PREDSTAVLJANJE POVIJESNOG ROMANA „XYZ“ MURISA ČORBIĆA U GRADSKOJ KNJIŽNICI UMAG
Književno-likovna večer s piscem i slikarom Murisom Čorbićem održana je u petak 29. travnja u Gradskoj knjižnici Umag, a organizator je Kulturno umjetničko društvo „Srma“ iz Umaga uz potporu grada Umaga. Predstavljen je Čorbićev povijesni roman naziva „XYZ“ uz malu izložbu njegovih likovnih radova. Posjetitelje je na počeku večeri pozdravila gđa Alma Biser Žepčan iz KUD‑a Srma, te sve pozvala da „zajedno s Ibrahimom, glavnim likom romana „XYZ“ plutamo njegovim brodom smiraja“, zamolivši ravnatelja GK Umag Nevena Ušumovića da prisutne uvede u Ibrahimove tajne i razmišljanja. Ravnatelj je na početku naglasio da se knjižnica rado prihvatila organiziranja promocije ovog djela jer im je jako stalo da naprave svaki korak koji je moguć da bi se situacija u BiH, kulturni umjetnici i kreativci iz tog kraja bolje razumjeli i da se ova teška situacija koja i dalje vlada u BiH polako nadiđe. Ušumović nadalje kaže da je upravo ova knjiga jedan izvanredan pokazatelj te velike kreativne snage, volje i potrebe da BiH bude drugačija, odnosno vjernija sebi. Roman na svojim stranicama sadrži mnoge crteže i fotografije stećaka koji spadaju u kulturnu baštinu BiH, u knjizi često susrećemo pitanje „Tko sam ja?“, dok se na kraju nalazi rječnik manje poznatih riječi, te je već po toj svojoj koncepciji ova knjiga više od književnosti.
Roman odlikuje izrazito figurativno i nadahnuto pisanje, te tekst blizak sakralnim knjigama i tradicijskim tekstovima koji su imali funkciju da objedine sve, odnosno da budu jedan univerzalni tekst koji nudi ne samo lijepu već i mudru riječ. Roman je neka vrsta Ibrahimove potrage za kamenom mudrosti, a nastala je iz autorove potrebe da napiše knjigu kojom ćemo bolje razumjeti povijest BiH. Pisana je izrazito simboličkim jezikom u kojeg se upliću mitski te religiozni pojmovi (islamski, kršćanski), a u njoj nalazimo razne junake iz staroslavenske mitologije. Radi se o jednom novom ispisivanju povijesti od naseljavanja Bosne od strane Slavena do današnjih dana, do ove nove razjedinjenosti u kojoj BiH danas živi.
Glavni junak, Ibrahim, je meditativni lik koji pokušava razumjeti koji su razlozi, što je to natjeralo ljude da skoče jedni na druge i unište sve ono lijepo što se godinama gradilo, te u svojoj potrazi nailazi na egoizam, častohleplje, nepravdu. Kroz sakralnu povijest BiH traži ono temeljno u tom kulturnom prostoru, te istražuje kako nastaviti onaj pravi, unutarnji život Bosne, kako postići metamorfozu i doći do nove obnove. Ono do čega je Ibrahimu najviše stalo jeste kako ponovo povezati ljude, kako doći do tog trojedinstva BiH i omogućiti neki novi život.
U ovoj relativno tankoj knjizi sve je zgusnuto mudrosno, te se gotovo o svakoj rečenici može dugo razmišljati. Pričajući o Ibrahimu Muris Čorbić ističe da je on nešto posebno; Ibrahim su noćne more, noćna razmišljanja, Ibrahim je sam autor koji sanja i nada se da će se vratiti vremena ljubavi, poštenja i časti te da će Bosna opet biti ono što je bila prije nego što se dogodila ova degradacija čovječnosti. Knjiga podsjeća na poeziju velikog Maka Dizdara, pogotovo i zbog inspiracije stećcima kao simbola zajedništva, kojima se Čorbić ozbiljno bavio. Usprkos teškoj situaciji u kojoj se našao, othrvao se nedaćama koje su za zadesile i njegova kreativnost se nije ugasila. Ističući da je Banja Luka za njega centar svijeta, Čorbić je rekao da nikad nije izgubio optimizam da će Bosna opet biti zemlja ljubavi i svjetlosti, te da je prolazila i kroz teža razdoblja u povijesti, pa će pobijediti i ovo.
„Ivan, Ilija i Ibrahim bili su i bit će bosanska djeca i živjeti u bratskoj ljubavi. Tko su pravi ako smo svi Božja djeca? Ibrahim zna:“raznolikost poljskog cvijeća je Božji dar“. Alma Biser Žepčan pročitala je posjetiteljima ulomak iz knjige „XYZ“, dok je Emira Tutmić-Halilović dala kritički osvrt na Čorbićevo likovno stvaralaštvo.
Muris Čorbić rođen je u Banja Luci 1950. godine, gdje je proveo veći dio života. Bio je član DLU Banja Luka, Udruženja likovnih umjetnika BiH i Association Internationale des Arts Plastique Paris. Nakon ratne deportacije 1993. godine na otok Hvar dolazi u Rijeku te postaje članom HDLU Rijeka, HDLU Zagreb i International association of Art – UNESCO. Živi i radi u Rijeci u statusu slobodnog umjetnika HZSU. Do sada je izlagao na 53 samostalne i 205 grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Prvu knjigu kratkih priča „Lom duše“ izdaje 2010. godine, a u pripremi je zbirka ljubavne poezije.
Tekst i fotografije Lidija KUHAR
