Položaj nezavisne kulture u Nacrtu kulturne strategije grada Pule za razdoblje od 2014. – 2020.
[lang_hr]U ovom tekstu pokušati će se dati uvid u važnost nezavisne kulture prema nacrtu kulturne strategije grada Pule, koja je jednoglasno prihvaćena na 4. sjednici Gradskog vijeća 24. listopada 2013. Autori strategije su Davor Mišković i Edgar Buršić, i sami više-manje vezani za nezavisnu kulturnu scenu.[/lang_hr]
[lang_hr]U uvodnom dijelu teksta u kojem se opisuje kulturni sustav autori navode njegove glavne nedostatke, a to su:
– njegova zatvorenost (institucija djeluju zasebno, nema suradnje unutar sektora niti s drugim sektorima),
– nejednakost (među zaposlenima u institucijama i pripadnicima tzv. nezavisne scene, gdje se pritom nejednakost ne temelji na radu nego na statusu)
– statičnost (sustav ne institucionalizira nove oblike djelovanja, nema dinamike unutar sustava).
Dakle, prema autorima, osnova problema za razvoj nezavisne kulture leži u specifičnostima hrvatskog sustava koji je prije svega fokusiran na institucionalnu stabilnost, gdje se nezavisna kultura nalazi u podređenom položaju, jer stabilnost proizlazi iz društvenog statusa, a ne umjetničkog rada.
Taj različit odnos dovodi aktere u konfliktnu situaciju aktere što kao posljedicu ima nesuradnju.[/lang_hr]
[lang_hr]
Strategije i strateški ciljevi:
Tri su ključne strategije za period do 2020.:
– umrežavanje institucija, nezavisne scene i pojedinaca: unapređivanje međusobne komunikacije i stvaranje suradničkih platformi
– razvoj publike: povećanje broja korisnika/publike i produbljivanje razumijevanja umjetničkih djela
– intersektorska suradnja: uključivanje kulture u ekonomske i socijalne razvojne programe.
Na taj se način nezavisnoj kulturi daje poprilična važnost u smislu da postane nezaobilazni faktor u strateškom promišljanju kutlurnog razvoja.[/lang_hr]
[lang_hr]
Vizija razvoja kulture i nezavisna kultura:
Vrlo značajnu ulogu nezavisna kultura ima u samoj viziji razvoja kulture gdje se navodi da kulturni standard građana Pule počiva na tri oslonca, a to su kulturna baština, javne ustanove i nezavisna scena. Autori stoga zaključuju da je u idućem razdoblju ključno osiguranje stabilnosti nezavisne scene.[/lang_hr]
[lang_hr]
Aktivnosti:
Predloženo je 17 aktivnosti u kojima nezavisna kultura zauzima vrlo važno mjesto.
Jedna od navedenih aktivnosti je redizajn natječaja za javne potrebe koji bi trebao omogućiti uvođenje višegodišnje financiranje programa.
Druga aktivnost direktno povezana s razvojem nezavisne kulture je implementacija suradničkih projekata i platformi koja bi pridonijela jačanju kohezije među akterima, otvaranju ustanova i stabilizaciji nezavisne scene.
Sljedeća aktivnost vezana za razvoj nezavisne kulture jesu mala ulaganja kako bi se unaprijedili zapušteni prostori u kojima se te aktivnosti obavljaju.
Sljedeća aktivnost odnosi se na uspostavljanje protokola za suradnju između ustanova u kulturi i drugih aktera u kulturi budući je nezavisnu kulturnu produkciju nužno integrirati u djelovanje kulturnih ustanova.
Nadalje, važna za razvoj nezavisne kulture trebala bi biti aktivnost pod nazivom Program zajednice kao druga faza redizajna natječaja za javne potrebe. Planira se razdvajanje programa koji imaju vrhunsku umjetničku vrijednost od programa koji su važni za zajednicu, iako imaju više zabavnu nego kulturnu dimenziju. Za prve bi bila ključna njihova estetska vrijednost, a za druge uključenost zajednice, odnosno broj posjetitelja.
Posljednja aktivnost koja se direktno bavi razvojem nezavisne kulture jest stvaranje produkcijskog fonda.[/lang_hr]
[lang_hr]
Može se stoga zaključiti da je nezavisna kultura dobila vrlo važno mjesto u Kulturnoj strategiji grada Pule. Predložene aktivnosti prije svega se odnose na unaprijeđenje komunikacije i suradnje, načina financiranja na lokalnoj razini te ulaganja u opremu i prostor. Ono što će predstavljati izazove u njenoj provedbi su količina dostupnih financijskih sredstava na raspolaganju, kvaliteta ljudskih resursa za njenu implementaciju te upitna estetska kvaliteta umjetničke produkcije koju nudi nezavisna kultura. Strategija se također i dalje ne bavi hibridnim oblicima djelovanja na lokalnoj kulturnoj sceni, kao što su javno privatna partnerstva te obavljanje komercijalnih djelatnosti od strane udruga i njihovih tvrtki, a na koje su udruge prisiljene kako bi preživjele u turbulentnim okolnostima.[/lang_hr]
Tekst: Marino Jurcan






