Predavanje i projekcija filma o Alexandru Calderu u Laidariumu u Novigradu
U novigradskom muzeju Lapidarium asistentica kustosa Sabina Oroshi je u utorak 5. srpnja predstavila život i rad američkog kipara Alexandra Caldera (1898−1976), te je prikazan kratki dokumentarni film naziva “Calder Circus” kojeg je režirao Carlos Vilardebó. U muzeju je u tijeku izložba 20 litografija grafičke mape Henrija Matissa nazvana “Jazz” čije je nadahnuće cirkus, pa je ova tema zajednička dvojici autora i ideja kombiniranja njihovih radova bila prigoda upoznati Alexandra Caldera, jednog od utemeljitelja kinetičke umjetnosti, ujedno jednog od prvih performera.
Calder je bio dio pariške likovne scene dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća, a da bi si priuštio skupi život umjetnika i boema u Parizu, bavio se izradom igračaka koje su bile jako popularne i nakita koje je prodavao. Za Peggy Gugenheim, šarmantnu američku kolekcionarku koja je bila jedna od njegovih mecena, izradio je krevet, a osim umjetničkih predmeta ona je imala i veliku kolekciju njegovih naušnica. Izradio je 1927. godine i žičanu skulpturu poznate pjevačice, plesačice i glumice Josephine Baker, a izrađivao je umjetnička djela i za muzu umjetnika toga doba Kiki de Montparnasse. Caldera je intenzivno nadahnulo i napravilo prekretnicu u njegovoj karijeri svakodnevno dvotjedno praćenje cirkuske predstave, kada je skicirao nastupe za izradu reklamnih postera za Ringling Brothers i Barnum & Bailey Circuses, te je 1926. godine od žice, guma i krpa nastao njegov lutkarski cirkus sa životinjama, klaunovima i akrobatima. U njemu sam autor pokreće interaktivnu instalaciju, a ovu je izuzetno uspješnu predstavu publika silno zavoljela te je Calder pokrenuo turneju po Europi i Americi. Kad je autor selio predstavu, mogla se pospremiti u pet kofera.
Calderovi su najzapaženiji radovi skulpture, dijele se na tri vrste: stabili, stabili-mobili i mobili. Ujedinivši svoju ljubav prema strojevima i znanje zakonitosti mehanike i gibanja napravio je revoluciju u kiparstvu i stvorio takozvanu kinetičku umjetnost kreirajući mobile (naziv im je dao poznati francuski dadaist i nadrealist Marcel Duchamp), skulpture koje pokreću dodir, struje zraka i vjetrovi. No Calder je poznat i po svojim stabilima, često ogromnim, vrlo impresivnim figurama, koje su izložene na mnogim javnim površinama svjetskih metropola. Iako ih mnogi svrstavaju u apstraktnu umjetnost njegove skulpture to nisu, one imaju poveznicu u pojavnom svijetu. Neka od njegovih dijela su: „L’emennage“ (Edinburg 1953), „Četiri elementa“ (Stocholm, 1938 – 61), „Le tamanoir“ (Rotterdam 1963.), „Cactus provisoire“ (1967 Dublin), „Bobine“ (Canberra 1970) i „Četiri krila“ (Barcelona 1972.).
Nakon predavanja prikazan je film u trajanju od 17 minuta, na kojem nastupa Calderov cirkus, gdje je vidljiv njegov smisao za humor i umijeće za formu i pokretanje, na neki način spajajući umjetnost i zabavu. Uočljivi su nastupi snagatora, krotitelja lavova, akrobata, te najavljivača kojem autor daje glas.
Ovim ciklusom predavanja se na prigodan način, umjesto klasičnog otvaranja izložbe, želi dublje i temeljitije publiku upoznati sa velikanima moderne likovne umjetnosti.
Tekst Marko ŠORGO Fotografije Lidija KUHAR
