NOĆ MUZEJA U LABINU

Narodni muzej Labin po tre­ći puta sudje­lu­je u obi­lje­ža­va­nju Noći muze­ja. Ove godi­ne po prvi puta u mani­fes­ta­ci­ju su uklju­če­ne i dvi­je područ­ne muzej­ske zbir­ke: Memorijalna zbir­ka Matija Vlačić Ilirik i Zbirka sakral­nih umjet­ni­na. Kao suor­ga­ni­za­tor u obi­lje­ža­va­nju noći muze­ja sudje­lu­je i Kulturno umjet­nič­ki cen­tar Lamparna.

Narodni muzej Labin

20,00 h sve­ča­no otva­re­nje 11. Noći muze­ja i otva­ra­nje arhe­olo­ške izlož­be „Tajna gro­ba“ auto­ri­ce Kristine Mihovilić

Davne 1901. godi­ne kopa­lo se iza Herkulovih vra­ta, a na dubi­ni od tri metra naiš­lo se na jedan netak­nut grob sa žarom. Nakon te 1901. o nala­zu gro­ba više se ništa poseb­no nije čulo. Zaboravljeni san­duk je iz mrač­nog i vlaž­nog podru­ma raskoš­ne vile u današ­njoj Budicinovoj uli­ci, gdje je sta­no­vao inže­njer Von Presnitz, vodi­telj isko­pa, pre­ne­sen u res­ta­ura­tor­sku radi­oni­cu Arheološkog muze­ja Istre, gdje se tek nedav­no poče­lo otkri­va­ti pra­vi sadr­žaj. Bogato ukra­še­na posu­da – grob­na žara – ne raz­li­ku­je se poseb­no od mno­go­broj­nih posu­da s pul­ske nekro­po­le, među­tim, sadr­žaj je bio sasvim neočekivan……

Memorijalna zbir­ka Matija Vlačić Ilirik

Radno vri­je­me: 19,00 – 21,00 h

Organizirana struč­na vodstva

Dana 22. 12. 1975. godi­ne u orga­ni­za­ci­ji Muzeja i Općine Labin, otvo­ren je u zgra­di ex Francovich memo­ri­jal­ni pos­tav gla­so­vi­tog labin­skog refor­ma­to­ra Matije Vlačića Ilirika (Labin, 3. 3. 1520.- Frankfurt na Majni 11. 3. 1575.). Osnovna kon­cep­ci­ja: Prikaz život­nog puta i dje­la Matije Vlačića Ilirika. Na fik­s­nim pano­ima putem foto­gra­fi­ja i legen­di pri­ka­zan je kro­no­lo­škim sli­je­dom živo­to­pis Matije Vlačića, nje­go­va izu­zet­no zna­čaj­na teolo­ška, znans­tve­na i sve­ko­li­ka dru­ga aktiv­nost. Izloženi su pri­mjer­ci nje­go­vog boga­tog spi­sa­telj­skog opu­sa, u kojem poseb­no mjes­to zauzi­ma­ju ”Ključ sve­to­ga pisma”, “Magdeburške cen­tu­ri­je”, “Katalog svje­do­ka isti­ne” i “Glosa”. Osobito vri­je­dan eks­po­nat u ovom pos­ta­vu jes­te kopi­ja Vlačićevog por­tre­ta, koju je po izvor­ni­ku u Jeni izra­dio sli­kar Eugen Kokot, a isto tako i nje­go­va zid­na sli­ka – zem­ljo­vid Istre, rađen po pred­lo­šku Pietra Coppe iz 1525. godi­ne. Zbirka sadr­ži još neko­li­ko uspje­lih likov­nih ostva­re­nja. Tako je labin­ski kipar Mate Čvrljak izra­dio sadre­ne bis­te Matije Vlačića Ilirika i Balde Lupetine, a  Vlačićev por­tret pri­ka­zan  je i u vidu okru­glih relje­fa u sadri i bron­ci auto­ra Dušana Kneževića i Želimira Janeša.

Zbirka sakral­nih umjetnina

Radno vri­je­me: 19,00 – 21,00 h

Organizirana struč­na vodstva

Nakon odr­ža­ne izlož­be “Problem res­ta­uri­ra­nja” 1980. godi­ne, u raz­dob­lju od 1981. do 1985. godi­ne Muzej je povje­rio res­ta­ura­ci­ju cik­lu­sa ulja­nih sli­ka iz crk­ve sv. Marije Tješiteljice u Labinu, labin­skom aka­dem­skom sli­ka­ru i res­ta­ura­to­ru Eugenu Kokotu. Godine 1986. u orga­ni­za­ci­ji Muzeja obnov­lje­no je kro­vi­šte tog objek­ta, a nared­ne godi­ne unu­traš­njost, pa je potom cik­lus sli­ka i drve­nih kipo­va vra­ćen u crk­vu, te je 19. 6. 1987. godi­ne otvo­re­na zbir­ke sakral­nih umjet­ni­na. Crkva bra­tov­šti­ne sv. Marije Tješiteljice (u naro­du zva­na sv. Marija od Zdravlja, danas služ­be­no Crkva Uznesenja Marijinog) izgra­đe­na je 1426., pro­ši­re­na i pove­ća­na 1537., a lopi­cu je dobi­la 1622. godi­ne. Ciklus osam veli­kih ulja­nih sli­ka (145×230 cm) i ogrom­ne deve­te (213×555 cm), posve­ćen Bogorodici, nas­tao je vje­ro­jat­no u prva dva deset­lje­ća sedam­na­es­tog sto­lje­ća, a autor je Antonio Moreschi, sli­kar koji je stva­rao u duhu mle­tač­ke sli­kar­ske tra­di­ci­je. Vrijednost zbir­ke sva­ka­ko pove­ća­va­ju lijep, skla­dan barok­ni oltar te seri­ja drve­nih više­boj­nih kipo­va s pri­ka­zi­ma apostola.

KUC Lamparna (gale­rij­ski prostor)

Radno vri­je­me: 22,00 – 02,00 h

Svečano zatva­ra­nje likov­ne izlož­be MAPA Katedre za sli­kar­stvo APU Rijeka

MAPA Katedre za sli­kar­stvo Akademije pri­mi­je­nje­nih umjet­nos­ti Sveučilišta u Rijeci, koja je sas­tav­lje­na od 11 ori­gi­nal­nih sli­kar­skih i crtač­kih rado­va na papi­ru u raz­li­či­tim teh­ni­ka­ma. U mapi su pred­stav­lje­ni sli­je­de­ći auto­ri: Ksenija Mogin, Marijan Pongrac, Zdravko Milić, Anton Vrlić, Damir Stojnić, Alan Alebić, Robert Mijalić, Domagoj Barić, Ljiljana Barković, Radovan Kunić i Mirna Kutleša.

Priredio B. V.

• NARODNI MUZEJ LABIN
• Noć muzeja