Međunarodna književna večer u književnom svratištu Zvona i nari
Knjižnica i književno svratište Zvona i nari organizira međunarodnu književnu večer koja će se održati u petak, 22. srpnja s početkom u 20. Gosti su: Tamta Melashvili, spisateljica iz Gruzije, Denes Krusovszky, pjesnik i prozaik iz Mađarske, te umjetničko-bračni tandem Damir Radić i Sanja Ribičić-Radić.
U petak nas očekuje jedna sasvim posebna premijera. Naime, Tamta Melashvili predstavit će hrvatski prijevod svog romana-prvijenca „Brojalica“ koji je s njemačkog jezika preveo Dalibor Joler, a objavila naklada Hena Com. Iako je roman pisan i objavljen na gruzijskom jeziku 2010. godine te je u Gruziji nagrađen tamošnjom najprestižnijom književnom nagradom, Saba 2011., zapravo je nagrađivanim prijevodom na njemački Tamti otvoren put ka međunarodnoj čitalačkoj publici. Roman autentičnim poetski jezikom ispreda priču o prijateljstvu dvije djevojčice koje rat svojim okrutnostima zarobljava u tešku borbu za svakodnevno preživljavanje. Tamtu Melashvili ne zanimaju političko-geostrateška pozicioniranja i analiziranja rata, za roman nije važno da je riječ o gruzijsko-ruskom ratu iz 2008., nego se ističe nasilnost i bezumlje svakog rata te prikazuje kako je svaki rat usmjeren protiv radosti nečijeg djetinjstva ili protiv nečijeg spokojnog starenja.
Tamta Melashvili feministička je aktivistica, a njezino iskustvo rada u Njemačkoj potaklo ju je na objavljivanje knjige „Gruzijske žene u Njemačkoj – Migracija kao proces društvenog osnaživanja.“ Predaje na sveučilištu u Tbilisiju na odjelu za rodne studije.
Denes Krusovszky nagrađivani je i antologizirani mađarski pjesnik mlađe generacije kojega je i hrvatska publika imala priliku čitati i to prije dvije godine u časopisu „Quorum“ u sklopu priloga o novijoj mađarskoj poeziji. Također, zastupljen je kao gost-pjesnik u izdanju „51. Goranovo proljeće“ iz 2014. U Ližnjanu Denes radi na romanu čija je radnja nastavak njegove zbirke priča pod nazivom „Zemlja dječaka“. Glavni lik romana tridesetogodišnji je novinar koji se iz velikog grada vraća u rodni gradić na istok Mađarske. Susrećući osobe iz vlastite prošlosti, novinar ujedno otkriva tajne skrivene u kolektivnoj podsvijesti grada. „U današnjoj istočnoj Europi sadašnjost je zagađena prošlošću, ali je isto tako opterećena tišinom, mukom vezanim uz događaje koji su do nedavno predstavljali našu sadašnjost“, kaže autor i pojašnjava kako se u romanu bavi odnosom između pojedinca i mjesta kojem izabire pripadati ili ne pripadati, te srazom između subjektivnih i objektivnih istina koje se kad-tad moraju sukobiti.
Damir Radić hrvatski je književnik, sineast, filmski i književni kritičar. Objavio je tri knjige poezije, tzv. intertekstualnu i intermedijalnu trilogiju: „Lov na risove“ (Meandar/vlastita naklada, Zagreb, 1999.), „Jagode i čokolada“ (Vuković & Runjić, Zagreb, 2002., Nagrada Kvirin na manifestaciji Kvirinovi poetski susreti) i „Pokopana tajna“ (Vuković & Runjić, Zagreb, 2010.). Izbor iz njegove poezije može se čitati u elektroničkoj knjizi „Meko kao snijeg i toplo iznutra – najljepši hitovi i rariteti“ 2006 g. Objavio je također i egzistencijalističko-erotski roman-esej s ključem „Lijepi i prokleti“ (NCL Media, Zagreb 2007.). Autor je niza eksperimentalnih i eksperimentalno-dokumentarnih filmova na kojima surađuje sa suprugom Sanjom Ribičić Radić. Oboje su autori filma „Mima i Marta – aktivistički ljubavni film“, 2012. za koji su dobili Posebnu nagradu na Reviji hrvatskog filmskog i video stvaralaštva. Za svoj filmsko-kritičarski rad, Damir Radić dobio je Nagradu Vladimir Vuković (2004.), a njegova priča „Nema sreće bez ljubavi“ uvrštena je u antologiju hrvatske erotske proze „XXX files“ (Fokus komunikacije, Zagreb, 2002.).
