Novinarstvo ipak (ne) propada – 2. dan Weekend Media Festivala

21.09.2014.

[lang_hr]Novinarstvo možda jest u kri­zi, no to ne zna­či da pro­pa­da – tako bi mogao gla­si­ti okvir­ni zaklju­čak panel ras­pra­ve „Što je osta­lo od novi­nar­stva u Hrvatskoj“ kojom je zapo­čeo dru­gi dan Weekend Media Festivala u Rovinju. Na ovoj panel ras­pra­vi zna­ko­vi­tog nas­lo­va sudje­lo­va­li su Gojko Drljača (Večernji list),  Tomislav Klauški (24sata), Slavica Lukić (Jutarnji list), Sanja Mikleušević Pavić (HRT) i Željko Vela (Nova TV) koji su poka­za­li da o tre­nut­nom sta­nju u novi­nar­stvu zapra­vo nema sugla­sja niti među samim novinarima.[/lang_hr]

Što je ostalo od novinarstva u Hrvatskoj

[lang_hr]Slavica Lukić pri­mje­ri­ce, napo­me­nu­la je kako je kri­za bit­no pogor­ša­la uvje­te rada u medi­ji­ma nado­dav­ši kako je godi­ne 2008. u hrvat­skim medi­ji­ma bilo zapos­le­no oko 12 i pol tisu­ća lju­di, dok se taj broj do 2012. sma­njio za oko tri tisu­će. Prema nje­zi­nim rije­či­ma, naj­vi­še su tu pogo­đe­ni tiska­ni medi­ji u koji­ma je u istom raz­dob­lju broj novi­na­ra sma­njen za čak 47 pos­to. S dru­ge stra­ne, Gojko Drljača odba­cio je tvrd­nje kako novi­nar­stvo pro­pa­da navo­de­ći činje­ni­cu da je novi­nar­sko trži­šte dras­tič­no naras­lo u pos­ljed­njih 25 godi­na. Iako je nak­la­da tiska­nih medi­ja pala za 700 – 800 tisu­ća, broj posje­ta por­ta­li­ma isto­vre­me­no je nara­sao za 800 tisu­ća, kaže Drljača te doda­je kako nema govo­ra o padu kvan­ti­te­te, ali ni kva­li­te­te s obzi­rom da su medi­ji danas dale­ko napred­ni­ji nego pri­je pede­se­tak godi­na. Za Željka Velu i Sanju Mikleušević Pavić osno­vi pro­blem leži u hiper­pro­duk­ci­ji i bor­bi za gle­da­nost koja rezul­ti­ra povr­š­noš­ću. Tomislav Klauški kons­ta­ti­rao je kako po nje­mu pro­pa­da­nje novi­nar­stva tra­je već vrlo dugo, no ono je još uvi­jek žila­vo pa i popularno.[/lang_hr]

Should I Stay or Should I Go

[lang_hr]Svakako jedan od zanim­lji­vi­jih pane­la dru­gog dana fes­ti­va­la bio je i onaj nas­lo­va „Should I Stay or Should I Go?“ na kojem su Anđelko Akrap (EFZG), Luka Abrus (Pet minu­ta), Tomislav Domazet Lošo (Institut Ruđer Bošković, Hrvatsko kato­lič­ko sve­uči­li­šte), Predrag Grubić (Adris gru­pa) i Korado Korević ras­prav­lja­li o tome je li Hrvatska mjes­to koje (ne)dopušta uspjeh u kari­je­ri. Sudionici pane­la slo­ži­li su se u kons­ta­ta­ci­ji da zatvo­re­na hrvat­ska admi­nis­tra­ci­ja kojom vla­da­ju, kako sudi­oni­ci kažu „uhlje­bi i kico­ši“, dono­si važ­ne odlu­ke. S time se sla­že i Tomislav Domazet Lošo koji je napo­me­nuo da se u Hrvatskoj opće­ni­to pre­ma­lo ula­že u zna­nost, a i ono što se ula­že nami­je­nje­no je oni­ma koji nisu naj­iz­vr­s­ni­ji. Rješenje tog pro­ble­ma Domazet Lošo vidi u lus­tra­ci­ji aka­dem­ske zajednice.[/lang_hr]

SoMo Borac - dodjela nagrada

[lang_hr]Jedan od sre­diš­njih doga­đa­ja dru­gog dana Weekend Media Festivala sva­ka­ko je bio i SoMo Borac – revi­ja naj­bo­ljih digi­tal­nih rado­va na druš­tve­nim mre­ža­ma i u mobil­nom svi­je­tu. Na SoMo Borac je ove godi­ne pris­ti­glo čak 135 pri­ja­va iz cije­le regi­je, a žiri sas­tav­ljen od 18 čla­no­va dodi­je­lio je nagra­de u ukup­no osam kate­go­ri­ja. Slovenski „Pristop“, beograd­ski McCann i zagre­bač­ki „Infinum“ samo su neki od dobit­ni­ka ovo­go­diš­nje nagrade.[/lang_hr]

[lang_hr]Od osta­lih pre­da­va­nja dru­gog dana valja izdvo­ji­ti „Zaustavite Reuters“, pre­da­va­nje posve­će­no pita­nju jesu li kri­ze naj­bo­lja medij­ska roba, zatim pre­da­va­nje Cristopha Morina „Understanding the Buy Buttons In Your Customer’s Brain“, raz­go­vor s ose­buj­nim Željkom Mitrovićem, vlas­ni­kom naj­ve­će medij­ske ope­ra­ci­je u regi­ji – Pinka, te pre­da­va­nje Larsa Samuelsena „Same but Different“.[/lang_hr]

Željko Mitrović

[lang_hr]Ovogodišnje izda­nje sed­mog po redu Weekend Media Festivala za Kulturistru je pro­ko­men­ti­rao direk­tor pro­gra­ma Nikola Vrdoljak.[/lang_hr]

[lang_hr]- Četiri tisu­će sudi­oni­ka, 130 pane­lis­ta, 50 predavanja…sve je to ovo­go­diš­nji Weekend Media Festival uspio oku­pi­ti. Posebnost ove godi­ne jest u tome da smo se nas­to­ja­li pro­ši­ri­ti u odre­đe­na podru­čja koja sma­tra­mo zanim­lji­vi­ma i koje više ne može­mo zaobi­la­zi­ti. Riječ je o teh­no­lo­gi­ji i biz­ni­su. Tehnologiju smo pos­ljed­njih godi­na poče­li uvo­di­ti sve više jer je jed­nos­tav­no pos­ta­la dio komu­ni­ka­cij­ske indus­tri­je i bez nje se ne može. To svi pri­mje­ću­je­mo sva­kod­nev­no. Svatko tko danas ima pamet­ni tele­fon zapra­vo i sam pos­ta­je medij. S dru­ge stra­ne, biz­nis koji ide uspo­red­no s nave­de­nim razvo­jem teh­no­lo­gi­je, dono­si pro­mje­nu pos­lov­nih mode­la. Svi oni mode­li na koji­ma su funk­ci­oni­ra­le agen­ci­je, medi­ji ili PR, jed­nos­tav­no su pro­mi­je­nje­ni, zato mora­mo pra­ti­ti tren­do­ve u pos­lov­nom seg­men­tu – kaže Vrdoljak te se osvr­nuo i na rekor­dan inte­res sudi­oni­ka kojim je obi­lje­že­no ovo­go­diš­nje izda­nje festivala.[/lang_hr]

publika 1

[lang_hr]- Mislim da je to pot­vr­da tome da je fes­ti­val­ski model kojeg ima­mo zanim­ljiv i potre­ban te da dono­si vri­jed­nost komu­ni­ka­cij­skoj indus­tri­ji. To je i raz­log zbog kojeg je fes­ti­val una­toč kri­zi, ops­tao – zaklju­ču­je Vrdoljak.[/lang_hr]

atmosfera

[lang_hr]Tekst i foto: Marko PERCAN[/lang_hr]