Krizmanić o gradskom stradariju – Pula, zaboravljeni grad|Krizmanić: Pula, the forgotten city|

28.01.2010.

Arhitekt Attilio Krizmanić odr­žao je zanim­lji­vo pre­da­va­nje o pul­skom stra­da­ri­ju u Zajednici Talijana. “Stradarij je ustva­ri pres­li­ka povi­jes­nih pri­li­ka koje su se doga­đa­le u jed­no­me gra­du kroz sto­lje­ća. Svi su povi­jes­ni doga­đa­ji, neki manje, neki više, utje­ca­li na izgled grad­ske jez­gre”, rekao je.

Attilio Krizmanić, the arc­hi­tect, deli­ve­red an inte­res­ting lec­tu­re on the stre­ets of Pula at the Italian Community. „The map of stre­ets pre­sents a reflec­ti­on of his­to­ri­cal cir­cum­s­tan­ces, which took pla­ce in a town during seve­ral cen­tu­ri­es. All the his­to­ri­cal events scul­p­ted the appe­aran­ce of the city cen­tre“, sta­ted Krizmanić.

98636
Početkom 1990-ih, zajed­no s Miroslavom Bertošom, Brunom Flegom, Robertom Matijašićem i Giuseppeom Orbanićem, bio je u komi­si­ji koju je ime­no­va­la tadaš­nja Skupština Općine Pula za pri­jed­lo­ge pre­ime­no­va­nja grad­skih ulica.

In the ear­ly 1990s Attilio Krizmanić, Miroslav Bertoša, Bruno Flego, Robert Matijašić and Giuseppe Orbanić were the mem­bers of the com­mit­tee which was for­med by the Municipality of Pula with the aim to pro­vi­de sug­ges­ti­ons for rena­ming city streets.

Krizmanić je nagla­sio da stra­da­rij nije puko nabra­ja­nje uli­ca, već da se nji­me čuva­ju povi­jest i kul­tur­no naslijeđe.

- Pula je kao grad više puta tije­kom povi­jes­ti bila zabo­rav­lje­na, to je bio ranje­ni i zabo­rav­lje­ni grad, a nika­da nije imao tako mali teri­to­rij kao sada. Otkako je uki­nu­ta tadaš­nja Općina Pula, grad je izgu­bio sve okol­ne teritorije.

Primjerice, Pješčana Uvala je podru­čje iznim­no boga­to topo­ni­mi­ma, a sve nje­go­ve uli­ce ima­ju naziv Ogranak, s bro­jem od 1 do 10. A na kra­ju, izgu­bi­li smo i Pješčanu Uvalu, rekao je Krizmanić te se pri­sje­tio da je jed­na žena htje­la da uli­ca u kojoj živi nosi ime Pabla Picassa.

Osvrnuo se i na činje­ni­cu da je Pula jedi­ni veći grad bez držav­nog, odnos­no grad­skog arhi­va, a neka­da ih je ima­la čak četiri.

- Mnogi su se u ovo­me tri­ti­suć­ljet­no­me gra­du pona­ša­li poput osva­ja­ča, tvr­de­ći da su nam bra­ća, bez obzi­ra na to odak­le dola­zi­li, a broj­ni aspek­ti ovo­ga gra­da bili su negi­ra­ni kroz povi­jest. Posebno me boli što su mno­gim grad­skim čet­vr­ti­ma pro­mi­je­nje­ni nazi­vi, što je, pri­mje­ri­ce, Saccorgiana pos­ta­la Zlatne stijene.

Nije se pošto­va­la grad­ska topo­no­mas­ti­ka, a od deve­de­se­tih naova­mo, pos­ljed­njim pre­ime­no­va­njem, izbri­sa­no je 29 pos­to pos­to­je­ćih ime­na grad­skih uli­ca, par­ko­va i trgo­va. Pula je na neki način zabo­rav­lje­ni grad, rekao je Krizmanić.

stradarij

Osvrnuo se i na činje­ni­cu da se grad­ski pre­dio pogreš­no nazi­va Monumenti, a da je ispra­van naziv Mulimenti, što navo­di i Kandler, pre­ma eti­mo­lo­gi­ji i topo­ni­mi­ji mli­no­va (muli­ni a vento).

“Stradarij gra­da Pule” Attilija Krizmanića je pri­je dvi­je godi­ne obja­vi­la pul­ska izda­vač­ka kuća Histria Croatica C.A.S.H. (V. BEGIĆ)

Izvor: http://www.glasistre.hr/kultura/vijest/163638

Krizmanić poin­ted out that the map of stre­ets is not just a list of stre­et, but pre­sents the effort to sal­va­ge the his­tory and cul­tu­ral heri­ta­ge of a city.

The book „Stradarij gra­da Pule“ by Attilio Krizmanić was publi­shed two years ago by the Histria Croatica C.A.S.H (Pula).