Predstavljene dvije nove knjige Miljenka Jergovića

07.12.2015.

U sklo­pu ovo­go­diš­njeg pul­skog saj­ma knji­ga, pro­tek­log su pet­ka u Crvenom salo­nu Doma hrvat­skih bra­ni­te­lja pred­stav­lje­ne dvi­je nove knji­ge Miljenka Jergovića, obje u izda­nju zagre­bač­ke Frakture – „Sarajevo, plan gra­da“ i „Doboši noći“. U druš­tvu auto­ra, knji­ge su pred­sta­vi­li Enver Kazaz i Ivan Lovrenović. Prema nji­ho­vim rije­či­ma, obje knji­ge zapra­vo su knji­ge o Sarajevu i nje­go­vim raz­li­či­tim iden­ti­te­ti­ma, a svje­do­če Jergovićevoj izu­zet­noj knji­žev­noj energiji.

Kazaz, Jergović i Lovrenović

- Još od Andrića nisam imao takav čita­lač­ki uži­tak kakav sam imao čita­ju­ći „Sarajevo, plan gra­da“. Mogao bih ga uspo­re­di­ti s pri­mje­ri­ce „Istanbulom“ Orhana Pamuka. To nije roman s jas­nom fabu­lom, to je antro­po­lo­ški roman sa Sarajevom kao glav­nim likom. U nje­mu se ispre­pli­ću raz­li­či­ti iden­ti­te­ti tog gra­da – prvo, Sarajevo kao grad Jergovićevih uspo­me­na i sje­ća­nja, zatim Sarajevo oto­man­skog, aus­tro­ugar­skog, jugos­la­ven­skog i tito­is­tič­kog ima­gi­na­ri­ja te Sarajevo kul­tur­nih pro­mje­na. Naposlijetku, tu je i Sarajevo pri­vat­nih topo­ni­ma. Sve te kom­po­nen­te roma­na uvo­de čita­te­lja u sara­jev­sku kul­tu­ru, povi­jest i igru iden­ti­te­ta – kazao je Enver Kazaz pred­stav­lja­ju­ći knji­gu „Sarajevo, plan grada“.

publika

Za raz­li­ku od ove knji­ge, za koju je Kazaz rekao da je roman s naj­vi­še liko­va u juž­nos­la­ven­skoj knji­žev­nos­ti, knji­ga „Doboši noći“ roman je o jed­nom čovje­ku. Kako je Lovrenović rekao, „Doboši noći“ ima­ju dodir­nih toča­ka sa „Sarajevom, pla­nom gra­da“, među­tim pre­ma nje­go­vim rije­či­ma, ova knji­ga govo­ri o Atlantidi Austrougarske u Bosni.

- U ovoj knji­zi ispre­pli­ću se dvi­je stvar­nos­ti koje napos­li­jet­ku stva­ra­ju onu tre­ću. Prva stvar­nost je stvar­nost Tina Ujevića, Marka Ristića i osta­lih, a dru­ga je pro­dukt piš­če­ve ima­gi­na­ci­je. U sklo­pu te dru­ge stvar­nos­ti, roman pra­ti lik Josipa Gubernika, aus­tro­ugar­skog šuma­ra i činov­ni­ka. Gubernik figu­ri­ra i kao real­ni lik koji u svom dje­lu „Dnevnici sara­jev­skih noći“ piše o dže­ver-javo­ru, drve­tu bije­log javo­ra izras­log na osoj­nim stra­na­ma bosan­skih pla­ni­na od kojeg je navod­no Stradivari izra­đi­vao svo­je violi­ne – kazao je Lovrenović.

Nakon Lovrenovića, Jergović je zahva­lio svim pris­tu­ni­ma te je dodao kako o svo­jim knji­ga­ma on zna mno­go manje od Lovrenovića i Kazaza iz raz­lo­ga što on ne može biti sam svoj objek­ti­van čita­telj. Na kra­ju pro­mo­ci­je, Jergović je publi­ci pro­či­tao ulo­mak nas­lo­va „Ujević u Sarajevu“ iz roma­na „Doboši noći“.

Tekst i foto­gra­fi­je Marko PERCAN