Suradnjom do napretka
U sklopu Dana mladih u Puli, jutros je u Velikoj sali Istarske razvojne agencije održan zanimljiv i iscrpni okrugli stol na temu „Europska dimenzija sudjelovanja mladih u razvoju zajednice“. Tema se pokazala vrlo opširnom, a nastojalo se pronaći odgovor na aktualni izazov, a to jest kako podići razinu sudjelovanja mladih u našoj zajednici.
Uspoređujući našu zemlju s razvijenim demokracijama u Europskoj uniji, pronalazile su se boljke, ali i prednosti naše zemlje.
Uvodničari na Okruglom stolu bili su Ana Preveden iz Vijeća mladih Istarske županije, profesorica na Sveučilištu Juraj Dobrila – Marina Diković, predsjednik Savjeta mladih Istarske županije Vedran Ivančić te Ana Nahod iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Moderatorica rasprave bila je Danijela Ustić iz Obiteljskog centra Istarske županije. Svi uvodničari pripremili su vlastito izlaganje na spomenutu temu. Tako su sudionici bili u prilici saznati mnoštvo informacija koje unatoč dostupnosti Interneta, ne uspiju tako lako dobiti.
Ana Preveden je na samom početku istaknula da je sve više mladih u obrazovnom sustavu te uspoređujući s nekoliko godina unazad, ima ih do 25 % više. Riječ o značajnoj i pohvalnoj brojci, no postavlja se pitanje koliko to pomaže u njihovom kasnijem zaposlenju time i rješavanju stambenog pitanja, a naravno, i koliko visoko obrazovanje pomaže da mladi budu više angažirani u svojoj zajednici. Istaknula je i da u većini zemalja EU, participacija mladih dio nacionalnog prioriteta. Kod nas, iako se u teoriji o tome priča, djelovanja vlasti pokazuju da mladi nisu naš prioritet.
Kao još jedan vrlo važan problem iskrsnuo je nesrazmjer između poznavanja i prakticiranja građanskih prava i dužnosti. O odgoju i obrazovanju za građanstvo kazala je profesorica Marina Diković, koja upravo predaje vrlo važan kolegij „Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo“.
‑Treba poznavati razliku između termina „Odgoj i obrazovanje za građanstvo“ te „Građanskog odgoja i obrazovanja“. Ovaj potonji termin označava pripremu učenika i mladih za politički manipuliranje građane poslušnike, veli Diković.
Nažalost, taj nespretni, zadnji termin dobio je mjesto u posljednjem Nacionalnom kurikulumu iz 2010, po kojemu se uvodi Građanski odgoj i obrazovanje kao „međupredmetna tema“. No, kako kaže Diković, ostaje nepoznanica tko, kako i na koji način će provoditi građansku edukaciju kao takvu. Isto tako, ovaj predmet, inače obavezan u velikom broju zemalja EU, kod nas niti nije propisno uveden, a kamoli obavezan. Po tom pitanju, „šiškaju“ nas i naše susjedne zemlje, Slovenija, BiH i Srbija, koje u nekoliko etapa nižeg i više školovanja imaju predmet „građansko obrazovanje“.
Upravo zbog toga što naše „klince“ nismo sposobni kvalitetno educirati, ne trebamo se čuditi niskom interesu za politiku, slabom povjerenju političarima i obrazovnom sustavu, kao i relativno slabom građanskom aktivizmu.
O toj problematici, kao i o naporima Savjeta mladih Istarske županije govorio je predsjednik Savjeta Vedran Ivančić. Svojim izlaganjem htio je pokazati na koji način Savjet mladih Istarske županije nastoji doprinijeti boljem položaju mladih u našoj županiji. Navodeći brojne aktivnosti, a možda i neke samo još zasad neostvarive želje, može se primijetiti da Savjetu mladih Istarske županije još uvijek nije dodijeljena ili objašnjena uloga. To je istaknuo i Elvis Fekte iz udruge Casoni vecchi, izražavajući nadu da će se izmjenom i dopunom postojećeg zakona o Savjetima mladih u Istarskoj županiji, to moći i popraviti.
No, nije sve tako crno, navodi Ivančić.
‑Iako se ne možemo pohvaliti Odsjecima ili Odjelima za mlade, možemo reći da ipak svaki odjel u Županiji više ili manje bave se aktivnostima koje se tiču samih mladi, dodaje Ivančić.
Napomenuo je i da s godinama Savjet sve bolje surađuje s upravom Istarske županije. Kao dokaz tome jest i činjenica da se na Okrugli stol odazvala pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Istarske županije – Patricia Smoljan. Osim nje, odazvala se i v.d. pročelnica Ureda načelnika Helga Možé Glavan, kao i Tea Radošević, predsjednica Savjeta mladih općine Medulin. Drugih predstavnika vlasti, nažalost, nije bilo.
I posljednja pozitivna stvar koja je iskrsnula na Okruglom stolu, jest činjenica da je Hrvatska postala punopravni član programa koje nudi Europska unija, što je posebno istaknula Ana Nahod iz AMPEU‑a. Time se povećala financijska potpora, a ulaskom Hrvatske u EU, ona bi trebala dodatno rasti. Tu priliku, sve više ljudi i organizacija prepoznaje.
Kao jedan od zaključaka koji se vrlo brzo donio jest i potreba za suradnjom organizacija koje se bave pitanja mladih.
‑Mi često samo formalno podržavamo jedni druge, ali u biti trebali bismo češće i više jedni s drugima surađivati i razgovarati, ističe Fekete.
Napisala i fotografirala Vlasta Vujačić
