Humana lica nehumane politike

17.11.2014.

[lang_hr]Kristina Ćurković, Željka Markić, Kolinda Grabar Kitarović i Ruža Tomašić izdvo­je­ne su kao utje­caj­ni žen­ski gla­so­vi des­ni­ce i nose­ći pri­mje­ri jav­ne tri­bi­ne “Žene pro­tiv žena: jača­nje des­ni­ce i nje­zi­ne glas­no­go­vor­ni­ce” koja je odr­ža­na ove subo­te u Monteparadiso Hacklabu u sklo­pu 11. Anifa fes­ti­va­la. O ljep­šim lici­ma sta­re, ali i sve snaž­ni­je ide­olo­gi­je govo­ri­li su Damir Batarelo, Dunja Matić i Marina Ravnić iz riječ­ke udru­ge Škatula.[/lang_hr]

[lang_hr]Iako bi se dje­lo­va­nje žena u poli­ti­ci moglo doži­vje­ti kao jača­nje nji­ho­va polo­ža­ja u druš­tvu i uspjeh u tako­zva­nom “muškom svi­je­tu”, sudi­oni­ci tri­bi­ne nagla­ša­va­ju da to u slu­ča­ju pri­pad­ni­ca des­ni­ce nije tako zato što se one zala­žu za ogra­ni­ča­va­nje pra­va žena. “Sama činje­ni­ca da su one dobi­le jav­ni pros­tor moglo bi se tuma­či­ti kao reali­za­ci­ja žena u poli­ti­ci, ali ona to zasi­gur­no nije s obzi­rom da zas­tu­pa­ju pozi­ci­ju po kojoj žene neće ima­ti pra­vo na poba­čaj, dak­le neće moći odlu­či­va­ti o vlas­ti­tom tije­lu i pre­ma kojoj se tako­đer zatva­ra pros­tor za bilo kak­ve LGBTQ ini­ci­ja­ti­ve”, pojas­ni­la je Matić. Dodala je da je jasan tip poli­tič­kog ustro­ja i soci­olo­ške struk­tu­re za koju se zala­žu kada inzis­ti­ra­ju na pri­rod­nim vri­jed­nos­ti­ma, raz­li­ka­ma izme­đu muška­ra­ca i žena te da pri­tom izos­ta­je ika­kav femi­nis­tič­ki tre­nu­tak u nji­ho­vom diskursu.[/lang_hr]

fotografija (494x346)

[lang_hr]Kao zanim­ljiv feno­men izdvo­jen je i način na koji des­ni­ca reagi­ra na bilo kakav poku­šaj LGBT zajed­ni­ca da arti­ku­li­ra­ju neka svo­ja osnov­na ljud­ska pra­va i potre­be. “Desnica je uvi­jek to doživ­lja­va­la kao direk­t­ni napad na sebe, direk­t­nu agre­si­ju na svo­je, na svoj vlas­ti­ti iden­ti­tet, a poseb­no su se tu pozi­va­li na pita­nje naci­onal­nog iden­ti­te­ta”, kaza­la je Matić i istak­nu­la da je sam poku­šaj uspos­ta­ve dija­lo­ga za des­ni­cu čin agre­si­je. Kao pri­mjer je izdvo­jen i poku­šaj uvo­đe­nja zdrav­s­tve­nog odgo­ja što su zago­vor­ni­ci des­ne opci­je eti­ke­ti­ra­li kao name­ta­nje lje­vi­čar­ske ide­olo­gi­je i totalitarizma.[/lang_hr]

[lang_hr]Batarelo veli­ku medij­sku pozor­nost koje dobi­va­ju Grabar Kitarović, Markić, Tomašić i Ćurković, tuma­či kao oštri zaokret Hrvatske pre­ma deve­de­se­ti­ma. U tom kon­tek­s­tu spo­me­nu­ta je i ini­ci­ja­ti­va Hrvatskog popu­la­cij­skog pokre­ta čiji je cilj sre­di­nom deve­de­se­tih bio demo­graf­ska obno­va Hrvatske, rađa­nje hrvat­ske dje­ce hrvat­skih maj­ki, a čija se para­le­la danas pov­la­či s demo­graf­skom obno­vom obi­te­lji koju pro­mo­vi­ra des­ni­ca. “Vraća se ženu u ulo­gu doma­ći­ce – zala­žu se za ženu koja je doma­ći­ca, maj­ka te koja može ima­ti i razvi­je­ni pro­fe­si­onal­ni život, ali isklju­či­vo u okvi­ri­ma tra­di­ci­je i kato­li­čans­tva”, nagla­si­la je Ravnić te se nado­ve­za­la na pro­na­ta­li­tet­ni pokret koji putem web stra­ni­ce upo­zo­ra­va na “crnu sud­bi­nu, izu­mi­ra­nje hrvat­skih župa­ni­ja i Hrvatske” i pozi­va na rađa­nje hrvat­ske dje­ce, moral­nu i etič­ku čis­to­ću kako bi se pre­bro­di­la kriza.[/lang_hr]

[lang_hr]Tijekom disku­si­je kao pro­blem izdvo­je­ni su gra­đa­ni koji veći­nom na ini­ci­ja­ti­ve des­ni­ce reagi­ra­ju indi­fe­rent­no. Ta indi­fe­rent­nost, nagla­ša­va Batarelo, čes­to vodi u des­no i podi­za­nja pita­nja naci­je, drža­ve te iden­ti­te­ta. Moguće objaš­nje­nje tak­ve situ­aci­je ponu­di­la je Matić. “Razlog zbog kojeg se vra­ća­mo na bazič­ne stva­ri i zbog kojeg lju­di u tome nala­ze neku sigur­nost i utje­hu jest upra­vo zbog kolek­tiv­nog iden­ti­te­ta koji je gene­ral­no ugro­žen. Taj se iden­ti­tet onda inter­pre­ti­ra kao kolek­tiv­ni naci­onal­ni iden­ti­tet. Međutim, radi se o eko­nom­skoj kri­zi, neza­do­volj­stvu sva­kod­nev­nim živo­tom i pro­ble­mi­ma pa se onda sim­bo­lič­ki nala­zi utje­ha u osnov­nim stva­ri­ma kao što je obi­telj”, pojas­ni­la je i doda­la da se zbog nemo­guć­nos­ti raz­la­ga­nja pro­ble­ma frus­tra­ci­je čes­to lije­če tra­že­njem nepri­ja­te­lja.” Devedesetih su to bili Srbi, danas su to Jugoslaveni, pede­ri..”, kons­ta­ti­rao je Batarelo.[/lang_hr]

[lang_hr]Rješenje se pre­ma sudi­oni­ci­ma tri­bi­ne nazi­re u poli­ti­ci za kak­vu se zala­že Mirela Holy, no Matić zaklju­ču­je da je pos­to­je­ća gene­ra­ci­ja još uvi­jek pre­vi­še ide­olo­ški binar­no podi­je­lje­na da bi tak­va opci­ja mogla zaži­vje­ti. “U zad­njih godi­nu i pol dana stva­ra se kri­tič­ka masa, ali što se ona više stva­ra to dru­ga stra­na sve defen­ziv­ni­je reagi­ra. U tom pro­ce­su neg­dje će mora­ti prs­nu­ti, doći do općeg debak­la jer još uvi­jek pos­to­ji pre­ma­lo sivog pros­to­ra za arti­ku­la­ci­ju sred­njih opci­ja”, zaklju­či­la je.[/lang_hr]

[lang_hr]Predavanje na 11. Antifa fes­ti­va­lu odr­ža­no je u sklo­pu pro­jek­ta Antifašistički dani riječ­ke udru­ge Škatula.[/lang_hr]

[lang_hr]Tekst i foto Sanja ČERLENICA[/lang_hr]