Predstavljamo kreativne industrije: Razgovor sa Sabine Prammer
Nakon prezentacije projekta ‘UNESCO kreativni gradovi: Graz grad dizajna’, razgovarali smo sa Sabine Prammer, predstavnicom austrijske organizacije Creative Industries Styria (CIS).
Prammer je prezentaciju održala 3. svibnja, u okviru prvog dijela 14-og izdanja festivala Media Mediterranea, na pulskom Sveučilištu J. Dobrile.
Više o organizaciji Creative Industries Styria, UNESCO-ovim kreativnim gradovima i važnosti dizajnerskog promišljanja te umrežavanja saznajte u nastavku.
Dolazite iz organizacije Creative Industries Styria. Možete li nam reći više o ovoj organizaciji?
To je mrežna organizacija, neka vrste javne ustanove. Naime, financirani smo javnim novcem, tj. novcem poreznih obveznika. Naš je cilj poduprijeti kreativne industrije u Štajerskoj, osobito u Grazu. Također, bili smo uključeni u cjelokupnu provedbu projekta UNESCO-ovih kreativnih gradova (Creative Cities Network), unutar kojega je Graz od ožujka 2011. proglašen Gradom dizajna.
A što su to kreativni gradovi?
UNESCO je Mrežu kreativnih gradova, u koju je uključeno oko 30 gradova iz cijelog svijeta, osnovao 2004. godine. Ovdje nije riječ samo o gradovima dizajna, kojih unutar mreže ima deset, već i o gradovima filma, gradovima gastronomije, medijske umjetnosti i slično.

Zašto je baš dizajn u žarištu interesa organizacije Creative Industries Styria?
Budući da je mnogo toga u Grazu vezano uz dizajn, činilo nam se ispravnim fokusirati se upravo na dizajn. Primjerice, u Grazu djeluje Sveučilište primijenjenih znanosti gdje se može studirati dizajn – od industrijskog dizajna, muzejskog dizajna, pa do dizajna interakcije… Također, u Grazu imamo bogatu arhitektonsku tradiciju koju također, u jednom širem kontekstu, možemo razmatrati kao dizajn.
Jučer smo na tvojoj prezentaciji saznali da dizajn nije samo način da se nešto učini ljepšim, već je i način razmišljanja.
Tako je, to je jako važno. Mi ne želimo gledati na dizajn isključivo kao na oruđe kojim se nešto oblikuje ili čini ljepšim, već dizajn razmatramo kao proces i način rješavanja problema. Ovo zovemo dizajnersko promišljanje (design thinking), a ono nužno uključuje i razmišljanje o održivom dizajnu. Primjerice, kada nastaje neki proizvod od početka do kraja možemo primjenjivati dizajnersko promišljanje, kao metodu kojom ćemo na kreativan način doći do ideja.
Koji je, općenito, utjecaj kulture na dizajnerske projekte organizacije Creative Industries Styria?
Ono što je zanimljivo u Grazu jest to da je riječ o jako starom gradu, koji je i na listi UNESCO-ove svjetske kulturne baštine, a u kojem se staro isprepliće s novim utjecajima, poput ovog koji je Grazu donio titulu Grada dizajna. Primjerice, u Grazu jako suvremena arhitektura povezuje jako star grad.
Sličnu isprepletenost možemo zamijetiti i u životnim stilovima. Tako paralelno postoje, s jedne strane, tradicionalne stvari, a s druge strane one suvremene. Graz je zato poznat, kako po jazz festivalima, tako i po festivalima klasične ili elektronske glazbe.
Isprepletenost različitih stilova čini sve mnogo zanimljivijim, tako da možemo reći da Graz ima ono nešto što bi svakoga moglo privući.
Možete li nam reći više o ostalim projektima Vaše organizacije?
Imamo projekt ‘Pustolovno svjetsko gospodarstvo’ (Erlebniswelt Wirtschaft/Adventure World Economy) unutar kojeg tvrtke koje nešto proizvode, otvaraju svoja vrata te im ljudi mogu doći u posjetu i vidjeti kako proizvod nastaje. To su vođene ture koje uključuju kreativne ljude, uglavnom one koji se bave muzejskim dizajnom ili nečim sličnim.
Osim toga, organiziramo predavanja i radionice, a svake godine u svibnju i ‘Mjesec dizajna’ (Design Monath/Design Month), gdje povezujemo događaje i stvari kojima se i druge organizacije i pojedinci bave te za njih vršimo cjelokupan marketing. Tako je svakoga svibnja Grazu poprište brojnih izložbi, kao i drugih događaja.
Imamo i nekoliko manjih projekata kojima kreativne industrije nastojimo povezati s novim industrijama.
Rekli ste da Creative Industries Styria povezuje različite ljude i projekte. Zašto je umrežavanje važno?
Uvijek je važno biti umrežen, kako privatno, kada imate svoje vlastite male mreže, tako i unutar javnih ustanova. U Creative Industries Styria važno nam je imati veliku mrežu.
Primjerice, ponekad do nas dođu oni koji imaju projekt, ali ne znaju kako dalje s njim. Budući da smo mreža, u ovakvim slučajevima povezujemo one kojima je potrebna pomoć s onima koji znaju i mogu pomoći.
U kratkoj ste posjeti Puli. Kakvi su Vaši dojmovi?
Vjerujem da u Puli ima kreativnih ljudi koji rade dobre stvari, unatoč tome im je rečeno da su njihove ideje neizvedive ili da za njihove projekte nedostaje novca. Možda će biti potrebno malo vremena, ali vjerujem da će u Puli u budućnosti biti i puno više tih dobrih projekata i dobrih stvari.

Organizacija Crative Creative Industries Styria temelji se na pretpostavci da kreativnost i inovativnost imaju ekonomski potencijal. Osim što ih pronalazi, Creative Industries Styria kreativce i povezuje, kako međusobno, tako i s poslovnim partnerima unutar Štajerske.
Svjedočimo fundamentalnim promjenama u strukturi društva, smatraju osnivači CIS‑a. Prema njihovom mišljenju, u tijeku je nastanak društva koje ‘zna kako’, pa se ove društvene promjene odražavaju u nastanku kreativnih industrija, kao i kreativnih ekonomija. I dok kreativne industrije uključuju široki niz aktivnosti u različitim sektorima – od oglašavanja, grafičkog oblikovanja, dizajna, arhitekture, mode, glazbe, ili, pak, medija – kreativne ekonomije intelektualni, mentalni rad povezuju s tehnološkom umjesnošću i rezultiraju novim rješenjima, bilo na području zanata ili visoko tehnološkog inženjeringa. Kapital u ovome slučaju dolazi od tvrtki koje svoje inovacije žele učiniti profitabilnima.
Razgovarao: Marino Jurcan
Napisala: Dunja Mickov