(RES)PUBLIKA – SABOR KULTURE U ISTRI: „RAZVOJ PUBLIKE – NOVI IZAZOV ORGANIZACIJA U KULTURI“
Tema “Razvoj publike – novi izazov organizacija u kulturi” pružila je okvir i fokus Saboru kulture u Istri koji je održan u petak 25. studenog u KUC‑u Lamparna u Labinu. Krenulo se od očekivanih načelnih konstatacija, da bi se preko retoričkih pitanja i teorijskih izlaganja stiglo do primjera vrlo dobre, dobre ili samo adekvatne prakse u Istri, a zahvaljujući gostima, i šire. 
Ocjena trenutnog stanja potvrđuje da je segment razvoja publike prisutan u programima gotovo svih ustanova ili udruga u kulturi, a koliko je on uspješan, dovoljno razrađen i dobro usmjeren ovisi od slučaja do slučaja. Univerzalnog recepta nema, pa tako nema ni zadanih smjernica osim onih zdravorazumskih i teoretski utanačenih. Činjenica da se na razvoju publike radi u konačnici je zapravo samo prvi korak jer ciljevi su još uvijek daleko i uvelike su ovisni o brojnim faktorima – od financiranja, preko edukacije i profesionalnih kompetencija sve do dosad neostvarene međusektorske suradnje na svim razinama. No tome mora prethoditi intenziviranje intersektorske komunikacije i suradnje što je i jedna od zadaća Sabora kulture u Istri – okupiti kulturne djelatnike i potaknuti ih na zajedničku potragu za rješenjem.
U protokolarnom uvodnom djelu prisutnima su se obrali Vladimir Torbica, pročelnik za kulturu Istarske županije i Aleksandra Vinkerlić ravnateljica Istarske kulturne agencije u ime organizatora te Zoran Rajković, zamjenik labinskog gradonačelnika u ime domaćina. Daniela Urem, voditeljica Ureda za kulturu Sveučilišta u Rijeci u svojem je izlaganju dala teorijski uvod u pojam razvoja publike kao jednog od važnih segmenata kulturne politike, Nevenka Koprivšek iz slovenskog Bunkera prenijela je inspirativna iskustva u radu s publikom ljubljanskog festivala Mladi levi dok je o radu s publikom književnog kluba Booksa govorila Dušica Parezanović.
Umjetnica Dragana Sapanjoš govorila je o percepciji umjetnika od strane društva, kao i o neadekvatnom radu postojećih službi i institucija u suradnji s umjetnikom, povezivanju i pozivanju ljudi iz različitih sektora koji o kulturnoj produkciji nemaju dovoljno informacija, a možda bi za nju bili zainteresirani. Davor Mišković je pokušao zaključiti svoje izlaganje o razvoju publike u Istri s osvrtom na IKS 2014. – 2020., no u tome su ga spriječila reagiranja iz publike pa se Sapanjoš osvrnula na usporedbu obrazovnog sustava jučer i danas i zaključila da ni onaj prijašnji, navodno bolji sustav nije uspio educirati publiku koja bi bila zainteresirana za kulturna zbivanja, dok je Ognjen Rađen iz ližnjanskog književnog svratišta Zvona i nari konstatirao da se na istarsku publiku ne može gledati u jednini: „Imamo taj problem ili pak prednost da imamo puno publika, ali ne znamo kako ih ujediniti.“
Uslijedila je prezentacija rada brojnih udruga i institucija pa su Kristina Nefat i Vjeran Juhas govorili o uspjehu i brojnoj publici pulske galerije i strip čitaonice Hrvatskog društva interdisciplinarnih umjetnika. Marko Vojnić je govorio o tematskim predavanjima „Think again“,koji se održavaju u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc i koja u najvećem broju privlače učenike pulske Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn. Tanja Miličić je u ime Javne ustanove Pula Film Festival govorila o programima FUŠ –Film u školi i Film na šugamanu dok je Irena Boljunčić Gracin govorila o FUČ‑u – Festivalu uličnih čarobnjaka koji se održava u 
Novigradu i Labinu. Ona je ustvrdila da festival ima brojnu publiku, no da ga se često poistovjećuje s dječjim festivalom što on nije. Breda Bizjak je govorila o projektu „Otvoreni grad“ ostvarenog u okrilju Društva arhitekata Istre čiji je fokus bio na poticanju građana u osmišljavanju napuštenih pulskih prostora ponudivši u njima raznovrsni sadržaj kao poticaj za njihovo kreativno korištenje. Irides Zović je uz pomoć kratkog skeča predstavila projekt „Dam-daš – volonteri u akciji“ Gradske knjižnica Poreč, dok je Giulia Codacci Terlević muzejska pedagogija Arheološkog muzeja Istre govorila o brojnim edukativnim programima AMI‑a. Maxine Pužar govorila je o projektima „iPadecomuseum“ i „Contrada“ rovinjskog eko muzeja Batana, a Bianca Dagostin je predstavila filmske pop-up radionice za djecu i mlade koje organiziraju Level 052 i udruga PUT iz Labina. Jelena Fiškuš i Sean Poropat predstavili su projekt kreativnog inkubatora kojeg će provoditi u studiju Sonda, a Aleksandar Poropat je predstavio Poreč dox i podsjetio prisutne da je upravo publika spasila taj festival. Marino Jurcan i Marko Kalčić iz udruge Metamedij govorili su o radu s djecom i mladima tijekom posljednje dvije edicije festivala Media Mediterranea i načine na koji su ih uključili u više faza programa, od njegove kreacije putem radionica i natječaja sve do aktivne participacije publike in situ zahvaljujući interaktivnom sadržaju.
Tekst i fotografije Boris VINCEK
