JESMO LI BARBARI?!
Ukradeni su arheološki izlošci iz čuvenog Nezakcija. Riječ je o predmetima koji datiraju iz prapovijesti, ali srećom nemaju veliku materijalnu vrijednost. Naime, Nezakcij nije čuvan 24 sata dnevno pa je i nemoguće pohraniti skupocjene predmete, ali činjenica jest da ukradena zbirka zasigurno je sadržavala kulturnu i povijesnu vrijednost. Iz toga proizlaze jednostavna pitanja koja mogu postaviti svi građani: Što se to događa? Jesmo li mi barbari?
Postoje dvije mogućnosti…ili je riječ o klasičnom vandalizmu ili o neupućenom lopovu koji je mislio da krade vrlo skupe predmete. Vjerojatnije je ono prvo. Tim tragom smo i krenuli te nastojali doznati što misle naši domaći povijesni stručnjaci o ovom činu, kao i o kulturnoj obrazovanosti naših građana.
S edukacijom već početi u vrtićkoj dobi
Kako nam je kazao direktor Arheološkog muzeja Darko Komšo u čijoj je nadležnosti i Nezakcij u Valturi, prvi problem je što na tom prostoru još uvijek nema struje pa se ne može postaviti nikakav alarm te je zasad nemoguć nadzor od 24 sata.
No, iako je riječ o jednom slučaju postavlja se pitanje koliko su naši građani educirani o našoj kulturnoj baštini i koliko je poštujemo. Komšo navodi da treba raditi na popularizaciji kulturne baštine već u vrtićkoj dobi, pa nadalje, u što se uključio i sam Arheološki muzej Istre.
‑Istra je puna znamenitosti koji datiraju od paleolitika pa do novog doba, no to je popularno još uvijek samo kod uže struke, veli Komšo dodajući i da muzeji mogu doprinijeti kulturno-povijesnom obrazovanju naših građana.
O ovoj temi porazgovarali smo i s predstojnicom Odsjeka povijesti na Sveučilištu Juraj Dobrila, Klarom Buršić –Matijašić koja kaže da su vandalski ispadi česti, pogotovo oko Arheološkog muzeja i Sveučilišne knjižnice. No, unatoč ovakvim napadima, naši građani vrlo dobro znaju vrijednost prostora u kojem žive, tvrdi Buršić-Matijašić, pogotovo zbog dobrog školskog sustava koji predviđa posjete ustanovama. Osim toga, dodaje, naši prosvjedni radnici vrijedno podučavaju i nastoje učenike upoznati s kulturnim spomenicima koji su sastavni dio naše kulture.
Osvrnula se i na temu Nezakcija.
-To je specifičan lokalitet koji nakon odlaska čuvara ostaje zavijen tminom koja prikriva sve loše namjere i radnje. U gradu je već drugačije. Sve kulturne ustanove, a ponajprije Arheološki muzej morali bi imati primjerenu zaštitu, objašnjava Buršić – Matijašić.
Slično nam je kazala i ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Istre Gorka Ostojić Cvajner u telefonskom razgovoru. Ona veli da je svaka institucija dužna ulagati u kulturni razvitak te smatra da postoji generalna skrb o našim kulturnim dobrima, no određeni segmenti su zapušteni, zbog čega se treba krenuti s uređenjem takvih prostora.
– Što se tiče kriminaliteta, to je nešto što postoji od pamtivijeka, a gotovo je nemoguće to izbjeći kada imate objekt koji nije u potpunosti štićen, veli Ostojić Cvajner.
No na pitanje jesu li naši građani dovoljno osviješteni o kulturnom dobru koje Istra posjeduje, dijeli mišljenje profesorice Buršić – Matijašić. S time da je dodala da u određenim trenutcima doista nedostaje građanskog duha, zbog raznoraznih problema s kojima se stanovnici susreću . I upravo tada, ističe Ostojić Cvajner treba poraditi na pripadanju i identificiranju s kulturnom baštinom, kako bi se izbjegli ovakvi nedolični ispadi.
I gradske vlasti se trebaju aktivirati.
Zaključila je da svakako treba ulagati u naša kulturna dobra i da u tome trebaju pomoći sve institucije, no nažalost još uvijek nijedna institucija nije dovoljno bogata da razriješi sve nedaće pred nama. Kako je i zaključio sam Komšo, muzeji moraju raditi na razvitku i očuvanju kulturnih vrijednosti, ali nužna je i podrška gradskih vlasti.
Ukoliko se i oni pokažu kao aktivni sudionici u očuvanju kulturne baštine kao i poticatelji kulturnog razvoja, možemo očekivati svjetliju budućnost. Da je uloga vlasti važna, potvrdila je i Buršić – Matijašić.
‑Gradske vlasti ne prilaze savjesno problemu. Naravno, ima važnijih pitanja, no i ovo je vrlo važan segment gradskog života, a ponajprije mislim na okupljanje mladih osoba koje su tu skrivene od pogleda pa se i događaju ovakvi ispadi, veli oštro.
Pored gorućih pitanja gospodarstva, napominje Buršić – Matijašić, koliko je važno bilo imati elitni gradski stadion koji je namijenjen vrhunskom sportu, a mi imamo jedan klub koji je na rubu prve lige?!
Što se tiče specifičnog lokaliteta – Nezakcija, on konkretno spada pod općinu Ližnjan, pa osim što se o njemu treba brinuti Arheološki muzej Istre, svoj udio odgovornosti svakako nosi i općina Ližnjan. Kako veli Komšo, područje Nezakcija redovito se održava te se i sređuje prilaz prema njemu, no općina može pripomoći u većem reklamiranju Nezakcija kako bi ga se učinilo dostojnom i pravom turističkom atrakcijom.
Za mišljenje smo upitali i Konzervatorski odjel u Puli, no kako smo do njih trebali doći posredništvom Ministarstva kulture, odgovori koji su nam proslijedili od Konzervatorskog odjela u Puli bili su posve šturi i formalni, a konkretno mišljenje o stanju u kulturi i vandalskom napadu u Nezakciju nismo saznali, pa nismo niti objavili.
Kompleksan problem vandalizma
Nezakcij jest samo specifičan lokalitet koji je već nekoliko puta bio meta vandala, ali na taj problem nisu imuni i drugi prostori. Očigledno jest da je riječ o kompleksnom problemu kojeg treba sagledati iz više perspektiva:društvene, kulturne, obrazovne pa čak iz gospodarske pozicije. Tek onda može se sanirati šteta kao i spriječiti daljnji vandalizam, jer inače ovo neće biti samo jedan, izolirani slučaj, već nešto na što se moramo priviknuti.
Napisala Vlasta VUJAČIĆ
