Ekspanzije 2014. – putevi kreativnosti žena

21.09.2014.

[lang_hr]Povodom Nacionalnog dana bor­be pro­tiv nasi­lja nad žena­ma koji se obi­lje­ža­va 22. ruj­na, u Puli je odr­ža­na među­na­rod­na mani­fes­ta­ci­ja „Ekspanzije 2014“. To je tre­će izda­nje među­na­rod­ne izlož­be suvre­me­ne umjet­nos­ti u kojoj se žene mogu izra­zi­ti u svim umjet­nič­kim dis­ci­pli­na­ma. „Ekspanzije“ su otvo­re­ne u Središnjoj knjiž­ni­ci susre­tom i per­for­man­som nara­ci­je  „Voci di don­ne“, a nas­tav­lje­ne su u gale­ri­ji Anex izlož­bom nazi­va „Vernissage“.[/lang_hr]

[lang_hr]Dožupanica Istarske župa­ni­je, Viviana Benussi nagla­si­la je da su „Ekspanzije“  žen­ska umjet­nič­ka ini­ci­ja­ti­va koja se ove godi­ne već odr­ža­la u Rijeci, Pazinu, Rovinju, Poreču i Rabu.[/lang_hr]

[lang_hr]- Susret je oso­bi­to zna­ča­jan jer ovak­va dru­že­nja omo­gu­ću­ju raz­mje­nu iskus­ta­va, upoz­na­va­nje i rast ne samo oso­ba, nego cije­log teri­to­ri­ja, zaklju­či­la je Benussi i doda­la da u mani­fes­ta­ci­ji sudje­lu­ju žene iz Italije, Hrvatske i Slovenije.[/lang_hr]

fotografija 2

[lang_hr]U uvod­nom dije­lu nas­lov­lje­nom „Voci di don­ne“ s pod­nas­lo­vom „Autobiografie“ koji se odr­žao u pul­skoj Gradskoj knjiž­ni­ci i čita­oni­ci, pred­sta­vi­lo se dese­tak podu­zet­ni­ca, umjet­ni­ca i znans­tve­ni­ca. O svom život­nom putu, pri­vat­nim i pos­lov­nim uspje­si­ma nadah­nu­to su govo­ri­le: pro­čel­ni­ca Konzervatorskog odje­la Istarske župa­ni­je Lorella Limoncin Toth, umi­rov­lje­na dugo­go­diš­nja pro­de­ka­ni­ca pul­skog Filozofskog fakul­te­ta i vodi­te­lji­ca Odsjeka za tali­ja­nis­ti­ku Nelida Milani Kruljac te pred­sjed­ni­ca pul­skog huma­ni­tar­nog Lions klu­ba Patrizia Milani. Poslovne uspje­he poseb­no su istak­nu­le dugo­go­diš­nja rav­na­te­lji­ca pul­ske Gradske knjiž­ni­ce i čita­oni­ce Nela Načinović te pred­sjed­ni­ca prvog hrvat­skog klu­ba Međunarodne orga­ni­za­ci­je podu­zet­ni­ca i pos­lov­nih žena BPW (Business and pro­fe­ssi­onal Women) Alida Perkov. Posao je obi­lje­žio i život umi­rov­lje­ne dugo­go­diš­nje rav­na­te­lji­ce Talijanske sred­nje ško­le Claudie Milotti, koja je kao pro­fe­so­ri­ca i napo­s­ljet­ku rav­na­te­lji­ca, u ško­li radi­la punih 46 godi­na. Predstavila se i pro­fe­so­ri­ca s trš­ćan­skog Filološkog fakul­te­ta Valentina Petaros Jeromela koja se bavi istra­ži­vač­kim radom.[/lang_hr]

fotografija 2

[lang_hr]Primjedba koja se može dati uvod­nom dje­lu mani­fes­ta­ci­je jest da bi kon­cep­tu­al­no možda bio pri­mje­re­ni­ji obi­lje­ža­va­nju dana žena, jer se u svo­jim govo­ri­ma manji dio žena dotak­nuo teme bor­be pro­tiv nasi­lja. Naime, veći­na ih je pre­pri­ča­va­la dje­tinj­stvo, što ih je u živo­tu moti­vi­ra­lo, i od koje do koje godi­ne su gdje radi­le, koju funk­ci­ju su obna­ša­le… što nije kri­ti­ka na među­sob­nu podr­šku koja iz toga pro­iz­la­zi i koja je uvi­jek pozi­tiv­na već na pro­pu­šta­nje pri­li­ke da se osnov­na tema dana bor­be pro­tiv nasi­lja nad žena­ma dub­lje i efek­t­ni­je obra­di. Preporuka za slje­de­ću godi­nu jest da se pro­ble­ma­ti­ka nasi­lja nad žena­ma pri­bli­ži mla­đim gene­ra­ci­ja­ma koje, za raz­li­ku od uspješ­nih epi­go­na sta­ri­je gene­ra­ci­je, još uvi­jek nema­ju dovolj­no raz­ra­đe­ne obram­be­ne meha­niz­me niti zna­nja o ovom, naža­lost, uvi­jek aktu­al­nom problemu.[/lang_hr]

[lang_hr]Skup su svo­jim sti­ho­vi­ma pri­ve­le kra­ju pjes­ni­ki­nje Marija Ribarić te Davorka Kotiga Flego koja je svo­ju pje­smu „Poput brš­lja­na“ posve­ti­la svim žena­ma žrtva­ma nasi­lja. Ideja koja sto­ji iza ovog susre­ta, kažu orga­ni­za­to­ri, želja je da razvi­ja­njem zajed­niš­tva dođe do pro­ši­re­nja, eks­pan­zi­je kul­tu­re, zna­nja i prijateljstva.[/lang_hr]

fotografija 4

[lang_hr]S tom namje­rom orga­ni­zi­ra­na je izlož­ba „Vernissage“ u kojoj sa svo­jim rado­vi­ma sudje­lu­je dva­de­set umjet­ni­ca te uče­ni­ci i uče­ni­ce Umjetničke ško­le i držav­nog ins­ti­tu­ta „Enrico e Umberto Nordio“ iz Trsta. Prostor gale­ri­je Anex pre­pla­vi­le su sli­ke, ins­ta­la­ci­je, skul­p­tu­re sa ženom kao glav­nim moti­vom. Cipele za rad od čeli­ka, sli­ka žene s hidža­bom, odje­ća umr­lja­na crve­nom bojom i lan­ci­ma s poru­kom „We can do it“, samo su neki od sim­bo­lič­kih rado­va koji pro­go­va­ra­ju o bor­bi žena za rav­no­prav­nost. Izložena dje­la nisu popra­će­na legen­dom pa veći­na pri­ča koje se kri­ju iza rado­va ipak osta­je nedo­re­če­na. Izložbu je poma­lo sne­nim i njež­nim melo­di­ja­ma popra­ti­la Elis Lovrić, labin­ska kan­ta­uto­ri­ca i glu­mi­ca. Izložba je otvo­re­na do 30. rujna.[/lang_hr]

fotografija 3

[lang_hr]Tekst i foto: Sanja ČERLENICA[/lang_hr]