Predstavljanje knjige “Tamna strana Marsa. Hrvatska autobiografija i Prvi svjetski rat”||LA PRESENTAZIONE DEL LIBRO “TAMNA STRANA MARSA. HRVATSKA AUTOBIOGRAFIJA I PRVI SVJETSKI RAT”

19.01.2015.

[lang_hr]“Tamna stra­na Marsa. Hrvatska auto­bi­ogra­fi­ja i Prvi svjet­ski rat” dje­lo je dr. sc. Filipa Hameršaka koje će biti pred­stav­lje­no u pul­skoj Središnjoj knjiž­ni­ci u sri­je­du, 21. siječ­nja u 12 sati. O knji­zi će uz auto­ra govo­ri­ti dr. sc. Miroslav Bertoša i dr. sc. Mihovil Dabo, a susret će mode­ri­ra­ti prof. Ivan Žagar.[/lang_hr]

[lang_it]“Tamna stra­na Marsa. Hrvatska auto­bi­ogra­fi­ja i Prvi svjet­ski rat” (“Il lato oscu­ro di Marte. L’autobiografia cro­ata e la Prima guer­ra mon­di­ale”) è l’opera del dr. sc. Filip Hameršak che sarà pre­sen­ta­ta nel­la Biblioteca cen­tra­le di Pola mer­co­ledì, 21 gen­na­io, con ini­zio alle ore 12:00. Accanto all’autore, a dis­cu­te­re sul libro saran­no dr. sc. Miroslav Bertoša e dr. sc. Mihovil Dabo. L’incontro sarà mode­ra­to dal prof. Ivan Žagar.[/lang_it]

Screen Shot 2015-01-19 at 10.09.05

[lang_hr]“Tamna stra­na Marsa. Hrvatska auto­bi­ogra­fi­ja i Prvi svjet­ski rat” plod je više­go­diš­njeg istra­ži­va­nja dr. sc. Filipa Hameršaka i može se podi­je­li­ti u neko­li­ko dijelova.

“Prvi dio knji­ge zamiš­ljen je kao kri­tič­ko-meto­do­lo­ški uvod u naj­no­vi­je bri­tan­ske, ame­rič­ke, fran­cu­ske i nje­mač­ke pris­tu­pe voj­noj, soci­jal­noj i kul­tu­ral­noj povi­jes­ti, u onoj mje­ri u kojoj se oni tiču Prvoga svjet­sko­ga rata i auto­bi­ogra­fi­je kao povi­jes­no­ga izvo­ra. Drugi dio knji­ge posve­ćen je bit­no druk­či­joj recep­ci­ji Prvoga svjet­sko­ga rata na hrvat­skim i biv­šim jugos­la­ven­skim pros­to­ri­ma, od zna­nos­ti i publi­cis­ti­ke do umjet­nos­ti i kul­tu­re sje­ća­nja uop­će. U tre­ćem dije­lu prvi se puta pred­stav­lja rele­van­tan hrvat­ski auto­bi­ograf­ski kor­pus – četr­de­se­tak mono­graf­ski publi­ci­ra­nih sje­ća­nja (manjim dije­lom i dnev­ni­ka) nižih aus­tro-ugar­skih čas­ni­ka, dočas­ni­ka i voj­ni­ka, u ras­po­nu od istak­nu­tih poje­di­na­ca poput Vladka Mačeka, Josipa Broza i Georga von Trappa do onih manje poz­na­tih pa i zabo­rav­lje­nih (Mirko Livadić, bra­ća Turkalj, Juraj Oršić). Četvrti dio odno­si se na nji­ho­va kraj­nje raz­no­li­ka svje­to­na­zor­ska, ide­olo­ška i poli­tič­ka sta­ja­li­šta, koja se među­tim neri­jet­ko poka­zu­ju tek kao vršak slo­že­no­ga moti­va­cij­sko­ga sus­ta­va. U petom dije­lu nji­ho­va se “subjek­t­nost” sto­ga nas­to­ji dub­lje raš­čla­ni­ti, uzi­ma­ju­ći u obzir broj­na iska­za­na pro­tu­rje­čja, kao i zbilj­nost stres­nih iskus­ta­va gla­di, umo­ra, hlad­no­će, život­ne opas­nos­ti i obi­telj­ske sepa­ra­ci­je. Odlazak i povra­tak, pobje­da i pogi­bi­ja, strah i junaš­tvo, empa­ti­ja i suro­vost, vje­ra i skep­sa, alko­hol, nasi­lje, pros­ti­tu­ci­ja, inte­gri­tet i ludi­lo, napo­s­ljet­ku čita­nje i pisa­nje dalj­nji su ori­jen­ti­ri pre­ko kojih se “hrvat­ski doživ­ljaj” Prvoga svjet­sko­ga rata nas­to­ji uspo­re­di­ti s doživ­lja­jem inih rato­va i kul­tur­nih kor­pu­sa”, napi­sa­no je u recen­zi­ji knjige.

Filip Hameršak diplo­mi­rao je na Filozofskom (prof. filo­zo­fi­je i kom­pa­ra­tiv­ne knji­žev­nos­ti) i Pravnom fakul­te­tu. Godine 2013. na Filozofskom je fakul­te­tu u Zagrebu obra­nio dok­tor­ski rad Hrvatska auto­bi­ogra­fi­ja i Prvi svjet­ski rat. Od 2001. radio je u Leksikografskom zavo­du Miroslav Krleža, a od 2010. zapos­len je na Pravnom fakul­te­tu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za povi­jest hrvat­sko­ga pra­va i drža­ve. U peri­odi­ci­ma obja­vio je dva­de­se­tak znans­tve­nih rado­va i osvr­ta, a kao izla­gač nas­tu­pao na znans­tve­nim sku­po­vi­ma u zem­lji i u ino­zem­s­tvu. Bio je 2009. – 10. član ured­niš­tva Hrvatske revi­je Matice hrvat­ske, a od 2013. član je ured­niš­tva časo­pi­sa Pilar Instituta za druš­tve­na istra­ži­va­nja “Ivo Pilar”. Od 2010. član je uprav­no­ga odbo­ra Društva za hrvat­sku povjes­ni­cu, od 2012. pot­pred­sjed­nik Incijativnoga odbo­ra za obi­lje­ža­va­nje 100-godiš­nji­ce Prvoga svjet­sko­ga rata ustro­je­no­ga pod okri­ljem Hrvatskoga ins­ti­tu­ta za povi­jest, u kojem je svoj­stvu ime­no­van u držav­no Povjerenstvo za koor­di­na­ci­ju obi­lje­ža­va­nja Stogodišnjice Prvoga svjet­skog rata.

Predstavljanje knji­ge orga­ni­zi­ra­li su Istarsko povi­jes­no druš­tvo – Società sto­ri­ca Istriana i Gradska knjiž­ni­ca i čita­oni­ca Pula.[/lang_hr]

[lang_it]La recen­si­one e l’autobiografia dell’autore sono dis­po­ni­bi­li in lin­gua cro­ata.

La pre­sen­ta­zi­one del libro orga­ni­zza­no: Istarsko povi­jes­no druš­tvo – Società sto­ri­ca Istriana e la Biblioteca civi­ca e sala di let­tu­ra Pola. [/lang_it]

Izvor

Slika