojom se bave više od petnaest godina mnoge organizacije. Sada, kada konačno postoji Europska agenda za kulturu s fokusom na vanjske odnose, postavlja se pitanje što i kako dalje.
Zagovaranje sada počinje na neki drugačiji način. Ono što sada treba nanovo definirati jest kako, na koji način i iz koje pozicije. Ovo su neka od ključnih pitanja ali ujedno i zaključci postavljeni na panelu Zagovaranje u kulturi – mobiliziranje sektora održanog u petak, 13. studenog u sklopu konferencije Exit Europe u kinu Mosor.
Na panelu su sudjelovali Sanjin Dragojević, docent sociologije kulture i masovnih medija na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Cris Torch, predsjednik štokholmske produkcijske organizacije Intercult te nositelj brojnih drugih pozicija u mnogim europskim mrežama i inicijativama fokusiranim na zagovaranje u kulturi, Tsveta Andreeva, savjetnica za kulturne politike u European Cultural Foundation, Križana Brkić iz Odjela kontaktne kulturne točke Ministarstva kulture RH te Pascal Brunet, ravnatelj centra Relais Culture Europe. Stol je moderirala Daphne Tepper, policy analitičarka u platformi Culture Action Europe.
One of the discussions organized within the framework of the Exit Europe Conference was focused on the topics of models and strategies of advocacy in the domain of cultural policies.
Advocacy in the cultural policies on the level of European Union is the activity which has been tackled by numerous organizations for fifteen years. Now, when the European Agenda for Culture with the focus on external affairs came into existence, it is necessary to decide what is next.
Advocacy reached a new level. It is necessary to define anew how and from what positions should the advocacy function. These are some of the crucial questions, but at the same time also the conclusions reached during the discussion Cultural Advocacy – Mobilising the Sector, which took place on the 13th of November at the Mosor Cinema, within the framework of the Exit Europe Conference.
Participants: Sanjin Dragojević (assistant lecturer of Sociology of Culture and Mass Media from the Faculty of Political Sciences in Zagreb), Chris Torch (head of the of the Stockholm production organization Intercult and the important figure of many other European networks and initiatives focused on tcultural advocacy), Tsveta Andreeva (advisor for cultural policies at the European Cultural Foundation), Križana Brkić (from the Department of cultural contact points of the Ministry of Culture of Republic of Croatia) and Pascal Brunet (head of the Relais Culture Europe Centre). Moderator: Daphne Tepper (policy analyst at the Culture Action Europe Platform).
Uvodnu riječ dao je Sanjin Dragojević definirajući kulturne politike kao javne politike koje stoga imaju iznimno važnu ulogu u društvu i time dao podstreka drugim dvama govornicima koji će upravo širu javnost definirati kao onu prema kojoj treba usmjeriti zagovaranje. Chris Torch se osvrnuo na tri pravca u kojima zagovaranje može biti usmjereno – jedan je, onaj najučestaliji, prema političkim figurama, no doveo ga je u pitanje kratkoročnošću pozicija koje svakom promjenom vlasti u zemlji zagovaračke poduhvate i korake vraćaju na početak. Drugi, donekle smisleniji pravac jest onaj usmjeren prema zaposlenicima u institucijama i administrativnim strukturama koji na svojim pozicijama ostaju nešto dulje te dubljim i stručnijim poznavanjem materije u nekom smislu mogu pomoći u poboljšanju uvjeta djelovanja. No, najvažnijim, a ujedno i potpuno zanemarenim aspektom zagovaranja Torch je istaknuo zagovaranje prema korisnicima, odnosno publici kao onoj ključnoj prema kojoj se pri zagovaranju treba usmjeriti kako bi se stvorilo “vojsku” onih kojima je u interesu uključiti se u proces izgradnje stabilnog i sadržajnog društva.
Pascl Brunet je pak istaknuo kako je u današnjem vremenu krize demokracije koju proživljavaju gotovo sve europske države ključno redefinirati što u stvari zagovaramo, postaviti pitanje kakva je uloga umjetnika i umjetnosti, koje su razlike između kulture i umjetnosti te koja je uloga kulture u identitetima. Tu se naravno postavlja pitanje identiteta u čemu se Brunet pozvao na doba Margaret Thatcher u kojem je bilo moguće reći da društvo ne postoji, već samo individue te se nadovezao kako bi možda upravo iz takve perspektive trebalo gledati Europsku uniju – kao globalni projekt društva i civilizacije, ali nikako kao imperijalizma, već onog društva u kojem je moguće živjeti zajedno i zajednički graditi taj projekt.
Drugi aspekt koji predstavlja nužan preduvjet za uspješnost u zagovaranju, istaknuo je Dragojević, jest stabilnost civilnog sektora. Ono čime civilni sektor raspolaže, ne samo u Hrvatskoj nego u čitavoj regiji dalo se zaključiti iz izlaganja Tsvete Andreeve, jest specifično i iznimno visoko cijenjeno znanje i vještine koje nisu svojstvene drugim sektorima, osobito državnoj birokraciji. Naime, civilni sektor u regiji je bio primoran steći i primijeniti znanja iz programacije, vođenja projekata, strateškog planiranja i pribavljanja sredstava. Iz tog aspekta, Chris Torch je podvukao kako je nužno za uspostavljanje kvalitetne zagovaračke strategije poznavanje implementacije projekta ali i metoda po kojima se grade politike.
Križana Brkić iz Odjela kulturne kontaktne točke Ministarstva kulture RH, ustanovila je pak kako je, iako tek nekoliko godina dostupno organizacijama u Hrvatskoj, vrlo uspješno realiziran čitav niz projekata u okviru Programa EU Kultura 2007 – 2013. Možemo reći da je ova činjenica zasigurno posljedica iznimno jake kulturne scene koja već godinama radi na samoobrazovanju i iznalaženju strategija održivosti u kontekstu u kojem je moguće samo kratkoročno planiranje.
Pred civilnim sektorom dakle i dalje stoji golem posao sporih pomaka. Ono što je njegova prednost jest činjenica da je u mnogočemu napredniji i opremljeniji od institucionalnih i administrativnih mehanizama te mu je lakše nositi se sa vremenom, no nalazi se također pred zadatkom nanovo promisliti svoju poziciju i svoje ciljeve. A inicijative i organizacije iz regije moraju se uključiti aktivno u proces zagovaranja na razini EU. U tom mu poslu valja publiku učiniti svojim partnerom i zagovornikom.
Izvor: www.kulturpunkt.hr
****
Foto: Ivan Slipčević
