SEDMA NOĆ MUZEJA NA ISTARSKOM TLU
Sedma Noć muzeja održala se u petak, 27. siječnja 2012. u tri istarska grada – Puli, Novigradu i Buzetu. Pulsku Noć muzeja obilježila su otvorenja izložbi u prostorima triju pulskih muzeja, izvedba opere Giancarla Menottija i svirka Nole. U Novigradu su za posjetitelje Noći muzeja organizirane interaktivne radionice o kamenoklesarstvu, dok je Buzet predstavio rad likovnog umjetnika Roberta Krajcera.
U Povijesnom i pomorskom muzeju Istre Noć muzeja započela je u 18 sati otvorenjem izložbe ‘Jadranski pomorci na Arktiku’ autora Miljenka Smokvine. Ovim događajem koji je privukao čak 1510 posjetitelja ujedno je obilježena i 130. obljetnica Prve polarne godine te sudjelovanja jadranskih pomoraca u austrougarskim polarnim ekspedicijama.
– Prvi put sam na Noći muzeja i jako sam ugodno iznenađena organizacijom, prijemom i postavljenom izložbom. Da nije bilo Noći muzeja ne bih otkrila puno lijepih povijesnih trenutaka ovog grada, rekla je gospođa Danijela Manzin.
U lapidariju Arheološkog muzeja Istre bariton Ronald Braus i sopranistica Lidija Horvat Dunjko, uz klavirsku pratnju Vesne Ivanović Ocvirk, izveli su komornu operu u jednom činu. ‘Telefon’Giancarla Menottija izmamio je osmjehe na licima i ovdje brojne publike.
- Pametno je i lijepo da se ovako nešto napravi kako bi djeca imala prilike nešto novo vidjeti. Osim toga, ovakvi događaji razbijaju zimsku monotoniju, smatra gospodin Krešimir Krleža koji je na Noć muzeja došao sa suprugom i dvoje djece.
Dok su obitelji uglavnom samostalno razgledavale eksponate stalnog postava Arheološkog muzeja Istre, bilo je tu i skupina učenika, kao i odraslih koji su uživali u raspravama s vodičima kroz stalni postav muzeja.
Brojnu publiku ugostilo je i podzemlje pulskog Amfiteatra gdje je grupa Nola održala koncert u akustičnoj piano varijanti. Gužva nije izostala ni u izložbenom prostoru Svetih srca u kojem je ‘Hrvatski Apoksiomen’ Ante Rašića svojom veličinom i ogledalcima mnoge potaknuo na fotografiranje. Osim o Rašićevom Apoksiomenu, na ovoj su izložbi posjetitelji dobili priliku saznati i nešto više o istoimenom remek-djelu antičke umjetnosti, brončanoj skulpturi izvučenoj 1999. godine iz lošinjskog mora. Željnima znanja na raspolaganju su bili novinski članci, kao i upitnik znanja o lošinjskom Apoksiomenu.
Drugi dio izložbe Ante Rašića, ‘Umjetnost je lijepa’, otvoren je u Muzeju suvremene umjetnosti Istre, u staroj tiskari, gdje je najveću pozornost plijenila instalacija šest kanti izlivenih akrilnih boja. Osim ove instalacije, tu su bila i ‘Ja-ja’ te ‘Ovalna skulptura’. Uz glazbu DJ Livia i DJ Luca poneki su zaplesali, kao i, na naše iznenađenje, zapalili cigaretu.
Novigrad i Buzet
Novigradski Lapidarium, po treći put uključen u Noć muzeja, svoj doprinos manifestaciji dao je šarolikim programom. Nakon potrage za blagom uslijedilo je otvorenje izložbe ‘Priča u kamenu’ posvećene Lapidariumu. Kako bi se približio svojim posjetiteljima novigradski muzej za posjetitelje je organizirao i interaktivne i kreativne radionice te edukativne igraonice o kamenoklesarstvu.
Zavičajni muzej Buzet ove se godine u Noć muzeja uključio po prvi put. Osim stalnog postava, Buzećani su mogli prisustvovali i otvorenju izložbe ‘Prostorni crteži’ Roberta Krajcera te slušaonici ‘Što je Blažinčić snimio 1960 … i neke?’ na kojoj su se puštali magnetofonski zapisi s pričama, pitalicama, sviranjem i pjevanjem buzetskog kraja. Noć muzeja 2012. u Novigradu i Buzetu donijela je i koncerte lokalnih glazbenih sastava.
Noć muzeja – pučka fešta ili društveno relevantan događaj?
Noć muzeja 2012. održala se u više od 100 muzeja, galerija i ustanova u kulturi diljem Hrvatske, a ukupno ju je posjetilo 325 tisuća ljudi. Samo su Pulski muzeji svojim programima privukli 7.700 posjetitelja. S obzirom na statistike o posjećenosti koje ukazuju na interes javnosti za teme kulture i umjetnosti, možemo očekivati da će u narednim godinama Noć muzeja imati i više posjetitelja. Među njima će zasigurno, kao i ove godine, biti i mnogo onih koji muzeje i ne posjećuju tako često. Ipak, unatoč velikoj popularnosti Noći muzeja među hrvatskim građanima, vrijedi razmisliti i o kritikama iz akademskih krugova koje usmjeravaju pozornost na to da pojedini organizatori Noći muzeja, nauštrb programa koji su uistinu društveno relevantni, prednost daju manje kvalitetnim (a više ‘zabavnim’) programima. Jedna od kritika ide i na račun pulskog MSUI-ja koji je u staroj tiskari dozvolilo pušenje, što je i protuzakonito. Nadamo se da će naredne godine lokalni organizatori voditi više računa o dostojanstvu čitave manifestacije, kao i da će se u ovoj težnji pridružiti te se u Noć muzeja uključiti i mladi iz pulske Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna.
Napisala: Dunja Mickov






