Novinarstvo ipak (ne) propada – 2. dan Weekend Media Festivala
[lang_hr]Novinarstvo možda jest u krizi, no to ne znači da propada – tako bi mogao glasiti okvirni zaključak panel rasprave „Što je ostalo od novinarstva u Hrvatskoj“ kojom je započeo drugi dan Weekend Media Festivala u Rovinju. Na ovoj panel raspravi znakovitog naslova sudjelovali su Gojko Drljača (Večernji list), Tomislav Klauški (24sata), Slavica Lukić (Jutarnji list), Sanja Mikleušević Pavić (HRT) i Željko Vela (Nova TV) koji su pokazali da o trenutnom stanju u novinarstvu zapravo nema suglasja niti među samim novinarima.[/lang_hr]
[lang_hr]Slavica Lukić primjerice, napomenula je kako je kriza bitno pogoršala uvjete rada u medijima nadodavši kako je godine 2008. u hrvatskim medijima bilo zaposleno oko 12 i pol tisuća ljudi, dok se taj broj do 2012. smanjio za oko tri tisuće. Prema njezinim riječima, najviše su tu pogođeni tiskani mediji u kojima je u istom razdoblju broj novinara smanjen za čak 47 posto. S druge strane, Gojko Drljača odbacio je tvrdnje kako novinarstvo propada navodeći činjenicu da je novinarsko tržište drastično naraslo u posljednjih 25 godina. Iako je naklada tiskanih medija pala za 700 – 800 tisuća, broj posjeta portalima istovremeno je narasao za 800 tisuća, kaže Drljača te dodaje kako nema govora o padu kvantitete, ali ni kvalitete s obzirom da su mediji danas daleko napredniji nego prije pedesetak godina. Za Željka Velu i Sanju Mikleušević Pavić osnovi problem leži u hiperprodukciji i borbi za gledanost koja rezultira površnošću. Tomislav Klauški konstatirao je kako po njemu propadanje novinarstva traje već vrlo dugo, no ono je još uvijek žilavo pa i popularno.[/lang_hr]
[lang_hr]Svakako jedan od zanimljivijih panela drugog dana festivala bio je i onaj naslova „Should I Stay or Should I Go?“ na kojem su Anđelko Akrap (EFZG), Luka Abrus (Pet minuta), Tomislav Domazet Lošo (Institut Ruđer Bošković, Hrvatsko katoličko sveučilište), Predrag Grubić (Adris grupa) i Korado Korević raspravljali o tome je li Hrvatska mjesto koje (ne)dopušta uspjeh u karijeri. Sudionici panela složili su se u konstataciji da zatvorena hrvatska administracija kojom vladaju, kako sudionici kažu „uhljebi i kicoši“, donosi važne odluke. S time se slaže i Tomislav Domazet Lošo koji je napomenuo da se u Hrvatskoj općenito premalo ulaže u znanost, a i ono što se ulaže namijenjeno je onima koji nisu najizvrsniji. Rješenje tog problema Domazet Lošo vidi u lustraciji akademske zajednice.[/lang_hr]
[lang_hr]Jedan od središnjih događaja drugog dana Weekend Media Festivala svakako je bio i SoMo Borac – revija najboljih digitalnih radova na društvenim mrežama i u mobilnom svijetu. Na SoMo Borac je ove godine pristiglo čak 135 prijava iz cijele regije, a žiri sastavljen od 18 članova dodijelio je nagrade u ukupno osam kategorija. Slovenski „Pristop“, beogradski McCann i zagrebački „Infinum“ samo su neki od dobitnika ovogodišnje nagrade.[/lang_hr]
[lang_hr]Od ostalih predavanja drugog dana valja izdvojiti „Zaustavite Reuters“, predavanje posvećeno pitanju jesu li krize najbolja medijska roba, zatim predavanje Cristopha Morina „Understanding the Buy Buttons In Your Customer’s Brain“, razgovor s osebujnim Željkom Mitrovićem, vlasnikom najveće medijske operacije u regiji – Pinka, te predavanje Larsa Samuelsena „Same but Different“.[/lang_hr]
[lang_hr]Ovogodišnje izdanje sedmog po redu Weekend Media Festivala za Kulturistru je prokomentirao direktor programa Nikola Vrdoljak.[/lang_hr]
[lang_hr]- Četiri tisuće sudionika, 130 panelista, 50 predavanja…sve je to ovogodišnji Weekend Media Festival uspio okupiti. Posebnost ove godine jest u tome da smo se nastojali proširiti u određena područja koja smatramo zanimljivima i koje više ne možemo zaobilaziti. Riječ je o tehnologiji i biznisu. Tehnologiju smo posljednjih godina počeli uvoditi sve više jer je jednostavno postala dio komunikacijske industrije i bez nje se ne može. To svi primjećujemo svakodnevno. Svatko tko danas ima pametni telefon zapravo i sam postaje medij. S druge strane, biznis koji ide usporedno s navedenim razvojem tehnologije, donosi promjenu poslovnih modela. Svi oni modeli na kojima su funkcionirale agencije, mediji ili PR, jednostavno su promijenjeni, zato moramo pratiti trendove u poslovnom segmentu – kaže Vrdoljak te se osvrnuo i na rekordan interes sudionika kojim je obilježeno ovogodišnje izdanje festivala.[/lang_hr]
[lang_hr]- Mislim da je to potvrda tome da je festivalski model kojeg imamo zanimljiv i potreban te da donosi vrijednost komunikacijskoj industriji. To je i razlog zbog kojeg je festival unatoč krizi, opstao – zaključuje Vrdoljak.[/lang_hr]
[lang_hr]Tekst i foto: Marko PERCAN[/lang_hr]











