Otkrivanje tople vode?!

11.02.2011.

IMG_3078

„Strategija razvo­ja Grada Pule 2009. – 2015.“ izno­si čak 223 stra­ni­ce. Kada uzme­te u obzir nje­zi­nu opšir­nost i kada zna­te da je riječ o jed­noj vrlo važ­noj stra­te­gi­ji, sigur­no vas zani­ma što takav doku­ment nudi svo­jim građanima.

Međutim, ako baci­te pogled samo na zacr­ta­ne, stra­te­ške cilje­ve: odr­ži­vi razvoj, oču­va­nje i opti­mal­na alo­ka­ci­ja resur­sa, zatim uspješ­no gos­po­dar­stvo, te viso­ka kva­li­te­ta uslu­ga za sta­nov­niš­tvo (142. str u nave­de­noj Strategiji), dois­ta se može­te zapi­ta­ti je li to real­no za oče­ki­va­ti da u sko­roj buduć­nos­ti se nešto od toga i ostvari.
Možemo li se dois­ta nada­ti „boljem sutra“? Nudi li stra­te­gi­ja nove nači­ne razvo­ja te kon­kret­ne pro­jek­te? To su samo neka od pita­nja na koje smo nas­to­ja­li odgovoriti.

O čemu se tu radi?
Kako nam je pojas­nio vodi­telj znans­tve­no- struč­nog tima Branko Blažević, ova opšir­na stra­te­gi­ja se sas­to­ji od neko­li­ko faza, tj. dijelova.


Prva faza pola­zi od ana­li­ze sta­nja, čiji su rezul­ta­ti pre­zen­ti­ra­ni u okvi­ru prve faze istra­ži­va­nja. Nakon toga, sli­je­di dru­ga faza koja se odno­si na misi­ju, vizi­ju, cilje­ve i stra­te­ške pri­ori­te­te razvo­ja, da bi se u okvi­ru tre­će faze, pre­zen­ti­ra­le mje­re poti­ca­nja razvo­ja, kao i kri­te­ri­ji za izbor pro­je­ka­ta razvo­ja te uskla­đe­nost cilje­va razvo­ja gra­da Pule sa višom razi­nom cilje­va. Primjerice, oni cilje­vi na naci­onal­noj razini.


Osim toga, tre­ća faza istra­ži­va­nja uklju­ču­je mode­le i izvo­re finan­ci­ra­nja te način pro­vo­đe­nja Strategije s poseb­nim nagla­skom na kon­tro­lu nje­nog provođenja.
‑Cilj je stvo­ri­ti grad u kojem žive zado­volj­ni gra­đa­ni koji svo­jim radom mogu ostva­ri­ti dobar život­ni stan­dard i ispu­ni­ti svo­je slo­bod­no vri­je­me na kva­li­te­tan način, pojas­nio nam je Branko Blažević.
Strategija, vrlo opis­na i opšir­na sama po sebi, daje mno­go obe­ća­nja koji­ma bi Pula pos­tao uspje­šan, hrvat­ski grad. No, pita­nje je koli­ko je sve to ostva­ri­vo. Sudeći po rije­či­ma vodi­te­lja struč­nog tima, uko­li­ko se ispu­ne počet­ne pret­pos­tav­ke, raz­dob­lje do deset godi­na je dovolj­no dugo da se cilje­vi realiziraju.
‑Najveće ogra­ni­če­nje za uspješ­nost Strategije bit će isklju­či­vo i naj­vi­še ovis­no o sprem­nos­ti naj­u­žeg ruko­vod­stva gra­da Pule da zacr­ta­ne cilje­ve i pro­ve­de, kaže Blažević doda­ju­ći da će isto tako uspješ­nost stra­te­gi­je ovi­si­ti i o orga­ni­zi­ra­nju Pulskog cen­tra za podu­zet­niš­tvo i Radne gru­pe gra­da Pule koji mora­ju sprem­no odgo­vo­ri­ti na iza­zo­ve stav­lje­ne na zada­tak u ovoj Strategiji.
Osim toga, pred­nost ove Strategije je u nje­zi­noj viso­koj flek­si­bil­nos­ti, tvr­di Blažević.
‑To se ponaj­pri­je odno­si na jas­ne kri­te­ri­je ugra­đe­ne u Strategiju za vred­no­va­nje pro­je­ka­ta, odnos­no za pre­poz­na­va­nje ali i isto tako za nepre­poz­na­va­nje pro­je­ka­ta koji bi tre­ba­li ili ne bi tre­ba­li biti uklju­če­ni u Strategiju, veli Blažević.

loredana štok

Međutim, ne dije­le svi isto miš­lje­nje. Tako smo raz­go­va­ra­li s čla­ni­com Gradskog vije­ća Loredanom Štok koja je jas­no kaza­la za stra­te­gi­ju „da niti ne miri­ši, niti smr­di“, odnos­no da sama stra­te­gi­ja ne može niko­me ško­di­ti, ali da od nje neće­mo ima­ti neke veli­ke koristi.
‑Riječ je o stu­di­ji koja je knji­ški napi­sa­na te je jedan zbir pre­pi­si­va­nja u koje­mu se ne nudi ništa kon­kret­no već se samo izno­se lije­pe želje. Međutim, ova poli­tič­ki naru­če­na stu­di­ja nije spe­ci­fi­kum za Pulu, zbog toga što može vri­je­di­ti za bilo koji grad u Hrvatskoj, oštro će Štok.
Naglasila je i da su u stu­di­ji sudje­lo­va­li lju­di iz poli­ti­ke, a ne struč­nja­ci za poje­di­na područja.

vijesti_4449_v

Nezadovoljstvo je izra­zi­la i pred­sjed­ni­ca udru­ge Zelena Istra, Dušica Radoičić. Kako nam je kaza­la, ona je odbi­la sudje­lo­va­ti u izra­di Strategije. Na to se odlu­či­la nakon što je uvi­dje­la da se nje­no miš­lje­nje i komen­ta­ri ne uzi­ma­ju u obzir. Naime, putem danog upit­ni­ka, izlo­ži­la je neko­li­ko pri­mjed­ba i komen­ta­ra struč­nom timu za izra­du Strategije, a odgo­vo­re­no joj je, tvr­di Radoičić, da nacrt Strategije već pos­to­ji te da se nje­ni pri­jed­lo­zi i komen­ta­ri ne mogu uze­ti u obzir. Nakon toga, veli Radoičić, nije vidje­la nikak­vog smis­la sudje­lo­va­ti u izra­di Strategije pa se povuk­la iz Partnerskog odbora.


Blažević pak tvr­di da je nji­ho­va cije­la aktiv­nost bila teme­lje­na na raz­go­vo­ru sa svim cilja­nim sku­pi­na­ma, a poseb­no s čla­no­vi­ma Partnerskog odbo­ra. Isto tako, tvr­di da niti jed­nu suges­ti­ju nisu odbi­li, uko­li­ko nije krši­la meto­do­lo­gi­ju izra­de Studije.


Gdje je zapelo?!
Međutim, neza­do­volj­stvo ovom stu­di­jom i upra­vo nje­nom meto­do­lo­gi­jom ne sta­je kod Dušice Radoičić. Svoj kri­tič­ni stav izlo­ži­la nam je i Nataša Nefat iz pul­skog Konzervatorskog odje­la. Ona nas je pobli­že upoz­na­la i s poma­lo nes­lav­nom (uko­li­ko se nešto ubr­zo ne pro­mi­je­ni!) Kulturnom stra­te­gi­jom razvo­ja Grada Pule. Riječ je o stu­di­ji koja je zapo­če­la 2009. godi­ne, a koja još uvi­jek nije proš­la jav­nu ras­pra­vu. Gdje je zape­lo, nije nam zna­la odgo­vo­ri­ti. Radna sku­pi­na Kulturne stra­te­gi­je zatra­ži­la je oči­to­va­nje od Grada, ali još uvi­jek kon­kret­nih poma­ka nema.

Natasa Nefat (druga s lijeva).
U raz­go­vo­ru nam je kaza­la da kada je dobi­la poziv od sadaš­njih izra­đi­va­ča ove opće stra­te­gi­je razvo­ja Pule, upo­zo­ri­la ih je na zaus­tav­lje­nu kul­tur­nu stra­te­gi­ju te na potre­bu uskla­đi­va­nja tih dva­ju doku­me­na­ta. No, veli, iz pri­lo­že­ne stra­te­gi­je, ne vidi više moguć­nost da će se ove dvi­je stra­te­gi­je ika­ko uskladiti.
– Ova je opšir­na stra­te­gi­ja jed­nos­tav­no pre­pi­si­va­nje iz raz­nih doku­me­na­ta i saži­ma­nje u tekst koji je sam po sebi nedo­s­lje­dan. Isto tako, način izra­de šire stra­te­gi­je ne može biti zado­vo­lja­va­ju­ći, budu­ći da se komu­ni­ka­ci­ja odvi­ja­la putem e- maila te je odra­đe­no tek neko­li­ci­na radi­oni­ca što nije dovolj­no za razvi­tak kva­li­tet­ne stra­te­gi­je, kri­tič­no će Nefat.


Za kraj, doda­la je da ova stu­di­ja jed­nos­tav­no nije meto­do­lo­ški dobro naprav­lje­na, što se vidi u samoj konač­noj ver­zi­ji doku­men­ta koji je pun fak­to­graf­skih poda­ta­ka, a nji­ma nije mjes­to u strategiji.
S dru­ge stra­ne, i Blažević shva­ća da ovaj jedan doku­ment nije dovo­ljan za ispu­nje­nje stra­te­ških cilje­va koji su na počet­ku član­ka istak­nu­ti. Navodi da za uspješ­nost Strategije tre­ba­ju svi subjek­ti Grada Pule u svo­je stra­te­ške pla­no­ve uklju­či­ti cilje­ve s kon­cep­tom odr­ži­vos­ti. A što se tiče, pri­mje­ri­ce, dru­gog stra­te­škog cilja – uspješ­no gos­po­dar­stvo – potreb­no je putem pri­ori­te­ta i ponu­đe­nih mje­ra osi­gu­ra­ti želje­ne razvoj­ne ciljeve.


Usto, bilo bi poželj­no, veli Blažević, doni­je­ti još neko­li­ko važ­nih (pod)dokumenata kao što su: „Strategije gos­po­dar­skog razvo­ja“, „Strategije obra­zo­va­nja“, kao i „Glavni plan razvo­ja turiz­ma gra­da Pule“ te „Marketinšku stu­di­ju razvo­ja sta­ro­grad­ske jezgre“.
Slično sta­ja­li­šte izno­si vodi­te­lji­ca grad­skog Odsjeka za kul­tu­ru Lidija Musi.
‑Strategija razvo­ja Grada daje smjer­ni­ce, a “novos­ti” će, oso­bi­to u prvim godi­na­ma reali­za­ci­je, bit­no odre­đi­va­ti ote­ža­ne finan­cij­ske moguć­nos­ti u svim seg­men­ti­ma razvo­ja, tvr­di Musi.
Ni S od strategije.

Pula +

I obič­ni laik, ako baci oko na „Strategiju razvo­ja Grada Pule 2009. – 2015.“, može uvi­dje­ti da su stra­te­ški cilje­vi pre­op­će­ni­ti te da mje­re i kri­te­ri­ji koje idu uz njih, ne nude kon­kret­ne smjer­ni­ce. Iako je zado­vo­lji­lo for­mu, u sti­lu da može­mo reći: „Imamo taj doku­ment!“, on u biti ne dono­si mno­go novi­te­ta. Usto, Partnerski odbor sas­tav­ljen ponaj­pri­je od poli­ti­ča­ra (naj­broj­ni­ja sku­pi­na), nika­ko nije dovolj­no stru­čan za izra­du Strategije.
Usporedite li ovu Strategiju, pri­mje­ri­ce, sa šved­skom stra­te­gi­jom za odr­ži­vi razvoj, uvi­djet ćete veli­ke raz­li­ke. Ova šved­ska stu­di­ja (stu­di­ja na naci­onal­noj razi­ni!) ima sve­ga 22 stra­ni­ce te po pita­nju odr­ži­vog razvo­ja obra­ća pozor­nost na velik broj seg­me­na­ta koje čine to podru­čje. Osim toga, sadr­ži niz kri­te­ri­ja sa svr­hom ispu­nja­va­nja zacr­ta­nih cilje­va, pa čak se u nekim dije­lo­vi­ma spo­mi­nju vre­men­ski roko­vi za ispu­nje­nje odre­đe­nih, manjih cilje­va te i nov­ča­ni izno­si koje će Vlada izdvo­ji­ti ne bili stra­te­gi­ja bila reali­zi­ra­na u skla­du s pra­vi­li­ma Europske Unije. (www.sweden.gov.se/content/1/c6/02/52/75/98358436.pdf ).


Bolje reče­no, ova pul­ska Strategija još uvi­jek je dale­ko od toga da je se nazi­va stra­te­gi­jom, već je prvens­tve­no riječ o doku­men­tu sa zacr­ta­nim lije­pim želja­ma, ali koji ne nudi ništa više od toga.
Ono o čemu sad tre­ba­mo bri­nu­ti jest o Županijskoj razvoj­noj stra­te­gi­ji koja je u izra­di. Međutim, sude­ći po orga­ni­za­ci­ji timo­va za izra­du Strategije, vode­ću ulo­gu opet će igra­ti poli­ti­ča­ri. No, Što može­mo oče­ki­va­ti od Strategije, nismo uspje­li saz­na­ti jer niti jedan koor­di­na­tor Županijske razvoj­ne stra­te­gi­je, nije odgo­vo­rio na naš e –mail upit.


Napi­sa­la: Vlasta VUJAČIĆ