Slom lažnog proroštva – Predstavljanje knjige
Slom lažnog proroštva, knjiga autora doc. dr. sc. Gorana Marića svojevrsna je ekonomska historiografija suvremene Hrvatske, kojom autor razotkriva svu razornost neoliberalnog ekonomskog modela, razloge strukturnih poteškoća i makroekonomskih poremećaja.
Predstavljanje knjige održat će se u četvrtak, 17. ožujka, u 18 sati u Domu hrvatskih branitelja u Puli.
O knjizi je nadasve nadahnuto napisao predgovor, Mihovil Bogoslav Matković, prof., koji je istodobno i urednik knjige. Matković piše da je knjiga Slom lažnog proroštva zapravo projekt protiv izručenja Hrvatske i posebno naglašava specifičnost jezika kojim se dr. sc. Marić koristi u pisanju knjige. Mariću nije dovoljan samo goli politehnički jezični fundus struke. Nisu dovoljni tek podatci, on ulazi u područje jezika s prvotnim značenjem, Marić vraća riječima značenje.
On kaže da priznaje kako brojke, statistike, dijagrami, tablice, izvješća… nisu dovoljni da pokažu sediment poremećaja i izručenja. Pogledajmo koje nazivlje Marić koristi da prispodobi ta stanja, nastavlja urednik, slom proroštva, potonuće, destrukcija, računi slobode, kandidatura za samouništenje, sljepilo vlastita razuma, okultno zlodjelo i brojna slična. Marić knjigu počinje citirajući Svetog Oca Benedikta XVI. o ulozi države i naglašava da je zadaća države – dobro čitave zajednice.
U drugom poglavlju, Ostaje trag svakog čina, Marić opisuje rušenje temelja suverene Hrvatske i tvrdi da je povjerenje naroda politika pojela za doručak. Opisuje sve propuste porezne uprave, dominaciju pojedinaca nad državom, predstečajne nagodbe naziva okultnim zlodjelom. Poseban tekst piše o poreznoj eutanaziji gospodarstva i o neprijateljskom odnosu ekonomske politike prema domaćoj proizvodnji. Za porezni sustav tvrdi da je nefunkcionalan, stihijski, voluntaristički, nedosljedan i neuravnotežen.
Prodaju Croatia osiguranja, Marić naziva Ugovorom o darivanju identiteta i da su prigodom te prodaje otisci prstiju ostali na svakom koraku.
Koliko Marić smatra ne samo pogrešnom, već i štetnom monetarnu politiku HNB‑a najvjerodostojnije govori da je cijelo poglavlje posvećeno promašajima HNB‑a pod nazivom Izvješće prikrivenih zala.
U četvrtom poglavlju Marić znanstveno dokazuje Slom neoliberalne paradigme, a za hrvatske neoliberale piše da su usidreni u grabež komunističkog duha.
U posljednjem poglavlju Ustani i hodaj, Hrvatska, autor upućuje na potrebu obnove hrvatskog gospodarstva i društva na zdravim temeljima i empirijski već potvrđenim instrumentima ekonomske politike. Autor u uspjeh ne sumnja pod uvjetom da se iz političkog, ekonomskog, pravosudnog, kulturnog i društvenog života uklone zla potkupljivosti, paradoksi, inverzije, nelogičnosti i projektirane štete.
U cijeloj knjizi Marić u središte pozornosti ekonomske aktivnosti stavlja čovjeka, njegove potrebe, a osobito potrebu za radom.
