SEDMA NOĆ MUZEJA NA ISTARSKOM TLU

30.01.2012.

,nb,

Sedma Noć muze­ja odr­ža­la se u petak, 27. siječ­nja 2012. u tri istar­ska gra­da – Puli, Novigradu i Buzetu. Pulsku Noć muze­ja obi­lje­ži­la su otvo­re­nja izlož­bi u pros­to­ri­ma tri­ju pul­skih muze­ja, izved­ba ope­re Giancarla Menottija i svir­ka Nole. U Novigradu su za posje­ti­te­lje Noći muze­ja orga­ni­zi­ra­ne inte­rak­tiv­ne radi­oni­ce o kame­nok­le­sar­stvu, dok je Buzet pred­sta­vio rad likov­nog umjet­ni­ka Roberta Krajcera.

U Povijesnom i pomor­skom muze­ju Istre Noć muze­ja zapo­če­la je u 18 sati otvo­re­njem izlož­be ‘Jadranski pomor­ci na Arktiku’ auto­ra Miljenka Smokvine. Ovim doga­đa­jem koji je pri­vu­kao čak 1510 posje­ti­te­lja ujed­no je obi­lje­že­na i 130. obljet­ni­ca Prve polar­ne godi­ne te sudje­lo­va­nja jadran­skih pomo­ra­ca u aus­tro­ugar­skim polar­nim ekspedicijama.
– Prvi put sam na Noći muze­ja i jako sam ugod­no izne­na­đe­na orga­ni­za­ci­jom, pri­je­mom i pos­tav­lje­nom izlož­bom. Da nije bilo Noći muze­ja ne bih otkri­la puno lije­pih povi­jes­nih tre­nu­ta­ka ovog gra­da, rek­la je gos­po­đa Danijela Manzin.

 U lapi­da­ri­ju Arheološkog muze­ja Istre bari­ton Ronald Braus i sopra­nis­ti­ca Lidija Horvat Dunjko, uz kla­vir­sku prat­nju Vesne Ivanović Ocvirk, izve­li su komor­nu ope­ru u jed­nom činu. ‘Telefon’Giancarla Menottija izma­mio je osmje­he na lici­ma i ovdje broj­ne publike.

- Pametno je i lije­po da se ova­ko nešto napra­vi kako bi dje­ca ima­la pri­li­ke nešto novo vidje­ti. Osim toga, ovak­vi doga­đa­ji raz­bi­ja­ju zim­sku mono­to­ni­ju, sma­tra gos­po­din Krešimir Krleža koji je na Noć muze­ja došao sa supru­gom i dvo­je djece.
Dok su obi­te­lji uglav­nom samos­tal­no raz­gle­da­va­le eks­po­na­te stal­nog pos­ta­va Arheološkog muze­ja Istre, bilo je tu i sku­pi­na uče­ni­ka, kao i odras­lih koji su uži­va­li u ras­pra­va­ma s vodi­či­ma kroz stal­ni pos­tav muzeja.

 Brojnu publi­ku ugos­ti­lo je i pod­zem­lje pul­skog Amfiteatra gdje je gru­pa Nola odr­ža­la kon­cert u akus­tič­noj piano vari­jan­ti. Gužva nije izos­ta­la ni u izlož­be­nom pros­to­ru Svetih srca u kojem je ‘Hrvatski Apoksiomen’ Ante Rašića svo­jom veli­či­nom i ogle­dal­ci­ma mno­ge potak­nuo na foto­gra­fi­ra­nje. Osim o Rašićevom Apoksiomenu, na ovoj su izlož­bi posje­ti­te­lji dobi­li pri­li­ku saz­na­ti i nešto više o isto­ime­nom remek-dje­lu antič­ke umjet­nos­ti, bron­ča­noj skul­p­tu­ri izvu­če­noj 1999. godi­ne iz lošinj­skog mora. Željnima zna­nja na ras­po­la­ga­nju su bili novin­ski član­ci, kao i upit­nik zna­nja o lošinj­skom Apoksiomenu.

 Drugi dio izlož­be Ante Rašića, ‘Umjetnost je lije­pa’, otvo­ren je u Muzeju suvre­me­ne umjet­nos­ti Istre, u sta­roj tiska­ri, gdje je naj­ve­ću pozor­nost pli­je­ni­la ins­ta­la­ci­ja šest kan­ti izli­ve­nih akril­nih boja. Osim ove ins­ta­la­ci­je, tu su bila i ‘Ja-ja’ te ‘Ovalna skul­p­tu­ra’. Uz glaz­bu DJ Livia i DJ Luca pone­ki su zaple­sa­li, kao i, na naše izne­na­đe­nje, zapa­li­li cigaretu.

 Novigrad i Buzet

Novigradski Lapidarium, po tre­ći put uklju­čen u Noć muze­ja, svoj dopri­nos mani­fes­ta­ci­ji dao je šaro­li­kim pro­gra­mom. Nakon potra­ge za bla­gom usli­je­di­lo je otvo­re­nje izlož­be ‘Priča u kame­nu’ posve­će­ne Lapidariumu. Kako bi se pri­bli­žio svo­jim posje­ti­te­lji­ma novi­grad­ski muzej za posje­ti­te­lje je orga­ni­zi­rao i inte­rak­tiv­ne i kre­ativ­ne radi­oni­ce te edu­ka­tiv­ne igra­oni­ce o kamenoklesarstvu.

Zavičajni muzej Buzet ove se godi­ne u Noć muze­ja uklju­čio po prvi put. Osim stal­nog pos­ta­va, Buzećani su mogli pri­sus­tvo­va­li i otvo­re­nju izlož­be ‘Prostorni crte­ži’ Roberta Krajcera te slu­ša­oni­ci ‘Što je Blažinčić sni­mio 1960 … i neke?’ na kojoj su se pušta­li mag­ne­to­fon­ski zapi­si s pri­ča­ma, pita­li­ca­ma, svi­ra­njem i pje­va­njem buzet­skog kra­ja. Noć muze­ja 2012. u Novigradu i Buzetu doni­je­la je i kon­cer­te lokal­nih glaz­be­nih sastava.

 Noć muze­ja – puč­ka fešta ili druš­tve­no rele­van­tan događaj?

Noć muze­ja 2012. odr­ža­la se u više od 100 muze­ja, gale­ri­ja i usta­no­va u kul­tu­ri diljem Hrvatske, a ukup­no ju je posje­ti­lo 325 tisu­ća lju­di. Samo su Pulski muze­ji svo­jim pro­gra­mi­ma pri­vuk­li 7.700 posje­ti­te­lja. S obzi­rom na sta­tis­ti­ke o posje­će­nos­ti koje uka­zu­ju na inte­res jav­nos­ti za teme kul­tu­re i umjet­nos­ti, može­mo oče­ki­va­ti da će u nared­nim godi­na­ma Noć muze­ja ima­ti i više posje­ti­te­lja. Među nji­ma će zasi­gur­no, kao i ove godi­ne, biti i mno­go onih koji muze­je i ne posje­ću­ju tako čes­to. Ipak, una­toč veli­koj popu­lar­nos­ti Noći muze­ja među hrvat­skim gra­đa­ni­ma, vri­je­di raz­mis­li­ti i o kri­ti­ka­ma iz aka­dem­skih kru­go­va koje usmje­ra­va­ju pozor­nost na to da poje­di­ni orga­ni­za­to­ri Noći muze­ja, nauš­trb pro­gra­ma koji su uis­ti­nu druš­tve­no rele­vant­ni, pred­nost daju manje kva­li­tet­nim (a više ‘zabav­nim’) pro­gra­mi­ma. Jedna od kri­ti­ka ide i na račun pul­skog MSUI-ja koji je u sta­roj tiska­ri dozvo­li­lo puše­nje, što je i pro­tu­za­ko­ni­to. Nadamo se da će nared­ne godi­ne lokal­ni orga­ni­za­to­ri vodi­ti više raču­na o dos­to­jans­tvu čita­ve mani­fes­ta­ci­je, kao i da će se u ovoj tež­nji pri­dru­ži­ti te se u Noć muze­ja uklju­či­ti i mla­di iz pul­ske Škole pri­mi­je­nje­nih umjet­nos­ti i dizajna.

Napisala: Dunja Mickov