Kulturna strategija za kultiviranje kulturnjaka
[lang_hr]Na internetskim stranicama grada Pule 25. srpnja objavljen je Nacrt kulturne strategije za razdoblje od 2014. do 2020. koji je sada dostupan široj javnosti za komentare u formi javne rasprave. U ovom članku pokušat ćemo sumirati sadržaj Nacrta strategije i dati osvrt na njegove glavne smjernice.
Odmah u startu treba se reći da je dobro što je uopće došlo do njegove izrade iz razloga što se izrada bazirala na participaciji stručne javnosti s više krugova konzultacija i fokus grupa, a ne kabinetskim putem kako je to često običaj. Nakon provedenih analiza došlo se do zaključaka da su svi problemi prouzrokovani lošim i neadekvatnim postojećim kulturnim sustavom Republike Hrvatske kojemu nedostaje mehanizam javne odgovornosti.
Ključni problemi koji su definirani u 6‑godišnjem razdoblju:
– nedostatak novca
– nedostatak vrijednosne orijentacije
– nedostatak raspodjele odgovornosti
– nejednakost unutar kulturnog sustava, a koji je također povezan s pitanjem vrijednosti.[/lang_hr]
[lang_hr]U tekstu strategije definirani su i potencijali. Naravno, navodi se da su ogromni, ali limitirani nedostatkom kapitala i organizacije te se spas nazire u EU fondovima, što je u zadnje vrijeme česta politička fraza. Misija koja se navodi je kontinuirano unapređivanje kulturnog standarda građana. Vizija je takva da se zamišlja da kultura u nekom budućem razdoblju zaista i postane generator razvoja, samo je pitanje hoće li gospodarstvo preživjeti do ostvarenja te vizije. Kao tri oslonca kulturnog standarda građana Pule navode se kulturna baština, javne ustanove i nezavisna kulturna scena kao ključ razumijevanja kulturnog sektora, a koje građani, dodaje se, “ne uspijevaju niti pratiti i čak je iznad njihovih očekivanja”.[/lang_hr]
[lang_hr]Predloženi strateški ciljevi su:
1. Redefinirati ulogu javnih ustanova u kulturi na način da postaju odgovorne ne samo za vlastiti razvoj nego i za razvoj cijelog područja na kojem djeluju; to je smisao njihove javne funkcije.
2. Uspostaviti protokole za kontinuiranu komunikaciju među akterima u kulturi – uvesti obvezu kvartalnih sastanaka kulturnih vijeća i godišnjeg sastanka članova vijeća i korisnika proračunskih sredstava, organizirati godišnju tribinu o stanju pulske kulture i dr.
3. Razviti velike gradske projekte koji se financiraju sredstvima EU‑a, Ministarstva kulture i sl. putem kojih se u Pulu dovodi novac nedostupan pojedinačnim organizacijama.
4. Uspostaviti intersektorsku suradnju s osobitim usmjerenjem na urbano planiranje i turizam, na sektore s kojima je kulturni razvitak u Puli neraskidivo povezan.
5. Poticati korisnike proračunskih sredstava da se bave razvojem publike (kroz marketing i odnose s javnošću) i medijacijskim programima.
6. Stabilizirati sektor nezavisne kulture kroz uvođenje višegodišnjih financijskih potpora.[/lang_hr]
[lang_hr]Strategije djelovanja
Do 2020. godine za grad Pulu ključno je raditi na ostvarenju triju strategija djelovanja:
– umrežavanje institucija, nezavisne scene i pojedinaca: unapređivanje međusobne komunikacije i stvaranje suradničkih platformi
– razvoj publike: povećanje broja korisnika/publike i produbljivanje razumijevanja umjetničkih djela
– intersektorska suradnja: uključivanje kulture u ekonomske i socijalne razvojne programe[/lang_hr]
[lang_hr]Aktivnosti
Ukupno je definirano 17 aktivnosti koje je potrebno provesti kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi.
Kako autori sami navode, ne radi niti o velikom broju niti o pretjerano kompleksnim aktivnostima, njihova provedba samo pretpostavlja veliku upornost jer je riječ o mobilizaciji i koordinaciji većine aktera pulske kulturne scene. Nadalje, autori kažu da je olakotna okolnost za provedbu ove strategije to što se ne temelji na financijskim ulaganjima nego na socijalnoj koheziji te njezina provedba počiva na unutarnjim snagama.[/lang_hr]
[lang_hr]Što zaključiti?[/lang_hr]
[lang_hr]Sve u svemu, ovo je još jedna strategija iz pera D. Miškovića, inače vrlo kvalitetnog stručnjaka za kulturne politike, koji je dosad uobličio Istarsku kulturnu strategije te onu Grada Pazina, čime je postao najproduktivniji autor kulturnih strategija zasigurno na regionalnom, ali i na nacionalnom nivou.
Međutim, ona se doima kao vrlo kvalitetno sročen plan rada budućeg Odjela za kulturu za naredno šestogodišnje razdoblje. Da se prisjetimo, 2009. Odjel je ukinut s argumentom bolje racionalizacije troškova, stoga je logično zapitati se odakle sada sredstva za ponovno pokretanje, a posebno imajući na umu kompleksnost zadataka koje se stavljaju pred njih u budućem razdoblju. Sudeći po tome, taj će Odjel trebati zaposliti tim od još najmanje 4 – 5 vrhunskih menadžera i pitanje je samo je li to realno očekivanje od navedene stategije jačanja kulture kojoj umjesto novaca namjenjenog za programe treba novac za organizaciju unutar vlastitih redova.
Što se tiče samih kulturnih potencijala te specifičnosti Pule u tom smislu, s obzirom na izabrane strategije može se reći da je situacija dramatična; kulturnjaci su nekultivirani i treba ih naučiti lijepom i pristojnom ponašanju, oni su razjedinjeni – te ih treba naučiti surađivati, a grad i publika su zapušteni te ih treba bolje održavati.
Naravno ovo je samo subjektivni osvrt još jednog kulturnjaka, stoga vas pozivamo da se i sami uvjerite u tekst na internetu (http://www.pula.hr/uploads/media/Kulturna_strategija_Grada_Pule_2014.pdf) i uključite se u raspravu dok je još moguće, rok ističe u petak 2. kolovoza. Moramo naglasiti kako je vrijeme (kraj srpnja i vrijeme godišnjih odmora), mjesto (samo On-line) i trajanje (10-ak dana iako je običaj rok od mjesec dana) javne konzultacije problematično.[/lang_hr]
[lang_hr]Summa summarum, ovo je još jedna generička strategija, koja bi kao vodič mogla poslužiti bilo kojem manjem gradu u Hrvatskoj bez Odjela za kulturu u smjeru organizacije takvog odjela. Ona nam otkriva kako je zapravo moguće razvijati kulturu u vrijeme besparice, primjerice s kultivacijom kulturnjaka za početak.[/lang_hr]
[lang_hr]Piše: Marino Jurcan[/lang_hr]
