Vitrina mjeseca: Papenovi / ekspres lonci

22.05.2015.

Etnografski muzej Istre u petak, 22. svib­nja, pred­stav­lja šes­tu Vitrinu mje­se­ca s ciljem upoz­na­va­nja i pri­bli­ža­va­nja muzej­skih zbir­ki. Na redu je  zbir­ka Arhitektura i opre­ma kuće iz koje je kus­to­si­ca i auto­ri­ca Vitrine mr.sc. Tanja Kocković Zaborski izdvo­ji­la zanim­ljiv pred­met – broncin.

Screen Shot 2015-05-22 at 09.08.29

U Fundusu EMI‑a, pos­to­ji šest lona­ca poz­na­tih pod ime­nom Papenov, eks­pres lonac odnos­no bron­cin. Želeći detalj­ni­je opi­sa­ti kako i gdje se upo­treb­lja­vao ovaj lonac kre­nu­li su u pre­tra­ži­va­nje poda­ta­ka o samim pred­me­ti­ma. Predmeti u nji­ho­vom fun­du­su pro­izve­de­ni su izme­đu 1870. i 1900. godi­ne, nači­nje­ni su od gize (lije­va­no želje­zo), otkup­lje­ni su 1960-tih i 1970-tih s podru­čja Pazina, Žminja i Roča. Takve pred­me­te ima­ju i u Etnografskom muze­ju u Splitu pod nazi­vom „pre­tis“ lonac ili „bron­zin na vapor“. U „Kuharici dal­ma­tin­skih gos­po­đa“, Gioe Calussi se spo­mi­nju „lon­ci po sis­te­mu Papin“, her­me­tič­ki zatvo­re­ni koji se poči­nju pojav­lji­va­ti počet­kom 20. st. Primarno su bili nami­je­nje­ni za kuha­nje na špa­he­ru za mode­ran način pri­pre­me hra­ne u grad­skoj kuhi­nji. U Dalmaciji su se koris­ti­li od počet­ka goto­vo do sre­di­ne 20. st. i u rural­nim podru­čji­ma (zale­đe Splita, otok Brač) i to za kuha­nje na otvo­re­noj vatri, dak­le na ognji­štu i to na dva nači­na; vje­ša­njem na komo­š­tre (lanac) i pos­tav­lja­njem na tro­nož­ni metal­ni pod­lo­žak. Navodno su slu­ži­li za kuha­nje ono­ga što nije tre­ba­lo miješati.

O povi­jes­ti Papenovog ili eks­pres lonca:

Francuski fizi­čar Denis Papin 1679 g. izu­mio je prin­cip rada eks­pres lon­ca u želji da sma­nji vri­je­me kuha­nja namir­ni­ca. U nekoj vrsti kotla se podi­za­la se tem­pe­ra­tu­ra vode do klju­ča­nja, pa se tako namir­ni­ca brže sku­ha­la. Problem tak­vih kuha­la bio je u nez­na­nju regu­li­ra­nja pare te pra­vil­nog odre­đi­va­nja tem­pe­ra­tu­re u kuha­lu što je dovo­di­lo do mno­gih eks­plo­zi­ja. Drugi pro­blem je bio taj što se u to vri­je­me nije pro­izvo­di­lo posu­đe od jed­nog koma­da meta­la, što je dovo­di­lo do puca­nja posu­da u koji­ma bi se kuha­lo na paru. Iako nije doži­vio da se nje­gov izum razvi­je u svom punom poten­ci­ja­lu, Denis Papin je zas­lu­žan za izum prin­ci­ma rada današ­nje g eks­pres lonca.
Mali eks­pres lon­ci za upo­tre­bu u kućans­tvi­ma poči­nju se pro­izvo­di­ti u tek u 19. stoljeću.
Ekspres lon­ci kak­ve poz­na­je­mo danas poči­nju se u veli­kim koli­či­na­ma pro­izvo­di­ti i upo­treb­lja­va­ti u SAD‑u nakon Drugog svjet­skog rata kada je vla­da­la veli­ka potraž­nja za nji­ma. Iako je više od dese­tak pro­izvo­đa­ča nudi­lo pre­ko 85 raz­li­či­tih vrsta eks­pres lona­ca, s vre­me­nom su se na trži­štu odr­ža­li samo oni koji su nudi­li naj­k­va­li­tet­ni­je posu­đe. Tijekom godi­na se sma­nju­je potraž­nja za tak­vom vrstom lona­ca, no kra­jem 1960-tih i počet­kom 1970-tih, kada je oja­ča­la svi­jest o potre­bi zdra­ve pre­hra­ne, poči­nje opet jača­ti zani­ma­nje za eks­pres lon­ce. Iz istih raz­lo­ga eks­pres lon­ci su popu­lar­ni i danas.

S obzi­rom da pos­to­ji jako malo poda­ta­ka o ovim pred­me­ti­ma, mole se posje­ti­te­lji da pomog­nu oko sakup­lja­nja poda­ta­ka. Ako itko zna gdje se i u koje vri­je­me upo­treb­lja­vao u Istri, što se i kako kuha­lo u ovom lon­cu, neka se javi.

Izvor