Prvo javno predstavljanje kandidature pule za EPK 2020.
- Danas po prvi put predstavljamo knjigu pulske kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2020. zainteresiranoj javnosti. Kao što znate natječaj traje već dvije godine, a u samo se procesu nalazimo već četiri. Pula je ušla finale zajedno sa Rijekom, Osijekom i Dubrovniku. Tko će ponijeti ovu titulu znat ćemo 24. ožujka u popodnevnim satima. Prva knjiga dobila je najviše ocijene od strane europskih stručnjaka članova povjerenstva, a danas ćemo prezentirati i drugu koju smo predali prije točno dva tjedna. Podršku našem radu kroz suradnju pružilo je 27 europskih gradova, preko 200 europskih umjetnika i kreativnih organizacija, a danas je s nama uži tim koji je radio sve ove godine na pripremi kandidature, kazala je pročelnica za kulturu Grada Pule, Jasmina Nina Kamber na predstavljanju pulske kandidature održanom u subotu u kinu Valli. Unatoč činjenici da se radi o prvom službenom javnom predstavljanju kandidacijske knjige, ono nije privuklo više od četrdesetak znatiželjnika.
Prisutnima se potom obratila direktorica kandidature Vlatka Kolarović koja je kazala da će nakon svih tih godina rada o pobjedniku odlučiti žiri od 12 članova.
- Možda imamo najbolju temu ikada što se kandidature za prijestolnicu kulture tiče, a to ne kažem ja već europski stručnjaci. „Demilitarizacija! – Od tvrđave do foruma“ je dosta hrabra i bitna tema za ovaj trenutak Europe. Kad smo kretali u natječaj nismo znali što nas čeka i razmišljali smo kako raditi natječaj u kojem programa nema veze s postojećima programima. Jedno od ključnih pitanja je kako ćete privući deset milijuna europljana u svoj grad 2020. godine? Pogled iz Europe je ponešto drugačiji od onoga kojeg mi imamo radeći u ovom gradu. Njih zanima kako smo se povezali s najudaljenijim institucijama na rubu ili izvan Europe. Mi imamo dosta partnera koji su izvan Europe i koji se nalaze na drugim kontinentima, kazala je Kolarović.
Marko Baus je govorio o narativu, odabiru teme, zašto se Pula odlučila za demilitarizaciju te kako su se tom temom bavili.
- U konceptu kandidature trebali smo pomiriti dvije ključne stvari: jedna je lokalna, a druga je europska. S obzirom da se radi o inicijativi EU njihovo ključno pitanje bilo što je u programu relevantno za Europu? Kada smo birali temu jako smo pazili da se ne zatvorimo samo u lokalno, a s druge strane nismo to htjeli izgubiti. Demilitarizacija se pokazala kao jako dobra jer je u proteklih dvije godine postala izuzetno aktualna. Naša se tema bazira na želji za promjenom društva. Krećemo s pozicije da ono što se danas događa u Europi nama dobro poznato. Naša recentna povijest nam je pokazala kako izgleda jedna situacija u kojoj se određeni narativi dižu na razinu općega koja završava s ratom i nasiljem. Jasno je da su Istra i Pula imale jednu posebnu ulogu u cijeloj toj priči i nisu podlegli histeriji nacionalizma. Naše iskustvo i razumijevanje je takvo da možemo inspirirati Europu da napravi nešto slično. S jedne strane imamo veliki broj ljudi koji su isključeni iz događanja, a s druge imamo ono što smo nazvali toksičnim narativima: svi oni narativi u medijima koji nas uvjeravaju da smo ugroženi, da opasnost dolazi izvana i da su naše temeljne kulturološke vrijednosti pod napadom. Posljedica svega toga je militarizacija. Mi se nećemo boriti protiv procesa koji su lančani i koje ne možemo prekinuti, ali naša je želja je skrenuti pažnju na negativnosti koje se događaju u tom procesu tako da skrenemo pažnju na te toksične narative i da kroz koncept igre i humora razotkrivamo svu negativnost i zloću koja iz njih izvire. Pričamo o tome da želimo prekinuti taj krug negativnosti koji vodi do militarizacije, kazao je Baus i opisao akciju na granici sa Slovenijom kod žilet-žice.
Luka Šimić predstavio je Europsku dimenziju i suradnju s gradovima koji su bili prijestolnice kulture ili će to biti do 2020.
- S obzirom da se radi o europskom projektu oni zahtijevaju da se povežemo sa cijelom Europom. To kao prvo znači da tema mora biti interesantna Europi. Kada smo počeli s projektom demilitarizaciju smo odabrali zbog Pule i njene povijesti pa nam se ona logično nametnula. Kasniji događaji koji su se nažalost dogodili u Europi išli su našoj temi u prilog i možemo reći da u usporedbi s ostalim kandidatima jedini imamo pravu europsku temu. Drugi kriterij je da se provode koprodukcije pa smo tržili partnere iz cijelog kontinenta. Oni se nadovezuju na našu temu, ali istovremeno komentiraju situaciju u vlastitim državama. Naši producenti koji su radili na programima morali su svoje projekte povezati s europskim imenima. Isto tako, osim samih umjetnika i udruga, jedan od kriterija je bio da se povežemo s gradovima koji su bili prijestolnice ili će to tek postati, a uspjeli smo se povezati s njih 27. S njima smo razvijali projekte od zajedničkog interesa. Još jedan važan aspekt je stimuliranje turizma i privući turiste koje zanima kultura, kazao je Šimić.
Davor Mišković i Nikola Bojić su predstavili sam program kandidature koji je još uvijek na konceptualnoj razini.
- Kulturno umjetnički program kandidature je u drugom krugu značajno drugačiji. U prvom je krugu bilo važno mapirati scenu, shvatiti koji potencijali postoje, koji su njihovi odnosi i na koji se način oni mogu konceptualno artikulirati, a da imaju smisla u ovom natječaju. Ovo nije još jedan u nizu europskih natječaja – radi se o 27 europskih projekata koji moraju biti složeni u jedan narativ s jasnom strukturom. U drugom smo krugu radili s kulturnim akterima prvenstveno u Istri, a onda u ostatku Hrvatske i Europe. Temu kojoj se Pula bavi u ovom trenutku nikome u Europi ne treba objašnjavati. To je goruća tema koja može na potrebe i potencijale grada upaliti europske reflektore. Ne treba isticati da je Pula i dalje militarizirani grad. Iako više nema vojske po ulicama ono što je militarizirano to je prostor – više od 40 tvrđava koje predstavljaju neotkriveno blago, a i mnoge zone grada su iza ograda. Govorimo i mentalnoj militarizaciji, stanju apatije koje volimo nazivati tapija. To su neke teme s kojima smo se bavili i po kojima smo strukturirali programske linije i projekte. Umjetnička strategija, taktika i vizija je igra kao jedini efikasni alat kojim se možemo boriti protiv letargije i apatije te barijera koje nalazimo u svakom gradu, kazao je Bojić.
Mišković je detaljnije govorio o strukturi programa koji mora ispuniti brojne zahtjeve.
- Što se same kulturne strategije tiče kroz ovaj program se puno bavimo razvojem lokalnih kapaciteta, organizacijama koje djeluju u kulturi i povezivanjem s ostalim akterima u Europi. Cilj je otvoriti nekoliko produkcijskih centara koji bi u Puli postali zamašnjak kulturnog razvoja kroz realizaciju novih radova. Ideja je bila da se program za EPK lokalno proizvodi što omogućuje umjetnički razvoj. Sljedeći korak je povezivanje kulturnog s realnim sektorom – na način da poveže aktere iz kulture s onima iz ekonomskog sektora na korist lokalnoj zajednici. Svaki program interpretira temu – izravno ili posredno. Ono što je važno za cijeli program je metodologija rada, a to je za nas igra – naš pokušaj da odgovorimo na temu militarizacije koja se sada zbiva. Igra je bitan moment jer je inkluzivna, ali i tip umjetničke strategije koji vodi razbijanju mitova i ustaljenih gledišta kroz humor. Kroz prokazivanje apsurda nekih situacija u kojima se nalazimo mi zapravo dajemo impuls za kritičko mišljenje, kazao je Mišković.
Bojić je potom nabrojao programske linije koje su: Border Games (igre s granicama), Playing it Fair (ekonomija dijeljenja) i Your Turn (političko uključivanje).
- Program EPK Pula 2020. nije vatromet. To nije slavlje koje traje 12 mjeseci, to je razvojni projekt što znači da kreće odmah i traje nakon 2020. Radi se o programu razvijanja kapaciteta, naglasio je Bojić.
Igor Stanišljević je govorio o komunikacijskoj strategiji te je kazao da je to jedan od važnih aspekata ovog projekta.
- Pula je mali grad u svjetskim razmjerima, a moramo doći do ciljane publike na europskoj razini. Cilj nam je doprijeti to publike koja želi putovati zbog kulture. Komunikacija će se početi odvijati od ove godine pa do kraja projekta, kazao je Stanišljvić.
Na naše pitanje koliko je do sada financijskih sredstava uloženo u projekt i koliko će iznositi cjelokupni budžet ogovorila je pročelnica Kamber.
- Projekt je procijenjen na 30 milijuna eura. Ministarstvo kulture već od ove godine u proračunu osiguralo sredstva za grad koji će ponijeti tu titulu, a sveukupno do 2020. izdvojiti će deset milijuna eura. Jednako tako će i Grad Pula i Istarska županija izdvojiti deset milijuna eura, a ostatak će biti osiguran iz europskih fondova i sponzora. Pula je potrošila najmanji iznos u četverogodišnjoj pripremi, a radi se o 400 tisuća kuna iz gradskih izvora. Sudjelovala je i županija sa 800 tisuća kuna koji su ostali neutrošeni. Ove godine je u proračunu osigurano 600 tisuća kuna koje još nismo počeli trošiti. Ono što bih voljela istaknuti je da je odrađeno preko 30 tisuća stati u volontiranju što je najvrjednije. Svi projekti koje smo uvrstili u program odrađeni su volonterski, kazala je Kamber.
Na upit što će se dogodit s ovim projektom ako Pula ne bude odabrana za prijestolnicu kulture odgovorio je Baus koji je kazao da je cijeli proces već polučio rezultate.
- Na našem su stolu već tri europska projekta koji proizlaze iz ovog programa i koji se samostalno mogu provoditi. Poželjno je da jedan dio ovog projekta zaživi kroz nezavisne inicijative vezane za EU fondove, zaključio je Baus.
Tekst i fotografije Boris VINCEK
