Predstavljen prvi svezak knjige “Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana”, Roberta Matijašića||Presentato il primo volume del libro „Storia delle terre croate dall’antichità fino all’imperatore Diocleziano” di Robert Matijašić

Vrijeme: 06. stu­de­no­ga 2009.
Mjesto: Filozofski fakul­tet u Zagrebu
Organizator: Filozofski fakul­tet u Zagrebu

Data: 6 novem­bre 2009

Luogo: Facoltà di filo­so­fia di Zagabria

Organizzatore: Facoltà di filo­so­fia di Zagabria

Prvi sve­zak knji­ge “Povijest hrvat­skih zema­lja u anti­ci do cara Dioklecijana”, Roberta Matijašića pred­stav­ljen je 06. stu­de­no­ga, u pros­to­ri­ja­ma Filozofskog fakul­te­ta u Zagrebu. Knjigu su pred­sta­vi­li sam autor, ured­nik Neven Budak te prof. Marina Milićević Bradač.

U knji­zi je obra­đe­na povi­jest podru­čja hrvat­skih zema­lja, od poče­ta­ka anti­ke do dola­ska cara Dioklecijana na vlast. Autor u sedam poglav­lja piše o zem­ljo­pis­nim zna­čaj­ka­ma teri­to­ri­ja, pra­po­vi­jes­nom etnič­kom sup­s­tra­tu, ilir­skoj etnič­koj bašti­ni, etno­ge­ne­zi te grč­koj kolo­ni­za­ci­ji, rato­vi­ma s Rimljanima i rim­skim osva­ja­nji­ma Ilirika.

Il 6 novem­bre, negli spa­zi del­la Facoltà di filo­so­fia di Zagabria, è sta­to pre­sen­ta­to il pri­mo volu­me del libro „Storia del­le ter­re cro­ate dall’antichità fino all’imperatore Diocleziano” di Robert Matijašić. Il libro è sta­to pre­sen­ta­to dall’autore, dall’editore Neven Budak e dal­la prof. Marina Milićević Bradač.

U prvo­me poglav­lju (Uvod) dono­se se meto­do­lo­ška objaš­nje­nja, krat­ki pre­gled doga­đaj­ne povi­jes­ti, zem­ljo­pis­ne i geo-poli­tič­ke zna­čaj­ke teri­to­ri­ja, te naj­važ­ni­ja vre­la za povi­jest hrvat­skih zema­lja u antici.

U dru­go­me poglav­lju (Prapovijesni etnič­ki sup­s­trat) daje se pre­gled ilir­ske etnič­ke i kul­tur­ne bašti­ne koja pred­stav­lja pod­lo­gu kas­ni­jim raz­dob­lji­ma, s etno­ge­net­skim raz­ma­tra­nji­ma o karak­te­ru i zna­ča­ju Ilira u kon­tek­s­tu antič­ke civilizacije.

U tre­će­mu (Grčka kolo­ni­za­ci­ja) je pre­gled naj­sta­ri­je grč­ke kolo­ni­za­ci­je (Korkira Melaina) i pisa­nih vre­la za poz­na­va­nje toga doba (Pseudo-Skilakov Periplous), te pre­gled mla­đe kolo­ni­za­ci­je u IV. sto­lje­ću pr. Kr. (Issa i Pharos).

U čet­vr­to­me poglav­lju (Ratovi s Rimljanima i rim­sko osva­ja­nje Ilirika) dono­si se pre­gled poli­tič­ke, tj. voj­ne povi­jes­ti: ilir­ski rato­vi, his­tar­ski rato­vi i rato­vi s Delmatima.

U peto­me (Ilirik u vri­je­me Cezara i Oktavijana Augusta) je pre­gled doga­đaj­ne povi­jes­ti u dru­goj polo­vi­ci I. sto­lje­ća pr. Kr., sa zbi­va­nji­ma u gra­đan­skim rato­vi­ma, osni­va­njem rim­skih kolo­ni­ja, Oktavijanovim voj­nim poho­di­ma i Ilirikom u doba cara Augusta do veli­kog ustan­ka počet­kom I. sto­lje­ća pos­li­je Krista.

U šes­to­me je poglav­lju (Dalmacija i Panonija: obli­ko­va­nje pro­vin­ci­ja) opi­sa­no rim­sko osva­ja­nje i posva­ja­nje Panonije, podje­la Ilirika na Dalmaciju i Panoniju, te poli­tič­ka, voj­na i kul­tur­na povi­jest obi­ju pro­vin­ci­ja do kra­ja I. sto­lje­ća, s opi­som romanizacije.

U sed­mo­me poglav­lju (Dalmacija i Panonija u II. i III. sto­lje­ću) dono­si se pre­gled poli­tič­ke, voj­ne i kul­tur­ne povi­jes­ti na podru­čju hrvat­skih zema­lja, od bla­gos­ta­nja u prvoj polo­vi­ci II. sto­lje­ća, pre­ko zbi­va­nja u doba od Marka Aurelija do Severa, do kriz­nog raz­dob­lja III. sto­lje­ća do dola­ska Dioklecijana na car­sko prijestolje.

Robert Matijašić je arhe­olog, 1957. godi­ne rođen u Puli. Arheologiju i engle­ski jezik i knji­žev­nost diplo­mi­rao je 1979. na Filozofskom fakul­te­tu Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski stu­panj stje­če 1985. godi­ne obra­nom magis­tar­skog rada Ageri antič­kih kolo­ni­ja Pola i Parentium i nji­ho­va nase­lje­nost od I. do III. sto­lje­ća. Doktorsku diser­ta­ci­ju na temu Gospodarska povi­jest antič­ke Istre: arhe­olo­ški izvo­ri za poz­na­va­nje druš­tve­no gos­po­dar­skih odno­sa u Istri u anti­ci I‑III sto­lje­ća obra­nio je na Zavodu za arhe­olo­gi­ju Filozofskog fakul­te­ta u Zagrebu 1994. godine.
Od 1979. radio je kao kus­tos u Odjelu za antič­ku arhe­olo­gi­ju u Arheološkom muze­ju Istre na čijem se čelu nala­zi od 1991. do 1994. godi­ne. Godine 1996. Izabran je u zva­nje izvan­red­no­ga pro­fe­so­ra na Odsjeku za povi­jest Filozofskoga fakul­te­ta u Puli na kojem je bio dekan u raz­dob­lju od 2002. do 2006. godi­ne. Godine 2006. iza­bran je za pro­rek­to­ra za znans­tve­no­is­tra­ži­vač­ki rad na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, a u velja­či 2009. za vrši­te­lja duž­nos­ti rek­to­ra Sveučilišta.
Sudjelovao je na teren­skim arhe­olo­škim istra­ži­va­nji­ma u čita­voj Hrvatskoj, napo­se u Istri (Medulin, Červar, Roč, Pula), a samos­tal­no je vodio istra­ži­va­nja nekro­po­le i jav­ne antič­ke arhi­tek­tu­re u Puli. Objavio je mnoš­tvo znans­tve­nih i struč­nih rado­va u doma­ćim i ino­zem­nim časo­pi­si­ma i zbor­ni­ci­ma. Prevodi struč­ne arhe­olo­ške rado­ve, puto­pi­se i povi­jes­ne tek­s­to­ve s engle­skog i tali­jan­skog jezika.
Voditelj je među­na­rod­no­ga hrvat­sko-slo­ven­skog znans­tve­nog pro­jek­ta “Istra stje­ci­šte tri­ju naro­da” i glav­ni istra­ži­vač u znans­tve­no-istra­ži­vač­kom pro­jek­tu “Istočna Istra i sje­ver­na Liburnija u antič­ko doba”. Pri Istarskoj župa­ni­ji član je Poglavarstva zadu­žen za kul­tu­ru, obra­zo­va­nje i zna­nost te uz Miroslava Bertošu glav­ni ured­nik Istarske enciklopedije.

Knjiga je objav­lje­na u izda­nju Leykam inter­na­ti­ona­la iz Zagreba.

Il libro trat­ta la sto­ria dei ter­ri­to­ri cro­ati, dall’antichità fino alla sali­ta al pote­re dell’imperatore Diocleziano. In set­te capi­to­li, l’autore trat­ta le carat­te­ris­tic­he geogra­fic­he del ter­ri­to­rio, il sos­tra­to etni­co pre­is­to­ri­co, il patri­mo­nio etni­co illi­ri­co, l’etnogenesi e la colo­ni­zza­zi­one gre­ca, le guer­re con­tro i Romani e le conqu­is­te roma­ne del ter­ri­to­rio dell’Illirico.