„Oštrica britve“ Johna Byruma u KLUBODROMU PULSKE FILMSKE TVORNICE

28.06.2016.

Klubodrom Pulske film­ske tvor­ni­ce nas­tav­lja s pro­jek­ci­ja­ma po oda­bi­ru gle­da­te­lja, pa će tako ovo­ga čet­vrt­ka, 30. lip­nja, u 20 sati biti pri­ka­za­na ame­rič­ka dra­ma „Oštrica bri­tve“ (The Razor’s Edge) iz 1984., u reži­ji Johna Byruma. Ovo je dru­ga film­ska adap­ta­ci­ja isto­ime­nog roma­na W. Somerseta Maughama iz 1944., koje­ga je sve­ga dvi­je godi­na kas­ni­je na veli­ko plat­no pre­nio Edmund Goulding i u kojoj su glav­ne ulo­ge tuma­či­li Tyrone Power i Gene Tierney. Ovdje pak ima­mo Billa Murraya u nje­go­voj prvoj dra­ma­tič­noj ulo­zi, te Theresu Russell, Catherine Hicks, Denholma Elliotta i Jamesa Keacha. Naslov knji­ge pre­uzet je iz Katha Upanishade: “Put ka spa­se­nju je uzak i nji­me je teško hoda­ti isto kao na i oštri­ci bri­tve“. Ulaz na pro­gram je slobodan.

1984-the-razors-edge posterNakon što je nje­gov pri­ja­telj stra­dao u Prvom svjet­skom ratu, imuć­ni Larry Darrel i sam se vra­ća kući s ratiš­na – tra­uma­ti­zi­ran. Objavljuje zaruč­ni­ci da odga­đa brak te pla­ni­ra živje­ti neko vri­je­me isklju­či­vo od nas­ljed­stva. Larry se više ne može iden­ti­fi­ci­ra­ti s mate­ri­ja­liz­mom zapad­nog svi­je­ta i u cilju otkri­va­nja smis­la živo­ta kre­će na putovanje.

Scenarij su zajed­nič­kim sna­ga­ma napi­sa­li Byrum i Murray, koji je film pri­hva­tio kao osob­ni pro­jekt te je zna­čaj­no pomo­gao u pri­kup­lja­nju finan­ci­ja za nje­go­vo sni­ma­nje. U sce­ni u kojoj umi­re Larryjin kole­ga, on je posve­tio opro­štaj­ni govor nedav­no pre­mi­nu­lom komi­ča­ru Johnu Belushiju. Međutim, za sce­na­rij nije nit­ko bio zain­te­re­si­ran, a u pomoć Murrayu pri­ska­če nje­gov pri­ja­telj, Dan Aykroyd. On je pre­po­ru­čio da nago­vo­re film­ski stu­dio Columbia Pictures da odo­bre „Oštricu bri­tve“ u zamje­nu za Murrayevo pojav­lji­va­nje u „Istjerivačima duho­va“ (Ghostbusters, 1984.), u čemu su i uspjeli.

MSDRAED EC010

Film je sni­man u Francuskoj, Švicarskoj i Indiji s veli­kim budže­tom, no nije pos­ti­gao eko­nom­ski uspjeh. Kritike nisu bile dobre – neki su drža­li da je reda­telj pre­tje­rao u pro­duk­ci­ji ovog pre­du­gog i pres­po­rog fil­ma, a dru­gi da je Murray pre­vi­še pasi­van i auto­iro­ni­čan da bi nas uspio poni­je­ti sa sobom u duhov­nu potra­gu. S vre­me­nom su kri­ti­ča­ri ipak malo omek­ša­li sta­vo­ve i opi­sa­li film kao ple­me­ni­ti neus­pjeh, no ipak broj­ni su gle­da­te­lji i dan danas odu­šev­lje­ni i pri­čom i Murrayem…

Izvor