Preminuo Predrag Matvejević

Predrag Matvejević, bosan­sko­her­ce­go­vač­ki i hrvat­ski pisac, publi­cist, hrvat­ski i tali­jan­ski držav­lja­nin, pre­mi­nuo je 2. velja­če u 85. godi­ni živo­ta u Zagrebu. Matvejević spa­da među naj­pre­vo­đe­ni­je hrvat­ske knji­žev­ni­ke u svi­je­tu, a nje­go­vo naj­poz­na­ti­je dje­lo “Mediteranski bre­vi­jar” pre­ve­de­no je na 23 jezika.

Matvejević je rođen u Mostaru 1932. godi­ne. Njegov otac Vsevolod Nikolajevič Matvejevič bio je rusko­ga pori­jek­la, rođen u ukra­jin­skoj Odesi, koji je u Mostaru bio sudac nakon povrat­ka iz rat­no­ga zarob­lje­niš­tva u Njemačkoj 1945. godi­ne. Predragova maj­ka Angelina (r. Pavić) bila je Hrvatica iz BiH. Nakon ško­lo­va­nja u rod­nom Mostaru, gdje je bio i par­ti­zan­ski kurir, Matvejević zapo­či­nje stu­dij fran­cu­sko­ga jezi­ka i knji­žev­nos­ti u Sarajevu koji zavr­ša­va u Zagrebu. Godine 1967. dok­to­ri­ra na sve­uči­li­štu Sorbonni u Parizu diser­ta­ci­jom o anga­ži­ra­nu i pri­god­nom pjesništvu.

Do 1991. godi­ne pre­da­vao je fran­cu­sku knji­žev­nost na Filozofskom fakul­te­tu Sveučilišta u Zagrebu. Za vri­je­me domo­vin­skog rata, kao umi­rov­lje­nik, napu­šta Zagreb te od 1991. do 1994. pre­da­je sla­ven­ske knji­žev­nos­ti na Trećemu pari­škom sve­uči­li­štu (Nouvelle Sorbonne), a od 1994. do 2007. srp­ski i hrvat­ski jezik i srp­sku i hrvat­sku knji­žev­nost na Rimskom sve­uči­li­štu La Sapienza.

Matvejević je pri­mio počas­ni dok­to­rat u Francuskoj (Perpignan) i dva u Italiji (Genova, Trst), a dodi­je­ljen mu je 2002. godi­ne i počas­ni dok­to­rat na Sveučilištu „Džemal Bijedić“ u nje­go­vu rod­nom Mostaru. Počasni je doži­vot­ni pot­pred­sjed­nik Međunarodnoga PEN klu­ba u Londonu. Predsjednik je Znanstvenoga vije­ća Mediteranskoga labo­ra­to­ri­ja u Napulju. Nositelj je odli­ko­va­nja koje su mu dodi­je­li pred­sjed­ni­ci Republike u Francuskoj (Legija čas­ti), Hrvatskoj (Red Danice hrvat­ske), Sloveniji i Italiji.

Priredio B. V.

• Predrag Matvejević