Predstavljeni prijedlozi i preporuke MP3 platforme
- MP3 – otvorena platforma za promociju, promišljanje i produkciju novih medijskih kultura u Istri, je višegodišnji projekt koji se nastavlja sljedeće godine, a danas ćemo iznijeti prijedloge i preporuke za osnivanje Centra za nove medije u Istarskoj županiji. Na temelju rezultata fokus grupa, provedenih intervjua s predstavnicima gradova i općina, zaključaka s konferencije “Novi mediji – nove prilike” održane u Rovinju u lipnju ove godine te treninga za članove održanom u Labinu, članovi platforme izradili su prijedloge i preporuke o osnivanju Centra koji je kolokvijalno nazvan Centar za nove medije u Istarskoj županiji. Međutim taj naziv je preuzet iz druge Istarske kulturne strategije, ali on može biti preimenovan i u Centar za umjetničku produkciju Istre ili u Centar za nove umjetničke prakse, pritom zadržavajući istu svrhu i cilj postojanja. Opći cilj Centra bio bi promocija upotrebe novih medija i tehnologija ne samo u umjetničkom stvaralaštvu već i u svrhu kritičkog promišljanja kulturnih i socijalnih vrijednosti, dok bi misija Centra bila omogućiti kreiranje socijalnog kapitala putem umjetničke produkcije zasnovane na znanju i novim medijima, kazao je Marino Jurcan iz udruge Metamedij na današnjoj konferenciji za novinare MP3 platforme održanoj u prostorima Metamedije u Društvenom centru Rojc.
Jurcan je ujedno i govorio o modelu osnivanja i upravljana tim Centrom. On je napomenuo da je preporuka članova platforme da osnivanje i upravljanje Centrom bude ostvareno kroz civilno-javno partnerstvo koje bi činio Savez udruga okupljenih unutar MP3 platforme, Istarska županija te mjesto ili općina na čijoj će se lokaciji nalaziti budući Centar.
- Na taj bi se način osigurala dinamika u kreiranju programa kao i određena stabilnost, dinamičnost i održivost. Grad ili općina u kojoj bi se Centar nalazio osigurao bi infrastrukturu te troškove hladnog pogona. Kroz Statut Centra bila bi definirana pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanje Centra kao i Upravni odbor te Programsko vijeće. Iako je prvotna ideja bila de Centar bude smješten na jednoj lokaciji, nakon provedenih aktivnosti preporučamo da se Centar razvije u mrežnom, difuznom odnosno policentričnom obliku s više jedinica dislociranih po Istri. Bio bi to jedini takav primjer u Hrvatskoj koji bi bio otvoren i za druge suradnike, a ne samo za članove platforme. Centar bi se bavio produkcijom, istraživanjem i rezidencijalnim programima uz naglasak na socijalno društvenu komponentu na način da bude otvoren i žiteljima mjesta u kojem se nalazi, kazao je Jurcan.
Dean Zahtila iz udruge Labin Art Express XXI govorio je o financiranju i načinu održivosti centra.
- Sama financijska održivost ovisit će o modelu koji će biti odabran. Dakle na županiji i gradu ili općini u kojoj će se taj, nazovimo ga glavni ured Centra nalaziti je u kakvu investiciju žele ući ili ne. Postoje više dostupnih sredstava iz Europske unije kao što su ESF (European Social Fond) koji će tijekom 2016. biti dostupan za aktivnosti kao što su društveno kulturni centri (DKC), Ruksak pun kulture. Iako će Centar biti situiran u Istarskoj županiji on će biti orijentiran na međunarodnu suradnju jer jedino ako je strukturiran kao globalni centar može dobro funkcionirati. Održivost će ovisiti i o tome koliko će Centar komunicirati ne samo sa građanima županije već i sa samim stanovnicima mjesta u kojem se nalazi da ga ne bi osjetili kao strano tkivo. Zato je upravo tak sociološko društveni aspekt važan. Dakle na županiji i mjestu ili općini ovisit će investiranje, a mi nudimo našu potporu u pisanju aplikacija za EU fondove, kazao je Zahtila.
Marko Bolković iz udruge Sonitus govorio je o programskim aktivnostima budućeg Centra, a naglasak je stavio na njegovu tehnološku opremljenost.
- Upravo će ta tehnička opremljenost Centra biti nova pogodnost umjetnicima koji će moći razvijati različite ideje koje zbog zahtjevnih produkcijskih uvjeta ne mogu sami realizirati. Važan je i segment gostovanja stranih umjetnika te sama prezentacija djela koja su nastala u Centru. Neophodni su i istraživački programi jer se u takvoj vrsti umjetnosti mora naglasak staviti na novim i dosad neistraženim idejama. Opremljenost je pogodna i za samofinaciranje i to putem najma opreme. Centar bi se trebao baviti i edukacijom mladih na području novih medija koje je u Hrvatskoj vrlo slabo zastupljeno. Edukacija je neophodna jer u Hrvatskoj nedostaje kadra koji se profesionalno bavi tim usko specijaliziranim područjem, kazao je Bolković.
Zahtila je pritom dodao da Centar ne smije biti ograničen svojim prostornim kapacitetima te da može početi s programima i prije no što se za njega osigura zgrada. Po njemu je također važno da se upravo proizvodnjom manjih programa u svijesti ljudi stvori slika o samom postojanju Centra.
Ivana Čehić Rabljenović iz udruge Faro 11 govorila je o mogućnosti programskog i drugog umrežavanja na europskoj razini.
- U početnoj fazi promišljanja centra i njegovih mogućih sadržaja nužno je surađivati sa što većim brojem umjetnika, znanstvenika i kulturnih djelatnika iz cijelog svijeta jer se jedino u razgovoru s profesionalnim kadrom može doći do kvalitetnih i pravovremenih, dakle ne zastarjelih, ideja i prijedloga. Važno je napraviti određeno istraživanje i mapiranje povijesti zanata i znanja i modernih tehnologija koje su obilježile Istru. Globalno razmišljanje nije funkcionalno – centar mora poticati kulturu novog lokalizma, a ne kopirati postojeće slične centre u svijetu. Međunarodna suradnja fundamentalna je ukoliko će Centar biti istraživački i baviti se produkcijom. Uvjet za razvijanje EU projekata je umrežavanje s nekoliko zemalja te se preporuča uključivanje država bivše Jugoslavije i ljude na tom području jer taj bivši region naročito zanima Europsku uniju. Osim zemalja bivše Jugoslavije, kao pogodne za suradnju izdvojene su i Austrija, Njemačka i Japan (zemlje koje su razvijene na području novih medija), ali i Slovenija i Italija kao susjedne zemlje s velikim brojem studenata i kvalitetnih fakulteta u području umjetnosti, kazala je Čehić Rabljenović.
Matija Debeljuh iz udruge Apoteka govorio je o mogućim lokacijama Centra, a sam rezultat početnog istraživanja dokazao je da Centar mora biti lociran na mjestu u kojem će dobro komunicirati s lokalnom zajednicom.
- Od gradova, odnosno mjesta koji su iskazali interes te koji raspolažu prikladnom infrastrukturom su Buzet, Pazin (Grdo Selo), Vodnjan i Raša. Osim argumenata koji idu u prilog razvoju Centra u manjim mjestima, važno je spomenuti da bi takav centar mogao biti u Puli iz razloga što u Puli postoje temeljne pretpostavke i preduvjeti za razvoj kojima bi dobro došao novi impuls – od umjetničke scene, prostorne i tehnološke infrastrukture i resursa, sadržaja, sveučilišta, korisnika i publike. Centar bi trebao postati mjesto susreta u jednom suvremenom kontekstu. Prijedlozi za njegov smještaj koje smo dobili od spomenutih mjesta su se uglavnom ticali napuštenih zgrada koje bi te lokalne jedinice voljele obnoviti, kazao je Debeljuh.
Zahtila je pridodao da će o lokaciji odlučivati tijela lokalne samouprave jer će na njima biti investicija u obnovu i opremanje teksta te da je zadatak MP3 platforme predložiti uvjete i kriterije koje bi ta mjesta trebala zadovoljavati.
Što se budućih aktivnosti MP3 platforme tiče na konferenciji za novinare navedena je već spomenuta akcija koja se tiče istraživanja i mapiranja povijesti zanata i znanja i modernih tehnologija čije bi rezultate trebalo predstaviti sljedećeg ljeta. Taj društveno kulturni centar trebalo bi prijaviti i kao mrežu u sklopu koje će se razvijati i sama ideja centra. Cilj im je uključiti i druge članove u rad te buduće mreže i to posebno aktere iz sjeverozapadne Istre koje u svojim programima već njeguju tradiciju kulture novih medija.
Tekst i foto Boris VINCEK
