Razgovor: Hrvoje Hiršl – umjetnički direktor Media Mediterranea 19 festivala
Festival Media Mediterranea ove se godine održava po 19. put, ponovo u pulskom Titovom parku, u petak 18. kolovoza od 18 do 1 sat. Tema festivala je „Digitalna romantika“, a tim povodom razgovarali smo s umjetničkim direktorom ovog izdanja festivala Hrvojem Hiršlom koji je obradio temu programa i odabrao međunarodne umjetnike koji će se na festivalu predstaviti sa svojim radovima. Od Hiršla smo prvo htjeli doznati kako je razvio ovogodišnju temeljnu ideju festivala.
- Tema je bila već predefinirana, a razvio sam ju na temelju svojih razmišljanja o digitalnom i specifičnosti infrastruktura koje se grade unutar decentraliziranih mreža gdje je sam napredak i razvoj eksponencijalan i toliko ubrzan da se s jedne strane uopće ne može pratiti, a s druge strane samo vizualno je zbog karakteristike konstantnog pretumbavanja, obrađivanja i prerađivanja postalo više-manje nebitno – prebrzo se aproprira, prebrzo postane zastarjelo i gubi snagu koju je možda imalo prije. Ono što sam htio naznačiti unutar raspisa teme je da su sami sustavi koji leže iza toga puno bitniji. Kroz radove koje sam pozvao i selektirao za izložbu pokušavam prikazati to što je u pozadini – kako se to kroz vizualno može razotkriti, kako se sama infrastruktura koja leži iza toga se može naznačiti, kako da se uzdigne od slike koja slijedi trend – jer sve što se danas radi na vizualnoj bazi može biti aktualno samo unutar vrlo kratkog vremena.
Kako se u taj koncept digitalnog uklapa romantika, ili po tvom raspisu romantizam?
- Inicijalni naslov se tiče romantike, a ja sam to išao interpretirati više sa strane romantizma. Kao pokret, romantizam je bio jako subjektivan i bavio se tradicijom. Ljudi imaju drugačiju percepciju romantizma kao nešto idilično, istinito i prirodno, ali to su na kraju krajeva sve konstrukti za koje znamo da su povijesno utjecali na neke vrlo problematične pokrete koji su kasnije nastali.
U samom objašnjenju konteksta kažeš da post-Internet art definira prelazak digitalnog u materijalni svijet, da li su neki od radova koje si odabrao također takve prirode?
- Donekle i jesu. Svi radovi koje sam izabrao su digitalni zbog same činjenice što smo morali unutar kratkog vremenskog roka okupiti sve te umjetnike te zbog ograničenja samih uvjeta produkcije. Eksplicitno sam tražio da ako umjetnik predlaže svoj rad da bude manifestacija njegovog rada u sekundarnom obliku – kroz dokumentaciju ili nuspojavu nekog rada. Na primjer: rad Jonasa Lunda generira slike koje kasnije posta na Twitteru – te slike koje nastaju kao nešto što se percipira kao krajnji proizvod u stvari je samo posljedica sistema koji je on složio koji je ujedno i ironičan jer se zove „Artist on Vacation“.
Radovi neće biti postavljeni u galerijskom prostoru već u parku. Na koji će način taj otvoreni prostor poslužiti kao okvir ovakvoj vrsti radova?
- Radi se o dosta zanimljivoj situaciji jer mislim da niti jedan od ovih radova nije bio prezentiran na otvorenom već su svi napravljeni za galerijske prostore. Sada su postavljeni u drugi kontekst, a možda sam park i drveće u njemu i simbolička šuma svih radova koji će biti montirani na različitima lokacijama, mogu vizualizirati samu ideju rizoma interneta, grananja te šume informacija koja nas cijelo vrijeme bombardira.
Raspis teme te detaljan program festivala Media Medterranea 19 možete pronaći na službenim stranicama udruge Metamedij. Zbog najave lošeg vremena u subotu 19. kolovoza, drugi dan Media Mediterranea festivala se otkazuje.
Razgovarao Boris VINCEK