Otvorenje izložbe “Sloboda narodu!” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre
Izložba “Sloboda narodu! Antifašizam u Istri” otvorena je sinoć u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre povodom 70. obljetnice oslobođenja i završetka Drugog svjetskog rata. Na izložbi je prikazana povijest nastanka i razvoja antifašističkog pokreta i djelovanje istaknutih ličnosti od talijanske okupacije u studenom 1918. do završetka diplomatskih borbi za Istru na Mirovnoj konferenciji u Parizu u veljači 1947. godine. U dogovoru s Igorom Jovanovićem, prof. i Igorom Šaponjom, prof., autorima projekta “Istarske sudbine: Istrani u sabirnim i zarobljeničkim logorima za vrijeme Drugoga svjetskoga rata”, na izložbi je predstavljen projekt putem dokumentarnoga filma i popratne publikacije.
“Koncept izložbe je kronološki i obuhvaća dvije glavne teme – antifašistički pokret i s njim usko povezanu narodnooslobodilačku borbu. Teme su istaknute u kontekstu muzejske ekspozicije zato jer predstavljaju vrhunac višegodišnje borbe istarskog naroda u borbi za nacionalno i socijalno oslobođenje te odluke o pripojenju Istre Hrvatskoj. Obrađene su kroz sedam izložbenih cjelina kojima se nastoji ukazati na posebnost pojave i razvoja antifašističkog pokreta i narodnooslobodilačke borbe na istarskom poluotoku, po čemu se Istra izdvaja u širem kontekstu nacionalne povijesti”, pišu autori izložbe Gracijano Kešac i Lana Skuljan Bilić u katalogu.
Izložbene cjeline su: Talijanska okupacija i razvoj antifašističkog pokreta, Drugi svjetski rat i početak razvoja NOP‑a u Istri, Narodni ustanak i NOP do kraja 1943. godine, Njemačka okupacija Istre, Vrhunac NOP‑a i NOB‑a 1944. godine, Završne operacije i oslobođenje Istre i Diplomatska borba za Istru.
Na izložbi je predstavljen izbor od 474 raznovrsna muzejska predmeta iz fundusa Zbirke oružja i vojne opreme, Zbirke ordena, medalja, plaketa, diploma, pečata i grbova, Zbirke zastava, Numizmatičke zbirke, Zbirke gradskog života, Zbirke subgradskog života, Zbirke starih razglednica, Zbirke fotografija, negativa i fotografske opreme, Zbirke tiska, Zbirke arhivalija i Zbirke memoarske građe PPMI‑a. Značajna pomoć pri realizaciji ove izložbe bili su i fundusi drugih muzejskih institucija te privatne zbirke samih sudionika pojedinih povijesnih zbivanja i njegovih nasljednika. Sam postav je iznimno dobro i originalno promišljen te je ujedno pregledan i primamljiv. Izložbu u PPMI‑u je moguće razgledati do 30. svibnja 2016. godine.
Tekst i fotografije Boris VINCEK























