Otvoren natječaj za mlade umjetnike “Zlatna lubenica”

25.07.2017.

U okvi­ru 19. izda­nja Media Mediterranea fes­ti­va­la, udru­ga Metamedij ras­pi­sa­la je natje­čaj „Zlatna lube­ni­ca“ za mla­de umjet­ni­ke i umjet­nič­ke kolek­ti­ve iz Hrvatske koji se bave suvre­me­nom umjet­noš­ću, novim medi­ji­ma i ino­va­tiv­nim umjet­nič­kim prak­sa­ma. Na natje­čaj se mogu pri­ja­vi­ti rado­vi nas­ta­li nakon siječ­nja 2015. i/ili rado­vi koji još nisu pro­du­ci­ra­ni te koji odgo­va­ra­ju ovo­go­diš­njoj temi fes­ti­va­la – „Digitalna romantika“.

Natječajem će se pobjed­ni­ku osi­gu­ra­ti (pro­duk­ci­ja), pre­zen­ta­ci­ja i doku­men­ta­ci­ja rada na fes­ti­va­lu, put­ni tro­ško­vi i smje­štaj tije­kom tra­ja­nja festivala.

Rok za pri­ja­vu je 9. kolo­vo­za 2017.

Media Mediterranea fes­ti­val će se odr­ža­ti 18. i 19. kolo­vo­za, u Titovom par­ku u Puli.

za_Zlatnu_Lubenicu_MM19

Kome je nami­je­njen poziv?

Umjetnicima na začet­ku kari­je­re (mla­đi­ma od 35 godi­na i/ili oni­ma koji su diplo­mi­ra­li pri­je manje od 5 godi­na od vre­me­na pri­ja­ve) koji se bave suvre­me­nom umjet­noš­ću, novim medi­ji­ma i ino­va­tiv­nim umjet­nič­kim prak­sa­ma. Na natje­čaj se mogu pri­ja­vi­ti poje­di­nač­ni auto­ri i umjet­nič­ki kolek­ti­vi iz Hrvatske. U izbor ula­ze pri­jed­lo­zi za umjet­nič­ke rado­ve koji još nisu reali­zi­ra­ni ali i već goto­vi umjet­nič­ki rado­vi nas­ta­li u peri­odu nakon siječ­nja 2015. koji odgo­va­ra­ju temi „Digitalna romantika“.

 Što dobi­va pobjed­nik natječaja?

 Opis teme „Digitalna romantika“

Digitalna roman­ti­ka čež­nja je za proš­lim, nepo­vrat­nim, način tre­ti­ra­nja nove para­dig­me medi­ja kroz priz­mu sta­rih, novih sus­ta­va kroz sta­re sus­ta­ve, nemo­guć­nost dis­tan­ci­ra­nja od sta­rih ideja.

Jesu li možda memes otpor pre­ma digi­tal­noj revo­lu­ci­ji stva­ra­njem bes­kraj­nih per­mu­ta­ci­ja apro­pri­ra­nog sadr­ža­ja? Prerađivanjem povi­jes­nih sti­lo­va do razi­ne apsur­da oni pos­ta­ju liše­ni bilo kojeg zna­če­nja, pos­ta­ju samo lju­ske pri­jaš­nje ide­olo­gi­je, dak­le, ide­olo­gi­ja sama za sebe, na koju se može «pri­ka­či­ti» sva­ka druga.

 Memes kao stra­te­gi­ja kul­tu­ro­lo­škog otpo­ra, punk pos­t­mo­der­ne, vri­je­me bez veli­kih nara­ti­va, nihi­li­zam 4chana, rađa­nje Anona, Alt-rig­ht kao bun­tov­niš­tvo pro­tiv lije­vog kon­zer­va­tiz­ma – sve su to «meta-rebe­li» pogub­lje­ni u kons­tant­nim muta­ci­ja­ma. Novi des­ni­ča­ri, liber­ta­ri­jan­ci, tran­shu­ma­nis­ti, anar­ho­ka­pi­ta­lis­ti, mime­tič­ki druš­tve­ni poret­ci, naša real­nost poči­nje liči­ti na Southland Tales, 99% infor­ma­ci­ja su nebit­ne te su mam­ci i dim­ne bom­be, binar­na diverzija.

U binar­nom sus­ta­vu sve je kons­tru­ira­no od dvi­je vri­jed­nos­ti, 1 ili 0, DA ili NE. Digitalno (binar­no) je u svom nače­lu suprot­no od roman­tič­nog (emo­ci­onal­nog, impul­ziv­nog…), iako u doba Tindera, DA ili NE su jedi­na opci­ja i to puno DA i puno NE. Tinder je prak­tič­ni pri­mjer imple­men­ti­ra­nje sta­tis­ti­ke u lju­bav­ne odno­se pomo­ću zako­na veli­kih bro­je­va. Povezivanje dvi­je polar­nos­ti u jed­no rezul­ti­ra neuro­zom, bor­bom izme­đu “raci­onal­nos­ti” i “emo­ci­onal­nos­ti”, umnog i impul­ziv­nog, izme­đu pri­rod­nih zako­na i subjek­tiv­nos­ti svijesti.

Pojavom dis­tri­bu­ira­nih mre­ža, brzom infras­truk­tu­rom te veli­kim bro­jem koris­ni­ka, tisuć­lje­ća kul­tur­ne apro­pri­ja­ci­je te pos­te­pe­ne muta­ci­je eks­po­nen­ci­jal­no su se ubr­za­le, sa sto­ti­nu godi­na do par sati. Meta nara­ti­vi pop kul­tu­re, pomi­je­ša­ni s povi­jes­nim nara­ti­vom, rezul­ti­ra­ju brzo razvi­ja­ju­ćim pato­ge­nom, koji se širi digi­tal­nim mre­ža­ma brže od špa­njol­ske gripe.

Dobar pri­mjer neuro­tič­ne subjek­tiv­nos­ti u povi­jes­ti je Romantizam, te potom ide­je koje su se razvi­le pod utje­ca­jem Romantizma u kas­ni­jim sto­lje­ći­ma. Romantizam je Europski umjet­nič­ki i inte­lek­tu­al­ni pokret s kra­ja 18. st. koji se usmje­ra­vao pre­ma emo­ci­ja­ma, indi­vi­du­aliz­mu, pri­ro­di, povi­jes­ti te apro­pri­rao ele­men­te raz­li­či­tih povi­jes­nih raz­dob­lja kao otpor indus­trij­skoj revo­lu­ci­ji. Blisko je pove­zan s naci­ona­liz­mom te se sma­tra uvo­dom u fašis­tič­ke ide­olo­gi­je prve polo­vi­ce 20. st. Uostalom, umjet­nič­ki stil nacis­tič­ke Njemačke je bio spoj grč­ke i rim­ske umjet­nos­ti te arhi­tek­tu­re s ele­men­ti­ma roman­tiz­ma te hero­iz­ma. Repliciranje odre­đe­nih raz­dob­lja u svr­hu laž­nog doj­ma je defi­ni­ci­ja kiča, zbog simu­li­ra­nja mate­ri­ja­la ili sti­la dru­gog raz­dob­lja te manj­ka auten­tič­nos­ti (lokal­nos­ti, povi­jes­nog razdoblja).

Iz vizu­al­nog pej­za­ža mar­gi­na inter­ne­ta, na foru­mi­ma (red­dit), blo­go­vi­ma, ima­ge­bor­do­vi­ma (4chan) i soci­jal­nim mre­ža­ma može­mo išči­ta­ti kako se u brza­ci­ma digi­tal­nog toka defi­ni­ra­ju ide­olo­gi­je, stva­ra­ju zajed­ni­ce, nas­ta­ju hibri­di druš­tve­nih sus­ta­va, pojav­lju­je sin­kro­ni­ci­tet i pokre­ću druš­tve­ne pro­mje­ne. Na tim zakut­ci­ma spa­ja se monar­hi­ja sa sili­cij­skom doli­nom (novi feuda­li­zam), anar­hi­zam s kapi­ta­liz­mom (anar­ho­ka­pi­ta­li­zam)… ono što je u jed­nom tre­nut­ku mar­gi­nal­no, već sutra je domi­nant­no (Alt-rig­ht – The Dark Enlightenment).

U zad­njih neko­li­ko godi­na čes­to se spo­mi­nje pojam “post-Internet art”, koji uklju­ču­je širo­ki spek­tar prak­si i rado­va koji se gura­ju pod isti naziv­nik. U osno­vi­ci post-Internet art se bavi pre­la­skom digi­tal­nog u dome­nu real­nog, koris­ti cita­te vizu­al­nih nus­pro­izvo­da digi­tal­nih pro­ce­sa te ih pre­no­si u mate­ri­jal­ni oblik, mate­ri­jal­nu real­nost. Na žalost, veći­nom se refe­ri­ra­ju isklju­či­vo na vizu­al­no, te rijet­ko nadi­la­ze razi­nu for­me, pogub­lje­ni na peri­fe­ri­ji sus­ta­va, umjes­to da se bave samim sustavom.

Idemo pro­pi­ta­ti pato­ge­ne, a ne nji­ho­ve lju­ske, sus­ta­ve, a ne for­me, razot­kri­ti struk­tu­re koje stva­ra­ju vizu­al­ne para­zi­te. Dajte nam svo­je sme­će, svo­je vizu­al­ne isp­ljuv­ke! Parajmo pik­se­le, ubr­zaj­mo muta­ci­ju, neka vizu­al­no dođe do svog kraj­njeg naziv­ni­ka! (autor teme: umjet­nič­ki direk­tor fes­ti­va­la Hrvoje Hiršl)

 Postupak pri­ja­ve:

Prijava na poziv tre­ba sadržavati:

Isti pred­la­ga­telj može pod­ni­je­ti neo­gra­ni­čen broj pri­ja­va. Za sva­ki poje­di­ni umjet­nič­ki rad potreb­no je ispu­ni­ti zaseb­nu pri­jav­ni­cu. Seriju rado­va sagle­da­va­mo kao jedan rad.Prijave s naz­na­kom „Zlatna lube­ni­ca / Media Mediterranea“ pri­ma­ju se na e‑mail adre­su mediterraneafest@gmail.com do 9. kolo­vo­za 2017.

 Autori rado­va bit će oba­vi­je­šte­ni elek­tron­skom poštom o isho­du natječaja.Odluku o dobit­ni­ku nagra­de „Zlatna lube­ni­ca“ dono­si struč­ni žiri koji pri ocje­nji­va­nju pri­jav­lje­nih rado­va dje­lu­je pre­ma umjet­nič­kim i struč­nim standardima.