Predstavljanje knjige „Legende istarskog sjevera“ Vladimira Pernića
Predstavljanje knjige „Legende istarskog sjevera“ ročkog novinara, pjesnika, publicista i skulptora Vladimira Pernića održano je u četvrtak 18. veljače u dvorani Narodnog doma u Buzetu. Okupljenima se obratila Mirjana Pavletić, urednica knjige i ravnateljica Pučkog Otvorenog Učilišta „Augustin Vivoda“ iz Buzeta, istaknuvši kako je ovo djelo zajedničko izdanje POU‑a i Katedre za čakavštinu iz Roča, te da večerašnje druženje zatvara krug koji je započet u listopadu prošle godine, a sastojao se od 18 susreta čitanja po jednog ulomka iz ove knjige svakog utorka.
Predstavljanju knjige su, uz autora Vladimira Pernića, nazočili i fotograf Saša Nikolić te likovna umjetnica Narcisa Adalgisa Škopac, koji su ovo izdanje oplemenili svojim fotografijama i likovnim ilustracijama. Knjigu je u skladnu cjelinu grafički oblikovao David Ivić, koji nije bio prisutan na ovom događaju.
Urednica knjige Mirjana Pavletić istaknula je Pernićevu ljubav prema tradicijskim vrijednostima te strast za očuvanjem duhovne i materijalne baštine svoga zavičaja koja ga je potakla da se mislima i sjećanjima vrati u djetinjstvo i istraži legende, mitove i bajke svoga kraja, svoje „pitome divljine“. „Pernić je duboko uronio u taj svijet. Mašta se razbuktala i ponijela ga. Lebdeći na kovitlajućim oblacima snoviđenja, on ne samo da otkriva, prenosi i oslikava te naslage memorije prethodnih generacija, već vrlo sugestivno i sam kreira nove legende, i podastire ih čitatelju kao da su to očuvane priče iz davnine, kao da mu je netko nedavno ispričao“, kazala je Pavletić.
Ovom zbirkom od 20 legendi Pernić je obogatio i proširio usmenu predaju sakupivši već postojeće legende, istrgnuvši ih zaboravu, te izmaštajući nove servirao kao poslasticu pozivajući čitatelje da se odvaže na uzbudljivo putovanje kroz legende istarskog sjevera čije su fantastične prirodne ljepote, usnuli i napušteni gradići i sela idealna kulisa za nadnaravna bića čije se sudbine isprepliću s povijesnim likovima i izmišljenim ljudima na stvarnim i karakterističnim lokalitetima. Uživali smo u autorovom čitanju legende „Kameni stol istarskih divova“. U ime izdavača predano je nekoliko primjeraka knjige predstavnicima knjižnice, osnovne škole, vrtića te gradu Buzetu.
Uslijedilo je otvaranje izložbe ilustracija knjige „Legende istarskog sjevera“ uz izrazito sugestivni nastup klape Pinguentum koji je malo koga ostavio ravnodušnim. Prisutnima se ponovo obratila Mirjana Pavletić koja se posebno osvrnula na predani rad labinske umjetnice Narcise Adalgise Škopac koja je nekoliko mjesece stvarala slike koje prate objavljene legende i čije likovne vizije vrlo skladno dopunjuju autorove riječi.
„Njene su likovno moćne i sugestivne ilustracije izuzetno obogatile knjigu, pridodavši svakoj od Pernićevih legendi i karakterističan vizualni pečat. Prepoznatljivi krajobrazi istarskog sjevera dobili su u Adalgisinim ilustracijama, onu fluidnu dimenziju koju prepoznajemo kao neodoljivu inspiraciju i kod samog pisca legendi“, istakla je urednica.
Pred kraj su se prisutnima obratili i autori ilustracija, Saša Nikolić i Narcisa Adalgisa Škopac zahvalivši se autoru na iskazanom povjerenju i strpljenju. Saša Nikolić je napomenuo da su fotografije nastale u jednom danu, te da ga je sam autor vodio od mjesta do mjesta snimanja kako bi prikazao stvarne lokacije opisane u legendama.
Vladimir Pernić rođen je1946 u mjestu Hlaji pored Roča, gimnaziju je završio u Pazinu, a Pedagošku akademiju u Rijeci. Radio je godinama kao prosvjetni kulturni i javni djelatnik, pjesnik novinar i publicist, a bavi se i kiparstvom te je sudjelovao na više skupnih i samostalnih izložbi. Vodio je akcije Katedre Čakavskog Sabora Roč na projektu obnove Huma i izgradnji Aleje glagoljaša. Objavio je pet zbirki pjesama: „Ubjačić“(1979.), „Srhi“ (1990.), „Znamen“ (1996.), „Cicirici i Senjali“ (2007.) zajedno s kajkavskim pjesnikom Ivom Kalinskim i „Suita Mediterranea“ (2013.). Utemeljitelj je i voditelj multikulturne udruge „Prijatelji Roča“ koja okuplja renomirane umjetnike iz različitih područja umjetničkog stvaralaštva.
Tekst Marko ŠORGO
Fotografije Lidija KUHAR
