Predavanje “Arhiviranje baštine: vrijednost i značaj arhivskih izvora za etnološka i folkloristička istraživanja” u Pazinu

21.03.2017.

Predavanje na temu “Arhiviranje bašti­ne: vri­jed­nost i zna­čaj arhiv­skih izvo­ra za etno­lo­ška i fol­k­lo­ris­tič­ka istra­ži­va­nja” dr. sc. Tanje Perić-Polonijo bit će odr­ža­no u sri­je­du, 22. ožuj­ka s počet­kom u 18 sati u Državnom arhi­vu u Pazinu. U izla­ga­nju će se pred­sta­vi­ti zna­me­ni­ti i neza­obi­laz­ni zapi­si­va­či etno­graf­ske, fol­k­lo­ris­tič­ke i jezič­ne gra­đe u Istri: uče­ni­ci, stu­den­ti i kas­ni­je uči­te­lji i pro­fe­so­ri. Posebno se isti­ču Fran Novljan iz Boljuna, uče­nik i kas­ni­je pro­fe­sor u Pazinu i Zagrebu, Josip Ribarić iz Vodica na Ćićariji, stu­dent i kas­ni­je zna­me­ni­ti jezi­kos­lo­vac, uči­telj Jakov Mikac iz Bresta, kas­ni­je jedi­ni među nji­ma diplo­mi­ra­ni etno­log i pro­fe­sor te naj­sta­ri­ji među nji­ma uči­telj Stjepan Žiža iz Lindara. Znali su i htje­li zapi­si­va­ti gra­đu na tere­nu, raz­go­va­ra­ti s lju­di­ma u lokal­noj sre­di­ni, poz­na­va­li su kon­tekst DAPobi­ča­ja, kon­tekst živo­ta te su pro­ši­ri­va­li opi­se svo­jim komen­ta­ri­ma, naj­češ­će ne zadi­ru­ći u iska­ze kazi­va­ča. Svima im je zajed­nič­ka želja bila da što korek­t­ni­je zapi­su­ju lokal­ne govo­re. Svi su želje­li i nas­to­ja­li opi­sa­ti, saču­va­ti i pred­sta­vi­ti svoj čakav­ski govor koji će pot­vr­di­ti nji­hov čakav­ski iden­ti­tet, čakav­sku tra­di­ci­ju, istar­sku, ali i hrvat­sku kul­tu­ru i način življenja.

Njihove etno­graf­ske mono­gra­fi­je, rado­vi i zapi­sa­na gra­đa pohra­nje­ni su u arhi­vu Odsjeka za etno­lo­gi­ju HAZU i u Dokumentaciji Instituta za etno­lo­gi­ju i fol­k­lo­ris­ti­ku u Zagrebu. Građa se ponaj­pri­je raz­li­ku­je pre­ma čakav­skim govo­ri­ma koji su, prem­da raz­li­či­ti, odre­đi­va­li nji­hov zajed­nič­ki, istar­ski, hrvat­ski iden­ti­tet, nji­ho­vu zajed­nič­ku kul­tur­nu bašti­nu. U tom kon­tra­pun­k­tu raz­li­či­ta iska­za zajed­nič­ke kul­tu­re, ostva­ri­li su jezič­nu gra­đu koja je odis­ta pos­ta­la iza­zov jezi­kos­lov­ci­ma, ponaj­pri­je dija­lek­to­lo­zi­ma te etno­lo­zi­ma i fol­k­lo­ris­ti­ma. Tako su jezik/zajik i običaje/navade ili užan­ce, pred­sta­vi­li kao dio hrvat­ske bašti­ne, ali i iden­ti­te­ta – regi­onal­no­ga i hrvat­sko­ga, u oba slu­ča­ja čakavskoga.

Predstavljanjem nave­de­nih zapi­si­va­ča i opi­som nji­ho­ve ruko­pis­ne i dije­lom objav­lje­nje gra­đe, u izla­ga­nju će se poseb­no istak­nu­ti važ­nost arhi­vi­ra­nja i pre­zen­ti­ra­nja gra­đe u obli­ku kri­tič­kih tiska­nih i digi­ta­li­zi­ra­nih izda­nja poje­di­nih mono­gra­fi­ja spo­me­nu­tih autora/zapisivača. Organizator pred­stav­lja­nja je Državni arhiv u Pazinu.

Priredio B. V.