Vitrina mjeseca srpnja: Naušnica iz Barbana

02.07.2012.

Od danas pa do kra­ja srp­nja u U Arheološkom muze­ju Istre, bit će pos­tav­lje­na nova Vitrina mje­se­ca, u kojoj će biti pred­stav­lje­na „Naušnica iz Barbana““.

 

 

[lang_hr]
Trojagodna nauš­ni­ca iz Barbana izu­ze­tan je i rije­dak nalaz u Istri, a stil­ski se osla­nja na sta­ri­ji nakit iz sta­ro­hr­vat­skog grob­lja u Žminju (IX. – XI. st.), kao nas­lje­đe zla­tar­skih i fili­gran­skih zanat­skih vri­jed­nos­ti. Srodne su one sta­ri­je, s tri mala zadeb­lja­na koljen­ca, pro­na­đe­ne na grob­lju crk­ve sv. Petra kod Dvigrada, a izrav­ni­ji dizaj­ner­ski pred­šas­ni­ci su rane tro­ja­god­ne nauš­ni­ce sa sta­ro­hr­vat­skog grob­lja Stranče kod Vinodola u libur­n­skom pros­to­ru. [/lang_hr]

 

 
Naušnica s tri jed­na­ke šup­lje jago­de naj­zas­tup­lje­ni­ji je arhe­olo­ški nakit­ni nalaz iz sta­ro­hr­vat­skih grob­lja III. faze sred­njo­vje­kov­nog naki­ta u Dalmaciji. Također se nazi­va i “kijev­skim tipom”. Sve su kiće­ne vari­jan­te u Dalmaciji dati­ra­ne numiz­ma­tič­ki u dulje raz­dob­lje od XII. do XV. st., a naj­ve­ći broj u XIV st. Trojagodne nauš­ni­ce “kijev­skog tipa” izra­đi­va­ne su tije­kom više sto­lje­ća, od sre­bra, poz­la­će­na sre­bra i zla­ta, ukra­ša­va­ne fili­gra­nom… te su se svo­je­vre­me­no usta­li­le kao domi­nant­ni nakit u Dalmaciji. U jed­nos­tav­ni­jim ili kiće­nim obli­ci­ma, pos­ta­le su dio obi­ča­ja i mode kao višes­to­ljet­ni, neizos­tav­ni i nas­ljed­ni ures žen­ske nošnje.

 
Naušnica iz Barbana nađe­na je vje­ro­jat­no kod grob­ljan­ske crk­ve sv. Križa, nije boga­to ure­še­na, deko­ra­tiv­no je jed­nos­tav­na i možda zato pred­stav­lja kro­no­lo­ški ili stil­ski rani­ju vari­jan­tu. Ona je skrom­ni­ja, ali ipak sre­br­na i poz­la­tom dos­to­jans­tve­na, sva­ka­ko pri­mje­re­na vre­me­nu i pros­to­ru kada ju je sva­kod­nev­no nosi­la ponos­na Barbanka. Crkva sv. Križa na grob­lju kod Barbana na kojoj je po svim dos­tup­nim mate­ri­ja­li­ma nauš­ni­ca pro­na­đe­na sru­še­na je već 1843. godine.

 
Naušnica iz Barbana može se smjes­ti­ti u vri­je­me nakon pre­obraz­be Gočanske župa­ni­je, poseb­no u rano vri­je­me izdvo­je­ne samo­upra­ve Barbanske župa­ni­je, doba Istarske mar­k­gro­fo­vi­je i vla­da­vi­ne nje­mač­kih feuda­la­ca u XI. st. Realna je data­ci­ja i nešto kas­ni­je, u vri­je­me Pazinske kne­ži­je i nas­ta­ja­nja latin­sko-nje­mač­ko-hrvat­skog Istarskog razvo­da (zbir­ka spi­sa o raz­gra­ni­če­nju komu­na, ali i posje­da akvi­lej­skog patri­jar­ha, gorič­kog gro­fa i Venecije) te u vri­je­me snaž­nog pri­ti­ska pul­skih ple­mi­ća Castropola na bar­ban­ski kaštel. U slu­ča­ju da je ova nauš­ni­ca stvar­no nalaz iz gro­ba, manje je vje­ro­jat­na data­ci­ja u doba vla­da­vi­ne Habsburgovaca nakon 1375. godine.

 
Vitrina mje­se­ca pro­jekt je Arheološkog muze­ja Istre u sklo­pu kojeg je pre­dvi­đe­no da se u jed­noj vitri­ni, uz pano i depli­jan pre­zen­ti­ra­ju i istak­nu novi nala­zi s arhe­olo­ških istra­ži­va­nja, nala­zi iz depoa koji nisu dio stal­nog pos­ta­va te da se obi­lje­že odre­đe­ne obljet­ni­ce odnos­no popra­te odre­đe­na događanja.