Izložba “Filigran: srebrna nit od Kosova do Istre” u Poreču

14.05.2015.

Etnografski muzej Istre orga­ni­zi­ra izlož­bu “Filigran: sre­br­na nit od Kosova do Istre” koja će biti otvo­re­na 18. svib­nja u 19 sati u gale­ri­ji Sinčić. Izložba je posve­će­na nema­te­ri­jal­noj i mate­ri­jal­noj kul­tu­ri fili­gra­na koji u Istru “ula­zi” posred­stvom migra­ci­ja s Kosova od 50-ih godi­na nada­lje. Osim toga, poseb­nost pro­jek­ta leži i u kola­bo­ra­tiv­nom pris­tu­pu ostva­re­nom s lokal­nom manjin­skom zajed­ni­com, a koji je rezul­ti­rao zajed­nič­kim autor­stvom izlož­be i kataloga.

Screen Shot 2015-05-14 at 10.03.32

Potaknuta misi­jom Etnografskog muze­ja Istre/Museo etno­gra­fi­co dell’Istria, da dje­lu­je kao pro­mo­tor kul­tur­ne raz­li­či­tos­ti i među­kul­tur­nog dija­lo­ga, izložbaFiligran: sre­bra nit od Kosova do Istre otva­ra novo poglav­lje u muze­olo­škoj inter­pre­ta­ci­ji nema­te­ri­jal­ne (i) manjin­ske kul­tu­re Istre. Iste vri­jed­nos­ti nje­gu­je i istar­ska kul­tur­na poli­ti­ka teme­lje­na na mul­ti­kul­tu­ral­nos­ti i inter­kul­tu­ral­nos­ti. Izložba je ostva­re­na kola­bo­ra­tiv­nim pris­tu­pom sa zajed­ni­com osvje­šta­va­ju­ći tako suvre­me­ne muze­olo­ške prak­se koje zago­va­ra­ju kon­cept muze­ja zajed­ni­ce i/ili muze­ja u zajed­ni­ci. Naime, upit za pre­zen­ta­ci­jom i inter­pre­ta­ci­jom zanata/filigrana dola­zi od pri­pad­ni­ka alban­ske zajed­ni­ce čija se obi­telj bavi­la fili­gra­nom. U tom tre­nut­ku i on sam pos­ta­je auto­rom ove izložbe.

Estetika i boga­ta sim­bo­li­ka fili­gra­na pri­sut­na je u istar­skom jav­nom pros­to­ru dugi niz godi­na. Tehnika fili­gra­na poz­na­ta je još u Antici, a pro­ši­re­na je cije­lim svi­je­tom. Sama riječ FILIGRAN (lat. filum-nit i gra­num-zrno) objaš­nja­va nam teh­ni­ku izra­de orna­men­tal­nog naki­ta pomo­ću finih tan­kih koma­da žica kom­bi­ni­ra­nih s malim kugli­ca­ma (gra­nu­la­ma). Filigran u Istru pro­di­re trgo­vač­kim veza­ma s Venecijom, dok fili­gran, kak­vo­ga danas poz­na­je­mo, u Istru „ula­zi“ sre­di­nom 20. sto­lje­ća s Kosova.

Filigran se na Kosovu razvi­ja pod utje­ca­jem Bizanta. Rudno bogat­stvo Kosova bilo je osno­va za razvoj zla­tar­stva i fili­grans­tva, a tra­di­ci­onal­no se odvi­ja unu­tar obi­te­lji. Prve eko­nom­ske migra­ci­je s Kosova u Istru zapo­či­nju ranih 50-ih godi­na i tra­ju do kra­ja 70-ih godi­na 20. sto­lje­ća. Zbog razvo­ja turiz­ma 60-ih i 70-ih godi­na proš­lo­ga sto­lje­ća, te se migra­ci­je intenziviraju.

Danas fili­gran­ske radi­oni­ce goto­vo i da ne pos­to­je, jer se zanat zbog mno­go­broj­nih fak­to­ra sveo na pro­da­ju. Tek poko­ji fili­gra­nar i danas sam izra­đu­je  pred­me­te koje izla­že u svo­jim vitri­na­ma, a veći­na njih i dalje vrši poprav­ke zlat­nog i sre­br­nog nakita.

Izložba razot­kri­va poten­ci­ja­le ponov­nog razvo­ja fili­gra­na koji je, pre­ma auto­ri­ma, moguć zahva­lju­ju­ći kul­tur­nim poli­ti­ka­ma okre­nu­ti­ma zašti­ti nema­te­ri­jal­ne kul­tu­re i poti­ca­nju ruko­tvor­stva i zanat­stva pod okri­ljem kre­ativ­nih industrija.

Nakon Poreča, izlož­ba gos­tu­je u Prizrenu u orga­ni­za­ci­ji Muzeja Kosova.

Izvor

Slika