“Kavez grozota” kao podrška Assangeu u Kandlerovoj ulici
Improvizirani kavez u kojem se nalaze fotografije svjetskih tragedija i političara kojima su zacrnjene oči, pojavio se jučer, u utorak 26. travnja, na samom početku pulske Kandlerove ulice nasuprot arheološkog nalazišta. Autor ili autori ove instalacije su nepoznati, no njihova je poruka jasna ako se pročita tekst koji se nalazi uz kavez i koji je svojevrsna podrška osnivaču Wiki Leaksa, Julianu Assangeu. Tekst instalacije prenosimo u cijelosti:
„Nikad čovjeku znanje nije bilo nadohvat ruke kao danas. Internet nam je omogućio pristup pravim virtualnim knjižarama i drastično je skratio vrijeme potrebno da dođemo do informacija. Paradoksalno, želja za znanjem u nama sve više jenjava ‚više optiramo ka moru površnosti koje proizlazi iz televizijskih kuća i internet stranica, nepotrebno provodimo sate (ponekad se i sami pitamo zašto) baveći se tuđim životima na socijalnim mrežama. Vlasti i korporacije spretno modeliraju informacije koje nam dostavljaju, pomno ih razrađuju, raščlanjuju, filtriraju i dostavljaju ih u obliku kakav najviše odgovara njihovom interesu.“
„Julian Assange odlučio je suprotstaviti se tom licemjerstvu cjelokupnog sistema i odlučio je razotkriti tu sveprisutnu zataškanu korumpiranost. Odlučio je boriti se njihovim oružjem; navoditi egzaktne i provjerene činjenice, odnosno, objaviti dokumente izdane od samih korporacija. Tako je nastao Wiki Leaks, web-stranica na kojoj doslovno “cure” razni tajni dokumenti koji nikako nisu bili namijenjeni javnosti. Wiki Leaks nas upoznaje sa surovim svijetom i svom njenom beskrupuloznošću, od razarajućeg efekta asimetričnog ratovanja SAD‑a u Iraku do naše “ogoljenosti“pred obavještajnim službama koje imaju pristup cjelokupnoj virtualnoj privatnosti naših mobitela i osobnih računala. Julian Assange i Wiki Leaks već godinama vode borbu u ime slobode govora, pravo za koje bi se reklo da je odavno usvojeno, pogotovo u zapadnom svijetu.“
„Cijena te borbe protiv dezinformacije jest oduzimanje slobode ‚tj. neprestani pokušaji Švedske da im se Assange zbog optužnice nepotkrijepljene dokazima po kratkom postupku izruči. Pretpostavlja se da bi Švedska Assangea nakon izručenja momentalno proslijedila SAD‑u gdje bi odgovarao za “zločin” protiv američkih interesa. U Londonu gdje se Julian nalazio 2012. godine, izručenje bi bilo izvršeno da Assange nije potražio politički azil u ekvadorskoj ambasadi . U njoj je “zarobljen” posljednje tri godine, pod opsadom engleske policije koja danonoćno patrolira ispred zgrade i koja bi istoga trenutka uhitila Assangea ukoliko bi on jednim korakom prešao preko suverenog teritorija Ekvadora i zakoračio na britansko tlo. U veljači je radno vijeće Ujedinjenih Naroda donijelo odluku kako je nepravomoćno zadržan i kako mu se mora dopustiti da iz ambasade izađe kao slobodan građanin koji neće biti nikome izručen. Na tu je odluku britanska vlast priopćila kako ih odluka Ujedinjenih Naroda ne zanima te kako će Assangea uhititi čim napusti ambasadu, u kojoj se nalazi u ovom trenutku. Zbog te apsurdne nepravde imamo potrebu ispričati njegovu priču, pridati pažnju njegovoj žrtvi surovog sistema, zarobljenika u birokratskom limbu – svojevrsno modernog Don Quijota koji trči ususret korporacijskim vjetrenjačama.“
Portret Juliana Assangea objavljen na stranicama Kulturistre možete pronaći ovdje.
Tekst B. V.
Fotografije iz arhive Kulturistre









