INICIJATIVA GRAĐANA ZA SANACIJU KRAPANSKOG PRIRODNO-KULTURNOG KRAJOLIKA

20.08.2015.

Inicijativa gra­đa­na za sana­ci­ju kra­pan­skog pla­nin­skog kanjo­na, rje­či­ce Krapan, te umjet­nog kana­la gra­da Raše nas­ta­la je s ciljem pobolj­ša­nja zdrav­s­tve­nih, život­nih i eko­nom­sko-razvoj­nih uvje­ta Krapna, oču­va­nja pri­rod­nog oko­li­ša, sma­nje­nja moguć­nos­ti zara­ze sta­nov­niš­tva i doma­ćih životinja.

Screen Shot 2015-08-20 at 10.47.47

Priopćenje Inicijative gra­đa­na Krapna:

Budući da je Europskom Direktivom o odvod­nji i pro­čiš­ća­va­nju komu­nal­nih otpad­nih voda izme­đu osta­log pro­pi­sa­no sus­tav­no pra­će­nje ure­đa­ja za pro­čiš­ća­va­nje otpad­nih voda, pri­jem­ni­ka i odla­ga­nja mulja kako bi se osi­gu­ra­la zašti­ta oko­li­ša od štet­nih utje­ca­ja ispu­šta­nja otpad­nih voda, te da se odla­ga­nje mulja u povr­šin­ske vode pos­tup­no uki­da, pri­la­že­mo ovaj Dokument Inicijative gra­đa­na Krapna okup­lje­nih oko kul­tur­nog-umjet­nič­kog pro­jek­ta Krapan EU Kapital i podruž­ni­ce Polygon – Centra za istra­ži­va­nja i razvoj pro­je­ka­ta u kul­tu­ri – Pozzo Franz u Krapnu, a s ciljem izmje­ne pos­to­je­ćeg sta­nja i teh­nič­kog una­pri­je­đe­nja život­nih i eko­nom­skih uvje­ta u mjes­tu Krapan (Općina Raša, Istarska  župa­ni­ja), koji su direk­t­no pove­za­ni s činje­ni­com da cije­lom duži­nom kra­pan­skog kanjo­na i raškog kana­la pro­ti­ču povr­šin­ske kana­li­za­cij­ske sliv­ne vode gra­da Labina.

Dokument ini­ci­ja­ti­ve Krapan EU Kapital upu­ću­je­mo na držav­na nad­lež­na tije­la Ministarstvu jav­nog  zdrav­s­tva RH – Državna sani­tar­na ins­pek­ci­ja i Ministarstvu poljo­pri­vre­de RH – Vodopravna  ins­pek­ci­ja, te osta­lim nad­lež­nim ins­ti­tu­ci­ja­ma i poje­din­ci­ma koje sma­tra­mo da tre­ba­ju biti uklju­če­ni u  pro­ces, te svo­jim zna­njem i utje­ca­jem pomo­di, upu­ti­ti i podu­pri­je­ti gra­đan­sku ini­ci­ja­ti­vu u nas­to­ja­nju  rje­ša­va­nja problema.

Otpadne/kanalizacijske vode gra­da Labina pušta­ju se u vri­je­me kiš­nih dana kroz spo­me­nu­te povr­šin­ske poto­ke i kana­le, i pro­ti­ču pored obi­telj­skih kuda, nakon čega nas­ta­je nes­no­san smrad,  pove­ća­ni broj koma­ra­ca i dru­gih namet­ni­ka. Flora i fauna kra­pan­skog kanjo­na u pot­pu­nos­ti je  pro­mje­nje­na u pro­tek­lih dva­de­se­tak godina.

Nekad izvor pit­ke vode, sta­ni­šte jegu­lja i riba, rje­či­ca za  kupa­nje, sus­tav­nim je devas­ti­ra­njem i dugo­go­diš­njim pušta­njem otpad­nih voda u pot­pu­nos­ti izmje­nje­na i pre­tvo­re­na u odvod­ni kanal koji se pre­tvo­rio u izvo­ri­šte poten­ci­jal­ne zaraze.

Kako je riječ o vrlo spe­ci­fič­noj loka­ci­ji labin­šti­ne koja je sto­lje­di­ma bila rudar­sko podru­čje i ispod kojih se nala­zi 10 kilo­me­ta­ra pod­zem­nih rud­nič­kih kopo­va koji su vedi­na po zatva­ra­nju rud­ni­ka potop­lje­ni, sma­tra­mo da pos­to­ji veli­ka vje­ro­jat­nost da dio otpadnih/kanalizacijskih voda poni­re u pod­zem­lje labin­šti­ne i dola­zi u dodir s izvo­ri­ma pit­ke vode. Stoga sma­tra­mo da upra­vo te geomor­fo­lo­ške karak­te­ris­ti­ke mjes­ta i pri­rod­nih voda koje izvi­ru i poni­ru u pod­zem­lje direk­t­no utje­ču na izvo­ri­šta  pit­ke vode (F.Gaia i Kokoti).

Svrha pokre­ta­nja ove gra­đan­ske ini­ci­ja­ti­ve je u prvom redu infor­mi­ra­ti nad­lež­ne orga­ne o  nave­de­noj situ­aci­ji devas­ta­ci­je pri­rod­nog, kul­tur­nog i indus­trij­skog nas­lje­đa, te se infor­mi­ra­ti o nači­ni­ma i pro­ce­du­ra­ma zašti­te gra­đa­na u ovak­voj situ­aci­ji kako bi se što bolje samo­or­ga­ni­zi­ra­li pozi­va­ju­ći se na Europsku Direktivu i tran­s­pa­rent­nost u pro­ce­su sana­ci­je kako bi infor­ma­ci­je bile  dos­tup­ne javnosti.

Naime osim ugro­ze zdrav­lja, pos­lje­dič­no se dogo­di­la i eko­nom­ska ugro­za svih koji žive u Krapnu i Raši, a koja se mani­fes­ti­ra u nemo­guć­nos­ti razvo­ja lokal­nih turis­tič­kih-kul­tur­nih resur­sa, za raz­li­ku od okol­nih mjes­ta u labin­šti­ni. Općina Raša bro­ji cca 3.200 sta­nov­ni­ka, od toga u gra­du Raši živi 1.440, dok je u Krapnu cca 200 sta­nov­ni­ka, uz važ­nu napo­me­nu da je upra­vo Krapan mjes­to osnut­ka prvih rud­ni­ka u ovom dije­lu Europe još s kra­ja 18 stoljeća.

Osim nave­de­nih argu­me­na­ta napo­mi­nje­mo da  se duži­nom kana­la nala­ze dje­či­ja i sport­ska igra­li­šta, ško­la i dje­či­ji vrtić gdje su dje­ca direk­no i sva­kod­nev­no izlo­že­na ispa­ra­va­nji­ma otvo­re­nog kanala.

Do sada poje­di­nač­na nas­to­ja­nja gra­đa­na nisu pri­hva­će­na, među­tim pro­uča­va­ju­ći Europske stan­dar­de,  zako­ne i Direktive o voda­ma i eko-sus­ta­vu doš­li smo do zaključ­ka da je slu­čaj Krapan ispod sva­kog mogu­ćeg europ­skog stan­dar­da i da je pos­to­ja­nje otvo­re­ne kana­li­za­ci­je jed­nos­tav­no nepri­hvat­lji­vo i  opas­no po život mje­šta­na i gos­ti­ju ove turis­tič­ke regije.

Ovom gra­đan­skom ini­ci­ja­ti­vom podr­ža­va­mo zašti­tu jav­noz­drav­s­tve­nog inte­re­sa, i želi­mo se  infor­mi­ra­ti o mje­ra­ma i pos­tup­ci­ma koji bi bili usmje­re­ni na zašti­tu zdrav­lja popu­la­ci­je Opdine Raša i  šire. Stoga moli­mo nad­lež­ne ins­ti­tu­ci­je da nas upu­te u dalj­nji pos­tu­pak kako bi zajed­nič­kim nas­to­ja­njem poku­ša­li rije­ši­ti ovaj problem.

Naši zah­tje­vi odno­se se na:
–   regu­la­ci­ju sani­tar­no-teh­nič­kih i higi­jen­skih uvje­ta otpad­nih voda gra­da Labina na  način da se kana­li­za­cij­ske vode gra­da Labina više NE pušta­ju kroz otvo­re­ni pri­rod­ni kanjon Krapna i otvo­re­ni kanal gra­da Raše;

-  da se na vri­je­me spri­je­či i suz­bi­je mogud­nost pojav­lji­va­nja zaraz­nih boles­ti usli­jed  pove­ća­nog bro­ja koma­ra­ca, šta­ko­ra i dru­gih izvo­ra poten­ci­jal­ne zaraze;

-  da se spri­je­če za život i zdrav­lje sva­kod­nev­na neugod­na ispa­ra­va­nja opas­nih pli­no­va  koji se u kana­li­ma zadr­ža­va­ju kroz cije­lu godi­nu, a naro­či­to su neugod­ni u vri­je­me  viso­kih temapratura;

-   da se sani­ra kra­pan­ski pri­rod­ni oko­liš i vra­ti u prvo­bit­no stanje;

-   da se sve­obu­hvat­nom plan­skom orga­ni­za­ci­jom pre­us­mje­re otpad­ne vode kako bi se  Krapan mogao razvi­ja­ti u novom tren­du turis­tič­ko-kul­tur­ne stra­te­gi­je istar­ske  župa­ni­je i opći­ne Raša;

-  da se nakon preusmjeravanja/zaustavljanja otvo­re­ne kana­li­za­ci­je oba­vi oba­vez­na  pre­ven­ci­ja dezin­fek­ci­je, dezin­sek­ci­je i dera­ti­za­ci­je kanjo­na i kanala;

-  da se zakon­ski zašti­ti vodo­nos­no podru­čje Krapna kao jedan od prvih pri­mje­ra  teh­nič­kih ino­va­ci­ja u podru­čju meli­ori­za­ci­je vod­nih toko­va, koji su gra­đe­ni u svr­hu  ljud­skog napret­ka i indus­tri­ja­li­za­ci­je s počet­ka 19.stoljeća;

Ovo sta­nje ekla­tan­tan je pri­mjer sus­tav­ne devas­ta­ci­je i naru­ša­va­nja osnov­nih Ustavnih slo­bo­da  gra­đa­na Republike Hrvatske – pra­va na zdrav i čist oko­liš. (Ustav Republike Hrvatske – Zaštita ljud­skih pra­va i temelj­nih sloboda)

U tom smis­lu sma­tra­mo da je Grad Labin direk­t­no odgo­vo­ran i dužan pro­ves­ti sve mje­re kako bi  zašti­tio gra­đa­ne Krapna, Raše, kao i pri­rod­nu i kul­tur­nu bašti­nu ovih povi­jes­no važ­nih lokaliteta.

Polygon tim
Polygon  – Centar za istra­ži­va­nja i razvoj pro­je­ka­ta u kul­tu­ri – Podružnica Pozzo Franz.

Izvor