„Jazz“ Henrija Matissea u muzeju Lapidarium

15.06.2016.

Izložba „Jazz“ veli­ka­na Henrija Matissea biti će otvo­re­na od 16. lip­nja do 7. srp­nja u novi­grad­skom muze­ju Lapidarium. Grafička mapa „Jazz“, Henrija Matissea nazva­na je još i ruko­pi­som moder­nog sli­kar­stva te pred­stav­lja jed­no od ključ­nih ostva­re­nja umjet­ni­ko­vog opu­sa. Grafička mapa je nas­ta­la 1943. i obi­lje­ža­va zad­nje deset­lje­će Matisseovog stva­ra­laš­tva kada uspos­tav­lja suod­nos sli­kar­stva i papir­na­tih kola­ža (papi­ers déco­upés). Godine 1947. tiskan je “Jazz” u edi­ci­ji Tériadea, ogra­ni­če­no izda­nje oko sto­ti­nu oti­sa­ka raz­no­boj­nih izre­za kola­ža koje pra­te umjet­ni­ko­ve zapi­sa­ne mis­li. Tériade je izveo Matisseove izre­ze kao oti­ske matrice.

Jazz_Henri_MatisseHenri-Émile-Benoît Matisse (Le Cateau-Cambrésis, 31. pro­sin­ca 1869. – Nice, 3. stu­de­nog 1954.), fran­cu­ski je sli­kar, gra­fi­čar, kipar i deko­ra­ter. Napustio je prav­nu kari­je­ru i s 22 godi­ne oti­šao u Pariz uči­ti sli­kar­stvo u ate­ljeu Gustava Moreaua u čijoj se radi­oni­ci oku­pi­la goto­vo veći­na tadaš­njih mla­dih sli­ka­ra koji su pos­li­je čini­li pokret foviz­ma. Uz Matissea, bili su tu i André Derain, Maurice de Vlaminck, Georges Braque, Raoul Dufy i mno­gi dru­gi. Taj nara­štaj sli­je­dio je pri­je sve­ga svoj instinkt.

Od impre­si­onis­tič­kog lumi­niz­ma puto­va­lo se u podru­čje čis­tog kolo­ri­ta. Nastup mla­dih sli­ka­ra iza­zvao je nego­do­va­nje i šire publi­ke i kri­ti­ča­ra. Dočekivali su ih s poru­gom kao što su bili doče­ki­va­ni svi nova­to­ri fran­cu­ske umjet­nos­ti. Fovizam je kao pokret tra­jao samo neko­li­ko godi­na. Nakon toga čla­no­vi sku­pi­ne poče­li su sli­je­di­ti i dru­ge prav­ce. Najznačajnija Matisseova sli­ka toga raz­dob­lja je kom­po­zi­ci­ja „Ples“. Već u tom dje­lu dola­ze do izra­ža­ja bit­na svoj­stva Matisseova opu­sa, ploš­ni tret­man, zatvo­re­ne obo­je­ne povr­ši­ne bez ton­skih pri­je­la­za te izra­zit smi­sao za pokret i kri­vu­lju što se pos­tup­no pre­obra­ža­va u ara­be­sku. Svjetski ugled Matisse stje­če u Njemačkoj i Americi, a oso­bi­to u Rusiji. U kas­ni­jim dje­li­ma sve se više usre­do­to­ču­je na mrtve pri­ro­de te aran­ži­ra­no cvi­je­će i voće. Majstora boje povre­me­no su priv­la­či­li rado­vi u plas­ti­ci, lito­gra­fi­je i keramika.

Tekst B. V.