Dva putopisa iz Istre nagrađena na 9. Danima Franje Horvata Kiša
Čak su dva putopisa vezana uz Istru dobila nagradu na 9. danima Franje Horvata Kiša koji su se protekli vikend održali u Loboru, kod Krapine. To su “Kad zasvira stari ariston – s Franjom Horvatom Kišom opet u Buzetu” istaknutog istarskog književnika, Daniela Načinovića te „Ližnjanski zapisi 2“ splitskog znanstvenika i pisca, Igora Šipića. Natječaj za najbolji hrvatski putopis na koji je prispjelo pedesetak radova raspisali su “Kajkavsko spravišče” iz Zagreba, Udruga za kulturno stvaralaštvo “Franjo Horvat Kiš” iz Lobora i Općina Lobor.
Povjerenstvo u sastavu: prof. dr. Joža Skok, dr. sc. Ivo Kalinski, dr. sc. Božica Pažur i pjesnik Darko Raškaj dodijelilo je četiri ravnopravne nagrade i to uz spomenuta dva istarska putopisa još i Božici Jelušić iz Đurđevca za putopis “Proljeće u Ljubuškom” te Juditi Kovač, koja živi u Njemačkoj, za putopis “Porto.” Četrnaest izabranih putopisa bit će objavljeno u časopisu za književnost, umjetnost i kulturu „Kaj“.
Znakovitost nagrade istarskim putopisima leži u činjenici što je književnik Kiš, rođen u Loboru, poznat upravo po svojem putopisu objavljenom 1919. godine „Istarski puti“ kojim dovodi Istru na književnu scenu moderne i impresionizma a koji se smatra njegovim najvrjednijim djelom. Istarski živući književni klasik, Daniel Načinović, kojeg smo ovaj vikend sreli u Zagrebu, zračio je zadovoljstvom zbog primljene nagrade:
„Kao jedan od ovogodišnjih dobitnika nagrade za putopis, a u sklopu manifestacije koja se u počast hrvatskom književniku održava u Loboru, Kišovu rodnom mjestu, ponosan sam i zbog toga što je ovaj ugledni književnik prije nešto više od stotinu godina boravio u Istri. U knjizi “Istarski puti” sabrao je svoje putopisne dojmove. Upravo tim tragom ide moj putopis “Kad zasvira stari ariston”, spajajući dojmove F. H. Kiša s ovim današnjim što ih zabilježih a sve kroz vizure Buzeta nekad i danas.“
Također nagrađen za putopis iz Istre, Igor Šipić, splitski je književnik koji u svojem znanstvenom radu kombinira informacije i otkrića iz zemljopisa, povijesti, mitologije i duhovnosti o čemu svjedoče njegove knjige kao što su „Karta Leopardi“ ili „Mediteran: povratak u utrobu“. Tome svakako treba pridodati i njegov pjesnički opus koji uključuje zbirke kao npr. „Šutnja za dvoje“ ili poemu „Širenja“.
Svoj je putopis Šipić proživio i napisao za vrijeme boravka u književnom svratištu „ZVONA i NARI“ u Ližnjanu. Povodom nagrade ističe: „Zašto mi je važna ta nagrada? Pa, znao sam dobro što sam napisao, vjerovao sam u taj prolaz, tražio vrata, jer je zapisano u Ližnjanskim zapisima, o jednom malom geografskom stvorenju, mojoj posljednjoj ljubavi kojoj ću se uvijek vraćati – Ližnjanu. Što je još snažnije od toga? Ništa, to sada određuje i književne prioritete u mom životu. Zato je nagrada bitna, potvrđuje prijeđeni put i njegovu potrebu da se umjetničkim izrazom ostvari u svojoj nepobitnosti, zemljopisnosti prostora i povijesnosti vremena. Nije to lako posložiti, a ne biti čitatelju dosadan.“
Afirmacija putopisa kao forme, ali i regionalnog identiteta koji traži načine da se na inovativan način izrazi u književnosti neke su od glavnih zadaća ovog natječaja koji je od 2007. do danas na hrvatsku književnu scenu preko objavljivanja u uglednom časopisu „Kaj“ uveo čak 79 putopisa.
Natalija GRGORINIĆ i Ognjen RAĐEN







