DVIJE ZANIMLJIVE e‑KNJIŽICE

14.05.2015.

Vijeće europ­skih knji­žev­ni­ka, EWC, obja­vio je na svo­jim stra­ni­ca­ma još jed­no zanim­lji­vo izda­nje, Vrijednost knji­žev­nog rada, izvi­ješ­će s Konferencije o pra­vi­ma auto­ra koju je EWC Vijeće odr­ža­lo 3. stu­de­nog proš­le godi­ne u EU Parlamentu u Bruxellesu. Na sku­pu je raz­ma­tran trend sma­nje­nja bro­ja pro­fe­si­onal­nih pisa­ca, što je zna­ča­jan pro­blem za kul­tur­ne zajed­ni­ce zato jer osi­ro­ma­šu­je kra­jo­lik europ­ske kul­tu­re i jezič­ne raz­no­li­kos­ti. “Vrijednost knji­žev­nog rada” je forum ute­me­ljen na činje­nič­nim doka­zi­ma, usmje­ren na rje­ša­va­nje iza­zo­va s koji­ma se nose europ­ski auto­ri u svim žan­ro­vi­ma, uklju­ču­ju­ći sce­na­ris­te-pis­ce i knji­žev­ne pre­vo­di­te­lje. Trostruka temat­ska plat­for­ma dala je pri­li­ku pro­fe­si­onal­nim pis­ci­ma za ras­pra­vu o svo­jim per­s­pek­ti­va­ma, a kon­fe­ren­ci­ja je od zas­tup­ni­ka u Europskom par­la­men­tu zatra­ži­la da pra­te i budu ažu­ri­ra­ni po pita­nji­ma ugo­vo­ra o autor­skom pra­vu i ugo­vor­nim prak­sa­ma koje Europska komi­si­ja odre­đu­je putem Odbora za prav­ne pos­lo­ve Europskog par­la­men­ta (JURI). EWC je nepro­fit­na među­na­rod­na fede­ra­ci­ja 50 naci­onal­nih i tran­s­na­ci­onal­nih udru­že­nja i sin­di­ka­ta pro­fe­si­onal­nih pisa­ca i knji­žev­nih pre­vo­di­te­lja u 34 europ­skih zema­lja, uklju­ču­ju­ći i Bjelorusiju, Crnu Goru, Tursku, Island, Norvešku i Švicarsku, te okup­lja auto­re koji pišu na 40 europ­skih jezi­ka. Vijeće pred­stav­lja više od 160.000 auto­ra. Ostale EWC publi­ka­ci­je može­te potra­ži­ti ovdje.

 Capture

Opća upra­va za istra­ži­va­nje i ino­va­ci­je Ureda za publi­ka­ci­je EU‑a u Luksemburgu obja­vi­la je izvješ­će Horizon 2020 sku­pi­ne struč­nja­ka o kul­tur­noj bašti­ni pod nas­lo­vom Kako kul­tur­no nas­lje­đe može radi­ti za Europu? Kulturna bašti­na je zna­čaj­na sna­ga za Europu 21. sto­lje­ća. Ovo izvješ­će tvr­di da EU tre­ba poti­ca­ti ino­va­tiv­nu upo­ra­bu nas­lje­đa za rast i zapoš­lja­va­nje, soci­jal­nu kohe­zi­ju i odr­ži­vost oko­li­ša. Sve se više cije­ni pozi­ti­van dopri­nos kul­tur­ne bašti­ne europ­skom BDP‑u, sma­tra ju se bit­nim dije­lom temelj­nog druš­tve­no-gos­po­dar­skog, kul­tur­nog i pri­rod­nog kapi­ta­la Europe. To je zna­čaj­na pro­mje­na u foku­su, jer su se kul­tur­ne aktiv­nos­ti tra­di­ci­onal­no sma­tra­le tro­ško­vi­ma za druš­tvo. Međutim, to pozi­tiv­no iskus­tvo kul­tur­nog nas­lje­đa još nije uni­ver­zal­no pri­hva­će­no. U mno­gim mjes­ti­ma, urba­nim i rural­nim, boga­ta kul­tur­na dobra nisu pre­poz­na­ta kao poten­ci­jal za rege­ne­ra­ci­ju i obno­vu. Izvješće suge­ri­ra da tre­ba uči­ti od mjes­ta koja kul­tur­nu bašti­nu tre­ti­ra­ju kao pozi­ti­van eko­nom­ski, soci­jal­ni i eko­lo­ški pokre­tač. Inovativno finan­ci­ra­nje, novi obli­ci uprav­lja­nja, obje­di­nje­no uprav­lja­nje oko­li­šem, jav­no-pri­vat­na part­ner­stva, crowd-sour­cing finan­ci­ra­nje, filan­trop­ski i mno­gi dru­gi ino­va­tiv­ni i kre­ativ­ni pris­tu­pi podu­zi­ma­ju se kako bi se pokre­nuo zaklju­ča­ni poten­ci­jal europ­skog nas­lje­đa. Sve su to lek­ci­je koje vri­je­di pri­mi­je­ni­ti za otklju­ča­va­nje moguć­nos­ti razvo­ja koje kul­tur­no nas­lje­đe ima diljem Europe. Knjižicu može­te pre­uze­ti ovdje.

baština

Priredila D. K