Gostovanje izložbe „Tržnica trbuh grada“ u Novom Sadu
Izložba „Tržnica trbuh grada“ autorica Tanje Kocković Zaborski i Ivane Šarić Žic, nastala suradnjom Etnografskog muzeja Istre i Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka otvorena je 14. rujna u Novom Sadu, u Muzeju Vojvodine. Zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture i Istarske županije, Odjela za kulturu, izložba je krenula na svoje prvo od niza planiranih gostovanja u Srbiji.
S obzirom da je izložba bila zamišljena kao putujuća, prilagođava se gradu u kojem gostuje. Tako je, nakon otvorenja u Puli u Galeriji C8 krajem 2015. i Rijeci u prostoru Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, u proljeće 2016. u srpnju bila otvorena u Pazinu u Etnografskom muzeju Istre. Poseban dio bio je posvećen trgovanju i pazinskoj tržnici.
Nakon Novog Sada, izložba gostuje u Kikindi, u Narodnom muzeju gdje će svečano otvorenje biti idući tjedan – 7. listopada. Polovinom studenog izložba seli u Pančevo, krajem godine u Beograd te početkom 2017. godine u Zrenjanin. Na taj se način željelo maksimalno iskoristiti ATA karnet – međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeno iznošenje muzejskih predmeta koji je izdan na godinu dana. Uz izložbu su organizirane brojne radionice, predavanja i stručna vodstva za posjetitelje.
„Odlazak na tržnicu, placu, m(a/e)rkat, pijacu dio je naše svakodnevice. Kupujemo svježe voće i povrće, meso i ribu, jaja, sir i mlijeko. Razmjenjujemo recepte, tražimo savjet, komentiramo vrijeme, političku i gospodarsku situaciju ili jučerašnju TV emisiju. Poticajna energija tržnice motivira nas da u toj skladnoj sinergiji boja, mirisa i zvukova pronađemo “najbolju” namirnicu za ukusan obrok. Tržnice imaju brojna značenja – od društvenoga do ekonomskog i turističkog, ali to su prvenstveno mjesta komunikacije. U sebi imaju nešto univerzalno, no odlazak na tržnicu ujedno je i izrazito individualan. Svatko ima svoj plan, đir obilaska tržnice. Vi možda prvo kupujete povrće, netko želi kupiti ribu na kraju, netko želi popiti kavu s prijateljima. Istražujući tržnice u Puli i Rijeci cilj nije bio istaknuti samo specifične značajke tih dviju tržnica već ukazati na univerzalnu temu odnosa kupaca i prodavača koja je karakteristična za sve tržnice. Kroz taj odnos otvorene su brojne teme poput neformalnog oslovljavanja na tržnicama, (ne)svjesnog smjera kretanja kupaca kada kupuju namirnice, pitanja povjerenja, mita o autentičnosti, trenda zdrave prehrane te mnoga druga pitanja važna za život tržnica“, navodi se u opisu izložbe.
