GORAN SKROBONJA U PAZINSKOJ KUĆI ZA PISCE
Lipanjski gost pazinske Kuće za pisce – Hiže od besid, beogradski pisac, prevoditelj i nakladnik Goran Skrobonja predstavio se pazinskoj publici na književnom druženju u Kući za pisce na kojem je pričao o svom književnom radu, o istarskim nadahnućima koja je iskoristio u svojoj prozi, i o drugovrsnim kulturnim projektima u kojima je također sudjalovao. Dan prije polaska na put u Pazin, Skrobonja je u Beogradu primio nagradu Art Anima za doprinos promociji znanstvene fantastike, koja mu mnogo znači jer zaokružuje njegov višedesetljetni doprinos kako aktivnostima beogradskog Društva za naučnu fantastičkju Lazar Komarčić, tako i doprinos afirmaciji mlađih autora koje je poticao i pomagao im kao urednik ili nakladnik.
U razgovoru s moderatorom književne večeri Davorom Šišovićem, Skrobonja je ispričao kako je u žanrovsku književnost ušao još u doba Siriusa pišući znanstvenu fantastiku, zatim se izrazitije okrenuo hororu, a posljednjih godina, osjetivši da je horor na svjetskoj književnoj sceni malo posustao dok znanstvena fantastika, pogotovo među britanskim autorima, doživljava uzlet, vratio se svojim prvim književnim nadahnućima, ali i smislio vlastiti odmak odnosno kompilaciju fantastičnih podžanrova na kojima počiva “teslaverzum”, svijet alternativne povijesti koji je otjelovljen u posljednja dva njegova romana i u nekoliko kratkih priča.
Niz koji je započeo romanima “Čovek koji je ubio Teslu” i “Sva Teslina deca”, a koji će se nastaviti najmanje još jednim romanom i nekoliko već planiranih novela, Skrobonja je stvorio svijet prvih desetljeća dvadesetog stoljeća u kome još nije počeo Prvi svjetski rat, a odnosi globalnih sila malo su drukčiji zbog nekih povijesnih prekretnica, primjerice rane Napoleonove smrti, pogibije njemačkog cara Wilhelma, ranijeg potiskicanja Osmanlija iz Europe, drukčijeg ishoda američkog Građanskog rata, ali ponajprije zbog dolaska Nikole Tesle iz Amerike, gdje mu nije baš išlo, u Srbiju gdje je uspostavio svoje znanstveno i poslovno carstvo. Nakon uspjeha prvog romana iz ovog serijala, drugi je roman posvetio srpskoj super-špijunki Anki Cukić, koja je u prvom romanu samo epizodni lik, no u “Svoj Teslinoj deci” prati se njen cjelovit razvoj i rane avanture, rasprostranjene diljem zemaljske kugle, s jednom epizodom smještenom čak i u Pazin, gdje se Anka odmara čekajući polazak broda za Daleki istok, te od svojih domaćina saznaje za neke zanimljive pazinske epizode, primjerice o atentatu na pazinskoj željezničkoj stanici u kome je unuka cara Franje Josipa ranila ljubavnicu svoga muža, ili pak o značaju što ga je pazinskom Kaštelu i Pazinskoj jami pridao Jules Verne u svom romanu Mathias Sandorf. Anka Cukić odlazeći iz Pazina svojim domaćinima, željezničaru Wrischeru i vlasnici pansiona Danijeli frau Fabris, obećaje da će se vratiti, a to će se, najavio je Skrobonja, i dogoditi u jednoj od budućih novela.
Skrobonja je na ovom književnom susretu govorio i o jednom zanimljivom glazbenom projektu, koji se već petnaestak godina razvija u suradnji grupe beogradskih glazbenika i umjetnika, a rezultirao je nedavnim objavljivanjem “boxa” koji se sastoji od dva glazbena CD‑a, jednog DVD‑a s dokumentarnim filmom o samome projektu, knjižice koja također rekonstruira kako je teklo ostvarenje projekta, te još jedne knjižice sa Skrobonjinom pričom “Gumena duša”. Cijeli projekt nazvan je “Rubber Soul”, prema jednom od albuma Beatlesa, a sastoji se od – pokušaja autorske rekonstrukcije pjesama Beatlesa za koje se zna da su ih Beatlesi snimili, ali ih nikada nisu objavili. Poznat je samo popis naslova tih nepostojećih pjesama, pa su samo prema naslovima beogradski glazbenici kompnirali pjesme u duhu i u stilu Beatlesa, a Skrobonja je za njih pisao tekstove. Projekt sada kreće u svijet, film bi trebao biti prikazan uskoro na jednom festivalu u Opatiji, a reakcije koje su dosad stizale iz svijeta vrlo su pozitivne, s ocjenom da su Beatlesi doista takvo što i mogli snimiti.
Boraveći u pazinskoj Kući za pisce Skrobonja radi na svom novom romanu, koji neće biti fantastičnog žanra, već će govoriti o osamdesetim godinama prošloga stoljeća, o vremenu novog vala, a glavni će lik biti frontman izmišljenog beogradskog benda Kalkuta. Sve će drugo međutim nastojati biti što vjernije, i bit će to svojevrsni generacijski roman posvećen osamdesetima, te glazbi i načinu života toga doba.
