“Sve budućnosti svijeta” Okwui Enwezora na 56. Bijenalu u Veneciji
[lang_hr]Okwui Enwezor (Nigerija, 1963) umjetnički je direktor 56. Bijenala koji će se održati sljedeće godine u Veneciji. On je kustos, umjetnički kritičar, urednik i pisac, a od 2011. direktor Haus der Kunst u Minhenu. To i nije veliko iznenađenje jer ima veliko iskustvo s međunarodnim izložbama, naime do sada je bio umjetnički direktor bijenala u Johannesburgu (1996−1998), Dokumente 11 u Kasselu (1998−2002), bijenala suvremene umjetnosti u Sevilli (2005−2007), Gwangju bijenala (2008) i trijenala suvremene umjetnosti u Parizu (2012).[/lang_hr]
[lang_hr]Na sastanku s predstavnicima zemalja sudionica koji je održan u Veneciji 22. listopada, predsjednik Bijenala Paolo Baratta te Okwui Enwezor predstavili su viziju sljedećeg Bijenala. Baratta je jednostavno opisao zadatak Bijenala rekavši da moramo imati odgovarajuću želju da vidimo više kroz djelo koje je umjetnik stvara, odnosno “vidjeti više – izvan vizualnih informacija koje nas zasipaju svakodnevno ili koje proizlaze iz znanosti, filozofije ili ekonomije – vidjeti više, ali uvijek putem umjetničkog djela”. A da ne bi bilo sumnje u ispravnost čitanja dodao je da umjetničko djelo “mora govoriti emocijama” prezentirajući budući Bijenale kao svojevrsnu svjetlu točku današnjeg svijeta jer “svijet gleda na umjetnost nadajući se valu plemenitosti.”[/lang_hr]
[lang_hr]Enwezor se osvrnuo na trenutno stanje stvari u svijetu vrlo teškim i dramatičnim riječima, naime on smatra da: “…globalni krajobraz ponovo leži polomljen i u rasulu, preplašen nasilnim prevratima, uspaničen spektrom ekonomskih kriza i viralnim pandemonijem, secesionističkim politikama i humanitarnim katastrofama na otvorenom moru, pustinjama i granica, gdje imigranti, izbjeglice i očajni ljudi traže utočište u naizgled mirnim i prosperitetnim zemljama. Bilo kamo se okrenemo, nove krize, neizvjesnost i duboka nesigurnost u svim predjelima svijeta čini se da ulaze u pogled.” Enwezor se je pripremajući izložbu zapitao: “Kako se nemir našeg vremena može pravilno obuhvatiti, učiniti shvatljivim, ispitati i artikulirati?” Kao čovjek s dubokim uvidom u umjetničko djelovanje on je svjestan da je: “…tijekom zadnja dva stoljeća radikalnih promjena – od industrijske do postindustrijske moderne, tehnološke do digitalne moderne, od masovne migracije do masovne mobilnosti, okolišnih katastrofa i genocidnih sukoba, kao i obećanja – sve to predstavljalo fascinantnu materiju za umjetnike, pisce, filmaše, performere, skladatelje, glazbenike” te da današnja situacija, u tom smislu nije ništa manje sadržajna. Upravo s tim prepoznavanjem, on je predstavio izložbu pod nazivom “Sve budućnosti svijeta” kao projekt posvećen svježoj procjeni odnosa umjetnosti i umjetnika prema sadašnjem stanju svijeta.[/lang_hr]
[lang_hr]Izložba: “Parlament Formi”[/lang_hr]
[lang_hr]Izložba koja se otvara sljedeće godine neće se, kako je uobičajeno, predstaviti u obliku jedne sveobuhvatne teme koja okuplja i sažima različite oblike i prakse u unificirano polje vizije već će se upoznavati preko slojeva isprepletenih “filtra” što zapravo predstavlja određene konstelacije parametara koji opisuju višestrukost ideja i praksi. Bijenale će prema riječima Enwezora upotrijebiti povijesnu trajektoriju sto i dvadeset godina postojanja kao “filtar” kroz koji će reflektirati sadašnje “stanje stvari”, ali i “pojavnost stvari”. Prema riječima Enwezora glavno pitanje koje izložba postavlja je: “Na koji način umjetnici, mislioci, pisci, skladatelji, koreografi, pjevači i glazbenici mogu putem slika, objekata, riječi, pokreta, akcija, pjesama i zvukova okupiti publiku u činu gledanja, slušanja, odgovaranja, angažiranja i govorenja kako bi sadašnja previranja učinili smislenim.” Umjetnički direktor sagledava buduću izložbu kao prostor dijalektičnih referenci u kome se stvaraju materijalna djela, simbolička ili estetska, ali i političke ili socijalne aktivnosti i po tome se razlikuje od konvencionalnih izlagačkih modela. Pored toga Enwezor ambiciozno obećaje da će se “sam kustos, pored umjetnika, aktivista, publike i suradnika svih vrsta, pojaviti kao središnji protagonist u otvorenoj orkestraciji projekta”. Najavljeno je također da će se ovaj projekt nazvan “Parlament formi” prezentirati epizodično i globalno, a u srži projekta je pojam izložbe kao pozornice gdje se istražuju historijski i kontra-historijski projekti.[/lang_hr]
[lang_hr]Filtri:[/lang_hr]
[lang_hr]“Življenje: O epskom trajanju” je “filtar” koji se opisuje kao potraga za jezikom i metodom izložbe gdje koncepti “življenja” i “epskog trajanja” služe u komplementarne svrhe, naime oni sugeriraju ideju da “Sve budućnosti svijeta” predstavlja spacijalnu i temporalnu manifestaciju koja je definitivno nedovršena, budući je strukturirana logikom postepenog odmatanja. To je program događanja koji se može iskusiti na intersekciji “življenja” i prikazivanja.[/lang_hr]
[lang_hr]“Vrt nereda” je “filtar” koji zauzima povijesne temelje Bijenala na Giardinima kao metaforu kroz koju se istražuje sadašnje “stanje stvari”, naime sveprožimajuću strukturu nereda u globalnoj geopolitici, okolišu i ekonomiji. Ishodišni koncept vrta dolazi iz perzijske povijesti. On poima dimenziju vrta kao raja, nekog zatvorenog prostora mira i ugode, koji se tijekom tisućljeća transformirao u alegoriju potrage za prostorom reda i čistoće. Izložba se vraća drevnim temeljima ovog ideala kako bi istražila promjene u globalnom okolišu, da bi iščitala Giardine s njihovim trošnim asamblažem paviljona kao ultimativno mjesto neuređenog svijeta, nacionalnih konflikata, kao i teritorijalnih i geopolitičkih disfiguracija.[/lang_hr]
[lang_hr]“Kapital: Čitanje uživo” je poseban “filtar” koji prepoznaje da se onkraj nemira i nereda u sadašnjem “stanju stvari” nalazi glavna preokupacija našeg vremena i moderne. Ta preokupacija se prepoznaje u prirodi Kapitala, njegove fikcije i njegove stvarnosti. Enwezor gleda na Kapital kao pravu dramu našeg doba jer ništa ne izgleda veće, u bilo kojoj sferi iskustva od predacije političke ekonomije ili lakomosti financijske industrije. Također on tvrdi da je, sve od publikacije Marxovog obimnog djela, “Kapital: kritika političke ekonomije”, struktura i priroda kapitala osvajala mislioce i umjetnike, kao i nadahnute političke teoretičare, ekonomiste i ideološke strukture diljem svijeta. Najavljeno je da će središnji dio ovog programa biti masivni studiozno istraženi bibliografski projekt koji će se odvijati svakodnevno tijekom gotovo sedam mjeseci u centralnom paviljonu, a započeti će živim čitanjem četiri toma Marksovog djela “Das Kapital” i postepeno se širiti na recitale radničkih pjesama, libreta, čitanje spisa, diskusija, plenuma i snimanje filmova posvećenih raznolikim teorijama i istraživanjima Kapitala. Enwezor ističe da su velika inspiracija za ovaj neobični performans bile uvodne rečenice Louis Althussera i Etienne Balibarove knjige “Reading Capital” i tvrdi da “jednog dana bitno je pročitati Kapital doslovno. Pročitati sam tekst, kompletno, sva četiri toma, rečenicu po rečenicu”.[/lang_hr]
[lang_hr]Ukratko, cjelokupna izložba predstavljena je kao dinamičan i entuzijastičan odgovor na kompleksnu stvarnost današnjeg svijeta punog nesigurnosti i previranja, na način da će se kroz konstelaciju “filtara”, zadubiti u “stanje stvari” i propitati “pojavnost stvari”. Ovako ambiciozno zamišljeni projekt budi velika očekivanja, a umjetnički direktor-kustos preuzima veliku odgovornost budući da sebe postavlja u središte ovakve “autorske” koncepcije i time unekoliko podsjeća na Harald Szeemanna koji je nepobitno ostavio svoj pečat u povijesti Bijenala. Može se pretpostaviti da je Enwezor, koji je i do sada bio prepoznat kao kustos koji se ne plaši postavljati neugodna pitanja o “stanju stvari” u svijetu i koji gleda na umjetnost kao odraz i izraz političkih i socijalnih promjena, vjerojatno odabran da bi ojačao poziciju Bijenala kao relevantnog središta ne samo prezentacije suvremene umjetničkih kretanja već i propitivanja “stanja svijeta”. To će se vidjeti već 9. svibnja sljedeće godine kada 56. Bijenale u Veneciji ponovno otvara svoja vrata svjetskoj publici. Što se tiče Hrvatske, Ministarstvo kulture najavilo je da će 19. prosinca objaviti rezultat javnog poziva za isticanje kandidature za povjerenika hrvatskog nastupa na Venecijanskom bijenalu i biti će zanimljivo uočiti, u obliku odabranog koncepta, u kom je smislu komisija iščitala Enwezorov predloženi projekt.[/lang_hr]
[lang_hr]Boris BOGUNOVIĆ [/lang_hr]
