13. Pulski dani eseja
Pulski dani eseja ove se godine održavaju po 13. put, 16. i 17. listopada u Klubu hrvatskih književnika u organizaciji Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika. Tema ovogodišnjeg dvodnevnog događanja koje ima za cilj naglasiti literarnu, ali i političko-društvenu važnost žanra eseja jest: „(Ne)sloboda ili demokratska cenzura“. Živimo u demokratskom društvu, međutim, pritisci na pojedinca i njegove slobode neprestano se događaju. Naročito to vrijedi za intelektualce i pisce koji se smatraju pozvanima svjedočiti, analizirati i kritizirati stvarnost te nuditi alternativne modele građanskog aktivizma i stvaralaštva. Zato se autor programa i voditelj događanja, predsjednik Ogranka, Boris Domagoj Biletić i odlučio za ovu temu sakupivši atraktivna imena hrvatske i međunarodne književne scene. Na Danima eseja gostuje gotovo 30-ak pisaca, intelektualaca, glazbenika, akademika i umjetnika iz Hrvatske, ali i iz Čilea, Makedonije, Poljske i Slovenije.
Sve započinje u petak, 16. listopada u 10 sati kada će se u Klubu književnika u Puli prigodno obilježiti 25. godišnjica Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika te 20. godišnjica časopisa ogranka „Nova Istra“ koji se tijekom posljednja dva desetljeća nametnuo kao jedan od najuglednijih književnih časopisa ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji. Između ostalih, tom će prilikom govoriti akademici Josip Bratulić i Goran Filipi te književnik Daniel Načinović. Uslijedit će proglašenje već tradicionalne nagrade „Zvane Črnja“ za najbolju knjigu eseja objavljenu u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana. Prvi dan svoje eseje izložit će: Pavao Pavličić koji će govoriti o prednacrtu Zakona o cenzuri; Božica Jelušić razmatrat će od čega je i za što sloboda, baš kao što će Iztok Osojnik pokušati definirati što to znači sloboda; Helena Sablić Tomić govorit će o ženama i cenzuri, a esej Alena Tafre nosi poetski naslov „Okovi kao krila, let kao pad“; o simulakrumu kazališne slobode svjedočit će dramaturginja Jelena Lužina, dok će Fahrudin Novalić razložiti zašto je sloboda uvjet razvoja; o mašti, slobodi i apokalipsi u suvremenoj prozi Čilea pripovijedat će gost iz te daleke latinoameričke zemlje, Cristian Montes Capó; Željka Lovrenčić napisala je esej na temu (ne)slobode i fantastične književnosti, a Miroslav Mićanović na temu: „Sloboda? Da, molim! (Izgubljeno: između ironije i melankolije)“. Prvi dan predviđen je i za predstavljanje knjige „Ogledi“ Zvane Črnje, a završava u knjižari „Petit“ gdje će navečer biti predstavljeno još jedno novo izdanje Ogranka, knjiga „Književni portret: Miroslav Sinčić“ kada će o životu i radu ovog uglednog istarskog pjesnika uz njega samoga svjedočiti i Jelena Lužina, David Ivić, Daniel Načinović te Boris Domagoj Biletić.
Drugi dan otvara ugledni prevoditelj Milan Soklić koji će govoriti o „intelektualcu u raljama života“. O cenzuri u vizualnim umjetnostima slušat ćemo Magdalenu Dyras. Slaven Letica pripovijeda priču o dva Josipa, Irena Lukšić nudi svoja razmišljanja o brojnim licima slobode, a Zdravko Zima bavi se, kako kaže, jednim pjesničkim pitanjem. I u subotu se predstavlja nova knjiga, „Svijet koji znam“, a riječ je o izabranim pjesmama Borisa Marune. Ivica Matičević dešifrirat će tragove Amerike u djelu ovog hrvatskog i latino-američkog pjesnika. Diego Muñoz Valenzuela upravo iz čileanske perspektive govori o antiutopijama. Darija Žilić odgonetat će za nas suvremeno žensko iransko pjesništvo. O trenutno možda najaktualnijoj europskoj temi, onoj migranata, govorit će Nino Raspudić iz perspektive „moralne medijske policije i preventivne emocionalne ucjene“. Pravo na posljednju riječ ima će Dragutin Lučić Luce čiji esej nosi naslov „Švejk i sloboda medija“.
Vrhunac događanja odvit će se u galeriji „Cvajner“ u subotu navečer. U 18 sati gost iz Čilea, Diego Muñoz Valenzuela predstavlja svoju knjigu “Cvijeće za jednog kiborga”, a sat vremena kasnije koncert će održati Livio Morosin u pratnji Anice Franjul na klavijaturama.
Program Pulskih dana eseja svojom potporom omogućili su: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Pula, Istarska županija i Turistička zajednica Grada Pule. Posebna zahvala organizatora ide i Vladi Republike Čile, točnije, njihovom Nacionalnom vijeću za kulturu i umjetnost te Nacionalnom vijeću za knjigu i čitanje.
Tekst Natalija GRGORINIĆ i Ognjen RAĐEN








