Predstavljamo kreativne industrije: Razgovor sa Sabine Prammer

15.05.2012.


Nakon pre­zen­ta­ci­je pro­jek­ta ‘UNESCO kre­ativ­ni gra­do­vi: Graz grad dizaj­na’, raz­go­va­ra­li smo sa Sabine Prammer, pred­stav­ni­com aus­trij­ske orga­ni­za­ci­je Creative Industries Styria (CIS).

 

Prammer je pre­zen­ta­ci­ju odr­ža­la 3. svib­nja, u okvi­ru prvog dije­la 14-og izda­nja fes­ti­va­la Media Mediterranea, na pul­skom Sveučilištu J. Dobrile.

 

Više o orga­ni­za­ci­ji Creative Industries Styria, UNESCO-ovim kre­ativ­nim gra­do­vi­ma i važ­nos­ti dizaj­ner­skog pro­miš­lja­nja te umre­ža­va­nja saz­naj­te u nastavku.

 

Dolazite iz orga­ni­za­ci­je Creative Industries Styria. Možete li nam reći više o ovoj organizaciji?
To je mrež­na orga­ni­za­ci­ja, neka vrste jav­ne usta­no­ve. Naime, finan­ci­ra­ni smo jav­nim nov­cem, tj. nov­cem porez­nih obvez­ni­ka. Naš je cilj podu­pri­je­ti kre­ativ­ne indus­tri­je u Štajerskoj, oso­bi­to u Grazu. Također, bili smo uklju­če­ni u cje­lo­kup­nu pro­ved­bu pro­jek­ta UNESCO-ovih kre­ativ­nih gra­do­va (Creative Cities Network), unu­tar koje­ga je Graz od ožuj­ka 2011. pro­gla­šen Gradom dizajna.

 

A što su to kre­ativ­ni gradovi?
UNESCO je Mrežu kre­ativ­nih gra­do­va, u koju je uklju­če­no oko 30 gra­do­va iz cije­log svi­je­ta, osno­vao 2004. godi­ne. Ovdje nije riječ samo o gra­do­vi­ma dizaj­na, kojih unu­tar mre­že ima deset, već i o gra­do­vi­ma fil­ma, gra­do­vi­ma gas­tro­no­mi­je, medij­ske umjet­nos­ti i slično.

Zašto je baš dizajn u žari­štu inte­re­sa orga­ni­za­ci­je Creative Industries Styria?
Budući da je mno­go toga u Grazu veza­no uz dizajn, čini­lo nam se isprav­nim foku­si­ra­ti se upra­vo na dizajn. Primjerice, u Grazu dje­lu­je Sveučilište pri­mi­je­nje­nih zna­nos­ti gdje se može stu­di­ra­ti dizajn – od indus­trij­skog dizaj­na, muzej­skog dizaj­na, pa do dizaj­na inte­rak­ci­je… Također, u Grazu ima­mo boga­tu arhi­tek­ton­sku tra­di­ci­ju koju tako­đer, u jed­nom širem kon­tek­s­tu, može­mo raz­ma­tra­ti kao dizajn.

 

Jučer smo na tvo­joj pre­zen­ta­ci­ji saz­na­li da dizajn nije samo način da se nešto uči­ni ljep­šim, već je i način razmišljanja.
Tako je, to je jako važ­no. Mi ne želi­mo gle­da­ti na dizajn isklju­či­vo kao na oru­đe kojim se nešto obli­ku­je ili čini ljep­šim, već dizajn raz­ma­tra­mo kao pro­ces i način rje­ša­va­nja pro­ble­ma. Ovo zove­mo dizaj­ner­sko pro­miš­lja­nje (design thin­king), a ono nuž­no uklju­ču­je i raz­miš­lja­nje o odr­ži­vom dizaj­nu. Primjerice, kada nas­ta­je neki pro­izvod od počet­ka do kra­ja može­mo pri­mje­nji­va­ti dizaj­ner­sko pro­miš­lja­nje, kao meto­du kojom ćemo na kre­ati­van način doći do ideja.

 

Koji je, opće­ni­to, utje­caj kul­tu­re na dizaj­ner­ske pro­jek­te orga­ni­za­ci­je Creative Industries Styria?
Ono što je zanim­lji­vo u Grazu jest to da je riječ o jako sta­rom gra­du, koji je i na lis­ti UNESCO-ove svjet­ske kul­tur­ne bašti­ne, a u kojem se sta­ro ispre­pli­će s novim utje­ca­ji­ma, poput ovog koji je Grazu donio titu­lu Grada dizaj­na. Primjerice, u Grazu jako suvre­me­na arhi­tek­tu­ra pove­zu­je jako star grad.

 

Sličnu ispre­ple­te­nost može­mo zami­je­ti­ti i u život­nim sti­lo­vi­ma. Tako para­lel­no pos­to­je, s jed­ne stra­ne, tra­di­ci­onal­ne stva­ri, a s dru­ge stra­ne one suvre­me­ne. Graz je zato poz­nat, kako po jazz fes­ti­va­li­ma, tako i po fes­ti­va­li­ma kla­sič­ne ili elek­tron­ske glazbe.

 

Isprepletenost raz­li­či­tih sti­lo­va čini sve mno­go zanim­lji­vi­jim, tako da može­mo reći da Graz ima ono nešto što bi sva­ko­ga moglo privući.

 

Možete li nam reći više o osta­lim pro­jek­ti­ma Vaše organizacije?
Imamo pro­jekt ‘Pustolovno svjet­sko gos­po­dar­stvo’ (Erlebniswelt Wirtschaft/Adventure World Economy) unu­tar kojeg tvrt­ke koje nešto pro­izvo­de, otva­ra­ju svo­ja vra­ta te im lju­di mogu doći u posje­tu i vidje­ti kako pro­izvod nas­ta­je. To su vođe­ne ture koje uklju­ču­ju kre­ativ­ne lju­de, uglav­nom one koji se bave muzej­skim dizaj­nom ili nečim sličnim.

 

Osim toga, orga­ni­zi­ra­mo pre­da­va­nja i radi­oni­ce, a sva­ke godi­ne u svib­nju i ‘Mjesec dizaj­na’ (Design Monath/Design Month), gdje pove­zu­je­mo doga­đa­je i stva­ri koji­ma se i dru­ge orga­ni­za­ci­je i poje­din­ci bave te za njih vrši­mo cje­lo­ku­pan mar­ke­ting. Tako je sva­ko­ga svib­nja Grazu popri­šte broj­nih izlož­bi, kao i dru­gih događaja.

 

Imamo i neko­li­ko manjih pro­je­ka­ta koji­ma kre­ativ­ne indus­tri­je nas­to­ji­mo pove­za­ti s novim industrijama.

 

Rekli ste da Creative Industries Styria pove­zu­je raz­li­či­te lju­de i pro­jek­te. Zašto je umre­ža­va­nje važno?
Uvijek je važ­no biti umre­žen, kako pri­vat­no, kada ima­te svo­je vlas­ti­te male mre­že, tako i unu­tar jav­nih usta­no­va. U Creative Industries Styria važ­no nam je ima­ti veli­ku mrežu.

 

Primjerice, pone­kad do nas dođu oni koji ima­ju pro­jekt, ali ne zna­ju kako dalje s njim. Budući da smo mre­ža, u ovak­vim slu­ča­je­vi­ma pove­zu­je­mo one koji­ma je potreb­na pomoć s oni­ma koji zna­ju i mogu pomoći.

 

U krat­koj ste posje­ti Puli. Kakvi su Vaši dojmovi?
Vjerujem da u Puli ima kre­ativ­nih lju­di koji rade dobre stva­ri, una­toč tome im je reče­no da su nji­ho­ve ide­je neizve­di­ve ili da za nji­ho­ve pro­jek­te nedos­ta­je nov­ca. Možda će biti potreb­no malo vre­me­na, ali vje­ru­jem da će u Puli u buduć­nos­ti biti i puno više tih dobrih pro­je­ka­ta i dobrih stvari.

Organizacija Crative Creative Industries Styria teme­lji se na pret­pos­tav­ci da kre­ativ­nost i ino­va­tiv­nost ima­ju eko­nom­ski poten­ci­jal. Osim što ih pro­na­la­zi, Creative Industries Styria kre­ativ­ce i pove­zu­je, kako među­sob­no, tako i s pos­lov­nim part­ne­ri­ma unu­tar Štajerske.

 

Svjedočimo fun­da­men­tal­nim pro­mje­na­ma u struk­tu­ri druš­tva, sma­tra­ju osni­va­či CIS‑a.  Prema nji­ho­vom miš­lje­nju, u tije­ku je nas­ta­nak druš­tva koje ‘zna kako’, pa se ove druš­tve­ne pro­mje­ne odra­ža­va­ju u nas­tan­ku kre­ativ­nih indus­tri­ja, kao i kre­ativ­nih eko­no­mi­ja. I dok kre­ativ­ne indus­tri­je uklju­ču­ju širo­ki niz aktiv­nos­ti u raz­li­či­tim sek­to­ri­ma – od ogla­ša­va­nja, gra­fič­kog obli­ko­va­nja, dizaj­na, arhi­tek­tu­re, mode, glaz­be, ili, pak, medi­ja – kre­ativ­ne eko­no­mi­je inte­lek­tu­al­ni, men­tal­ni rad pove­zu­ju s teh­no­lo­škom umjes­noš­ću i rezul­ti­ra­ju novim rje­še­nji­ma, bilo na podru­čju zana­ta ili viso­ko teh­no­lo­škog inže­nje­rin­ga. Kapital u ovo­me slu­ča­ju dola­zi od tvrt­ki koje svo­je ino­va­ci­je žele uči­ni­ti profitabilnima.

 

Razgovarao:  Marino Jurcan

Napisala: Dunja Mickov