POSTOJI LI „NEZAVISNA KULTURA“?
[lang_hr]U sklopu projekta „SURadnjom i znanjem za zajedničko dobro“ kojeg provodi SUR, Savez udruga Rojca uz koordinaciju udruge Metamedij, 11. i 12. prosinca održane su u „Dnevnom boravku“, zajedničkom prostoru DC‑a Rojc, dvije tribine o nezavisnoj kulturi.[/lang_hr]
[lang_hr]
Tema prve bila je „Nezavisna kultura i pozitivne promjere“ . U uvodnom dijelu, sudionici su ocijenili trenutno stanje i položaj nezavisne kulture u kulturnim politikama Grada Pule. Predstavnici SUR‑a, Irena Boljunčić-Gracin, Kristina Nefat, Ina Kihli i Marino Jurcan dali su kratak presjek stanja u kulturi, iz kojeg je vidljivo da su potencijali grada na svim područjima znatno veći od trenutne produkcije, ograničene sveprisutnim problemom nedostatne financijske podrške. Nadalje, ukratko je prikazan udio izvaninstitucionalne scene i kulturnog amaterizma u sredstvima koja su za kulturu izdvajana iz gradskih Proračuna, a izložena je i problematiku položaja nezavisne kulture, onako kako je ona obrađena u nedavno usvojenom Nacrtu kulturne strategije Grada Pule za razdoblje od 2014. do 2020. godine (čiji su autori, sociolozi Davor Mišković i Edgar Buršić, također sudjelovali, odnosno prisustvovali na tribini). U tom se dokumentu, uz ostalo, razmatra hrvatski kulturni sustav, koji je prije svega fokusiran na institucionalnu stabilnost, iz čega proizlaze i njegovi osnovni nedostaci. Oni se očituju u njegovoj zatvorenosti (svaka institucija djeluju zasebno, bez suradnje unutar i između sektorima),statusnoj nejednakosti (između zaposlenih u institucijama i pripadnika nezavisne scene) koja proizlazi iz društvenog statusa, a ne umjetničkog rada, te statičnosti (jer sustav ne institucionalizira nove oblike djelovanja, nema dinamike unutar sustava). Kako se radi o okviru koji uvjetuje djelovanje svih aktera u kulturnom sustavu, značajke sustava na državnoj razini reflektiraju se i lokalno, pa tako i sva predložena rješenja na razini grada počivanju na mogućnostima djelovanja unutar zadanog zakonodavnog okvira.
[/lang_hr]
[lang_hr]
Davor Uljanić i Kristina Nefat razmotrili su svoja dosadašnja iskustva u radu gradskih Kulturnih vijeća, osnovanih kako bi ocjenjivali i birali projekte kojima se dodjeljuju proračunska sredstva, a čiji se članovi regrutiraju direktnim predlaganjem udruga u kulturi i kulturnih institucija. Unatoč brojnim nejasnoćama uslijed nepostojanja jasno utvrđenih kriterija, znakovito je da je čak 80 posto članova tih vijeća na neki način povezano s DC Rojc, što pokazuje da gradska uprava uvažava značaj Rojca i „nezavisne scene“ u dinamici gradskih zbivanja.[/lang_hr]
[lang_hr]
Tajana Ujčić predstavila je nedavno osnovanu Istarsku kulturnu agenciju, županijsko tijelo koje je zaduženo da svim akterima u kulturi poluotoka ponudi lakše umrežavanje i koordiniranje zajedničkih projekata, ali i sa spornom kontrolnom stavkom „odgovornosti osnivaču“. Mirjana Grahovac, ravnateljica MMC‑a Luka predstavila je izazove s kojima se susreće njena organizacija koja je u gradu specifična po tome što je svojevrstan hibrid institucije i zajednice više strukovnih udruga. Predstavnica Grada Pule iz Odsjeka za kulturu, gospođa Lidija Musi izvijestila je kako je, nakon što ga je prije 5 godina ukinula, gradska uprava ponovno osnovala Upravni odjel za kulturu, u kojem će iduće godine biti zaposleno 8 djelatnika. To je, uz spomenuto usvajanje Strategije, ocijenjeno kao još jedan pokazatelj pozitivnih promjena u kulturi na lokalnoj razini.[/lang_hr]
[lang_hr]
Josip Pino Ivančić, samostalni umjetnik, doveo je u pitanje sam pojam „nezavisne kulture“, kako je rekao, „svi ovise o lovi koju dijeli uvijek ista ekipa“. Na to mu je Davor Mišković odgovorio kako, naravno, apsolutna neovisnost ne postoji, ali za razliku od institucija u kulturi – nezavisna scena nema sustav iznad sebe koji bi je ograničavao u izboru područja rada i prioriteta djelovanja. Međutim, Željko Marković je na to replicirao kako su pozitivne promjene koje bi nezavisna kultura mogla donijeti, neovisno o slobodi izbora prioriteta, uvelike ograničene činjenicom da ni ona ne može opstati bez javnog financiranja, pa se tako i ti prioriteti prilagođavaju kako ne bi ostali bez financijske podrške. To dalje znači, smatra on, da je kompletan kulturni sektor samo poligon za kulturnu hegemoniju onih „bližih financijama“, a tzv. „nezavisna kultura“ služi samo za pacificiranje eventualnih nezadovoljstava sustavom.
Svi su se sudionici složili da je potrebno utvrditi preciznije kriterija za dodjelu sredstava, za što je nužna i kvalitetnija i češća komunikacija među svim akterima. To je važno i kako bi se zajedno moglo nastupati i prema europskim sustavima financiranja kulturnih projekata, za što je Pula kao mala sredina u prednosti jer se sve to može puno učinkovitije i transparentnije provoditi.[/lang_hr]
[lang_hr]
Druga tribina, pod naslovom „Modeli razvoja nezavisnih kulturnih prostora u Hrvatskoj“ bila je zanimljivija „stanarima“ Rojca, jer su sudionici međusobno razmijenili korisna iskustva „plivanja“ kroz nedoumice i poteškoće sustava. U ovoj su tribini – osmišljenoj u sklopu projekta „Civilno-javna partnerstva u kulturi i hibridne institucije“ kojeg financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, pored predstavnika udruga iz Rojca i udruge „Punta Christo“, sudjelovale i Miljenka Buljević iz zagrebačkog Centra za dokumentiranje nezavisne kulture (Booksa), Sanja Burlović iz zagrebačkog Attacka i Medike, te Nataša Kadin kao predstavnica Doma mladih u Splitu. Pored različitih načina funkcioniranja i financiranja, svi su se složili da je im je zajednički problem u održavanju kontinuiteta, te u educiranju mlađih članova koji će udruge nastaviti voditi. Također, svima problem predstavljaju i komplicirane procedure za natječaje koje za kulturne projekte nudi EU. Naime, pored zahtjeva za djelomičnom financijskom garancijom od strane lokalne uprave, velika je prepreka to što svaki takav natječaj zahtjeva i detaljnu projektnu dokumentaciju, za izradu koje treba priskrbiti značajna dodatna sredstva. Konkretno, DC Rojc bi do veljače naredne godine mogao aplicirati na atraktivan natječaj kojim bi se mogla priskrbiti sredstva za uređenje hostela u stražnjem krilu, te za obnovu krova zgrade, ali sredstva za izradu projektne dokumentacije još nisu „izmišljena“.[/lang_hr]
Tekst i foto: D.K.
