Hrvatska mora imati medijsku politiku
Hrvatsko novinarsko društvo traži od nove Vlade da napusti lošu i neodrživu praksu za javnost zatvorene vlade koju je svojedobno uveo njen bivši predsjednik Ivo Sanader.
Cijeli prilog prenosimo s portala H‑Alter.
Podsjećamo da su Sanader i glasnogovornik njegove vlade Ratko Maček 2004. godine novinarima akreditiranim za praćenje rada vlade uskratili mogućnost da nakon vladinih redovitih tjednih sjednica premijeru i ministrima postavljaju pitanja vezana uz najvažnije odluke donesene na sjednicama.
Uvedena je nakaradna praksa u kojoj je Vlada pred kamerama pokazivala samo one aktivnosti koje je sama odabrala, bez mogućnosti da novinari članove Vlade pitaju o odlukama i planovima donesenim na njezinim sjednicama, a takvu je praksu nastavila i vlada Jadranke Kosor.
Od novog predsjednika Zorana Milanovića i njegove vlade očekujemo da vrati praksu koja je postojala u mandatu Ivice Račana, kad su novinari nakon svake vladine redovite sjednice imali mogućnost premijeru i ministrima postavljati pitanja i tražiti pojašnjenja najvažnijih odluka donesenih na sjednici, kao i o ostalim životno važnim pitanjima iz njihova djelokruga.
Tražimo također da Vlada, sukladno dobroj demokratskoj praksi, objavljuje dnevni red svojih zatvorenih sjednica i odluke koje su na njima donesene.
Želimo da Vladin ured za odnose s javnošću, koji je u proteklih osam godina većinu novinarskih upita grubo ignorirao ili na njih odgovarao šupljim frazama, postane istinski servis za informiranje javnosti o radu Vlade.
HND također očekuje da Ministarstvo kulture, Vlada, saborski Odbor za medije i Hrvatski sabor aktivno potpomognu rješavanju klijentelističkog, nekompetentnog i neodgovornog upravljanja Hrvatskom radiotelevizijom. Bit će očito potrebno u Saboru donijeti konkretne odluke kako bi se zaustavio profesionalni pad, osobito u Informativnom programu Hrvatske televizije.
Ministarstvo kulture je najavilo skore izmjene Zakona o HRT‑u. HND smatra da je izbor članova Programskog vijeća neodgovoran i politički kompromitiran te da bi bilo bolje da političari ni na koji način ne sudjeluju u izboru članova Programskog vijeća, koje izabire glavne urednike javne televizije i radija. Isto tako, mislimo da bi sastav Programskog vijeća trebao biti stručniji nego što je sada – usredotočen na javnu televiziju i radio i na novinarstvo.
HND očekuje od Ministarstva kulture i da vrlo skoro započne raditi na novom Zakonu o medijima. Postojeći zakon donesen je prije osam godina,a u međuvremenu se mnogo toga promijenilo u medijskoj slici Hrvatske. Osim toga, svih ovih godina nije postojao nadzor provođenja Zakona o medijima. Za medije i za rad novinara doista je potrebna velika sloboda, poželjna je deregulacija, ali to svakako ne znači da Hrvatska ne treba nikakvu medijsku politiku i da baš svu odgovornost za (ne)kvalitetu medija treba prepustiti isključivo vlasnicima medija i njihovim menadžerskim ekipama koje obično provode uređivačke politike vodeći se skoro isključivo logikom profita i zaokruživanjem sfera drugih osobnih i korporacijskih interesa.
HND traži i očekuje da se novim Zakonom o medijima jasno uredi da novinari i novinarska struka imaju značajan utjecaj na izbor glavnih urednika medija. Veći novinarski utjecaj unutar redakcija bit će na dobrobit medija i novinarstva i na dobrobit javnosti i društva jer će neizravno nadzirati i medijske vlasnike.
Potreban je i novi Zakon o Hini koji bi trebao omogućiti mnogo moderniju i profesionalniju javnu agenciju.
Osim otvaranja prema medijima i novinarima te nalaženja primjerenih zakonskih rješenja za medije, HND očekuje još i to da vlasti učine sve što je u njihovoj nadležnosti da se sačuva kultni zagrebački Radio 101. Pred vlastima je i odluka o dnevnom listu Vjesnik.
U svemu navedenom HND može i želi partnerski surađivati.
Od nove vlasti tražimo i punu potporu Hrvatskom vijeću za medije koje je kao samoregulatorno medijsko tijelo – zajednički sastavljeno od predstavnika HND‑a te predstavnika nakladnika tiskanih i elektroničkih medija – osnovano krajem prošle godine i uskoro bi trebalo početi raditi. Osim zaprimanja pritužbi na rad medija i novinara te odlučivanja o tih pritužbama, u nadležnosti Vijeća za medije su i raspravljanje i predlaganje rješenja medijskih problema.
Izvor: H‑Alter
