Ljetna književna matineja: pisci u hladu||La matinèe letteraria estiva: Scrittori al fresco
[lang_hr]Pozivaju se svi zainteresirani na ljetni ciklus književnih matineja u Klubu hrvatskih književnika u Puli koje zajednički organiziraju Istarski ogranak DHK i Udruga ZVONA i NARI iz Ližnjana.[/lang_hr]
[lang_it]Si invitano tutti gli interessati a partecipare al ciclo estivo di matinèe letteraria che si terrà nel Club degli scrittori croati di Pola che, in collaborazione col Dipartimento istriano del DHK e l’associazione Zvona i Nari di Visignano, sono gli organizzatori la manifestazione.
[/lang_it]
[lang_hr]U subotu, 14. srpnja 2012. u 10 sati dolaze Igor Šipić, književnik i znanstvenik iz Splita koji će predstaviti svoje dvije najnovije knjige, obje objavljene ove godine i to: „Kartu Leopardi-Vrhunac loretske historiografije“ te „Ahileja u virovima vrtoloma-Troja, mitovi, legende i stvarnost“ (koju supotpisuje s Tomislavom Marijanom Bilosnićem).
U svom radu Šipić postavlja zanimljiva pitanja o odnosu mita, jezika, geografije i religije. Planimetrijskom metodom koju je osobno razradio proučava geografske matrice Sredozemlja te pokazuje kako su se lokacije za izgradnju gradova na Sredozemlju birale prema pravilnom geometrijskom uzorku. U tom kontekstu razmatra mitske predaje kao oblik istovremenog prenošenja i skrivanja znanja o pomorskoj navigaciji. Šipić time pruža dublji i bogatiji uvid u pomorsku tradiciju Jadrana i Sredozemlja te potiče na preispitivanje uloge jadranskih pomorskih puteva u mitu i praksi staroga i srednjega vijeka.[/lang_hr]
[lang_it]Sabato, 14 luglio 2012, alle ore 10:00 Igor Šipić, letterato e ricercatore di Spalato, presenterà i suoi due ultimi libri, pubblicati quest’anno: „Kartu Leopardi-Vrhunac loretske historiografije“ e „Ahileja u virovima vrtoloma-Troja, mitovi, legende i stvarnost“, quest’ultima firmata assieme a Tomislav Marijan Bilosnić.
Nel suo lavoro, Šipić pone interessanti domande sul rapporto tra il mito, la lingua, geografia e religione. Mediante il metodo planimetrico, che ha personalmente sviluppato, analizza la matrice geografica del Mediterraneo e dimostra come la varie località dove dovevano sorgere le nuove città venivano scelte grazie all’applicazione di un metodo geometrico coretto. In questo contesto esamina le leggende come forma simultanea di trasmissione e occultamento delle conoscenze inerenti la navigazione marittima. L’autore propone una visione completa e documentata sulla tradizione marittima dell’Adriatico e Mediterraneo e offre uno spunto interessante di riflessione riguardo le rotte navali nel mito e nella realtà del Medio Evo.[/lang_it]





