SEDAM DANA STVARANJA U PAZINU
Multimedijalnom manifestacijom “Upravo stvoreno” u Pazinu se u subotu 19. kolovoza na više lokacija održalo predstavljanje radova nastalih u sklopu festivala “Sedam dana stvaranja”. To je bio ujedno i posljednji dan ovogodišnjeg, 14. izdanja festivala, a program koji je trajao od 20 do 24 sata, uključivao je koncert, predstavljanje radionice psihologije i kulturnog projekta, performans, instalaciju, kazališnu predstavu, otvorenje izložbe umjetničkih knjiga i izložbe fotografija. Svaki je događaj najavio i predstavio voditelj festivala Šandor Slacki Senior, a lokacije na kojima su se odvijali događaji bile su na potezu od ulice Jurine i Franine do pazinskog Kaštela.
Na ulici ispred Gradske galerije likovnih umjetnosti upriličen je koncert skupine “Domski Bend” koja je izvodila popularne i tradicionalne pjesme. Bend je glazbeni projekt doma za odrasle osobe Motovun, sastoji se od 13 članova koji su inače štićenici i djelatnici doma, a pokrenut je s ciljem razbijanja predrasuda i destigmatizacije osoba s mentalnim oštećenjima. Ovaj nastup, koji je rasplesao i raspjevao posjetitelje i slučajne prolaznike, bio je jedini u sklopu posljednjeg dana festivala čiji sadržaj nije nastao za vrijeme trajanja “Sedam dana stvaranja”.
U Buffetu “Bunker” je uz sudjelovanje publike predstavljena radionica “Psihologije i umjetnosti” koju je odradila grupa čiji je mentor bio magistar psihologije Goran Poropat. Na radionici se, kako je sam voditelj rekao,
vrlo intenzivno radilo po principu grupa za samopomoć, te sa naglaskom na polaznike koji su se osvještavali mentalno i emocionalno, istovremeno postižući i da od potpunih neznanaca postignu koheziju grupe.
Akademska umjetnica Jelena Lovrec predstavila je svoj projekt nazvan “Main kulturkampf”, koji se sastoji u ostvarivanju kupnje jednog četvornog metra zemljišta po županiji i njegovog prepuštanja umjetnicima ili udrugama u obliku platforme za izlaganje, performansa ili u kakvom god obliku kreativnost i inventivnost autori osmisli. Projekt se fragmentacijom odupire centralizaciji umjetnosti, a poželjne lokacije su one zabačenije, teže dostupne i što je moguće manje naseljene. U tom je projektu najvažniji onaj koji je imao povjerenje i volju prodati malu česticu zemlje te otvoreni um da razumije da prodaje nešto naizgled važno i stvarno kao što je zemlja, da bi služilo za nešto nepraktično, neekonomsko, i još uvijek nestvarno.
U zgradi na putu za Kaštel izvedena je vrlo sugestivna predstava nazvana “Intima” u kojoj je sudjelovao David Belas koji je ujedno i jedan od organizatora festivala, te Maya Petrovna Hilcisin. Nakon predstave publika je mogla u susjednoj prostoriji razgledati i čuti izuzetno zanimljivu umjetničku instalaciju, čiji je autor želio ostati anoniman, a postavljeni elementi su građevinska miješalica koja je proizvodila istovremeno zaglušujući i smirujuće ritmičan zvuk dok je projektor na susjednom zidu prikazivao scene tekućine i minerala.
Prostor Pazinskog Kaštela bio je mjesto gdje su izloženi deseci umjetničkih knjiga nastalih na radionici direktnog tiska, nazvanoj “Pazin scrapbook” pod mentorstvom Sabine Damiani. Najvažniji element izložbe je raznolikost: ona je u dimenzijama, vrsti podloge, uvezu, načinu izlaganja, te sadržaju koji je otisnut, napisan, naslikan. Polaznici radionice koji igrom slučajnosti nisu bili građani Pazina su istražili, pretražili i unijeli se u hvatanju detalja koji žiteljima izmiču, te su im ih u obliku jata (radovi vise sa stropa, ali dojam je da lebde) dali da na novi način, u novoj perspektivi upoznaju i uživaju u svome gradu.
Radionica analogne fotografije koju je vodio Sven Stilinović također se predstavila izložbom, na kojoj je prezentirano sedam fotografija, od kojih je šest dimenzija 60 sa 70 i jedna 60 sa 140 centimetara, a na njima neke od poznatih osoba, sudionika festivala.
Istovremeno uz otvaranje izložbi, odvijala se predstava nazvana “Trio za opnu, zvona i nebo” kojoj je smjelo prisustvovati samo 15 gledatelja po izvedbi. Autorice su spisateljica i povjesničarka Neva Lukić i plesačica Josipa Bubaš, uz glazbenu pratnju Pina Josipa Ivančića odsviranu na crkvenim zvonima iz fundusa muzeja.
Susreli smo i jednog od aktivnih sudionika, koji sudjeluje od samih početaka na svim izdanjima festivala, likovnog umjetnika i performera Darka Brajkovića Đepeta Njape koji je istakao da se sudionici unovačuju, prihvaćaju, ulazi se u sredinu koja ih tolerira, poštuje i potiče, gdje se puno radi, uči, ali i zabavlja i druži. Kao jednu od najvećih vrijednosti festivala izdvaja te veze koje se stvaraju među ljudima, između umjetnika i publike koja tu dolazi svake godine. Publika je najvažnija, zaključuje a atmosfera je opuštajuća radna i didaktična.
“Moj performans nazvan bit(i) skulptura, koncipiran je u skladu sa filozofijom, odnosno poetikom maslačka koja prati moj rad. U praksi se radilo o sedam performera, odnosno sedam živih skulptura, umotanih u folije, u interakciji s publikom i prolaznicima. Glavna odlika ovog performansa je što se u jednom trenutku dešava prijenos uloga sa performera na publiku.” opisuje Brajković. Iznimno kreativna atmosfera je nadahnula dodatni neplanirani performans Darka Brajkovića i voditelja festivala Šandora Slackog, da se preinače i postanu Banana Man i Šanko Bananko, te da uz veliku dozu ironije i nešto politike, upozoravaju građane na “skliska” područja. “A izaći iz sigurnosti galerije i ući u interakciju s publikom na njihovom prostoru uvijek je za umjetnika skliska zona” kaže Njapo.
Dora Biroš, jedna od organizatora je o ovogodišnjim danima stvaranja rekla:
14. izdanje festivala Sedam dana stvaranja ostat će zapamćeno među sudionicima, posjetiteljima i organizatorima kao jedno od najuspješnijih. Kombinacija iskusnih 7ds-aša koji festival pokreću već godinama i nove generacije koja je u Pazinu našla svoj kreativni dom ove je godine rezultirala entuzijazmom i energijom koja se osjećala u svakom trenutku i u svakoj izvedbi. Posebno se to osjetilo među sudionicima festivala, no jednako tako i među brojnim posjetiteljima.
Stvaralački opredijeljeni pojedinci educirali su se još jednom na umjetničkim radionicama pod vodstvom iskusnih mentora, a posljednjeg dana festivala svoje radove izložili na multimedijalnoj manifestaciji Upravo stvoreno. Osim (mlađih) sudionika radionica na festivalu su kao rezidenti, suradnici ili mentori sudjelovali brojni iskusni autori iz zemlje i svijeta (Hrvatska, Australija, Britanija, Italija, Španjolska), a svojim su izvedbama upotpunili večernji program. Neki od njih su Trevor Brown i Veren Grigorov iz Australije te Maya Petrovna iz Velike Britanije, a od domaćih umjetnika bili su tu Sven i Vesna Stilinović, Pino Josip Ivančić, Davor Sanvincenti i drugi.
Osim rezidenata i suradnika, u večernjem programu festivala nastupili su što afirmirani, što nadolazeći umjetnici, čime je festival Sedam dana stvaranja još jednom ispunio svoju funkciju platforme za razvoj suvremene umjetnosti. Mlađi autori imali su priliku preko natječaja za sudjelovanje u programu predstaviti svoj rad i dobiti konstruktivne kritike kako od iskusnijih kolega na festivalu, tako i od publike. Bilo je tu i poluimproviziranih točaka poput uličnih performansa, a u glazbenom programu nastupili su predstavnici domaće alternativne scene, kvalitetni inozemni glazbenici te lokalni, pazinski izvođači, čime je svaki dan osigurana zanimljiva glazbena podloga za stvaranje i zabavu. Uz nove autorske radove prikazane na završnoj večeri te ostvarene i na festivalu isplanirane nove suradnje, 14. izdanje festivala Sedam dana stvaranja uspjelo je u još nečemu vrlo važnom. Možemo slobodno reći da su se ove godine mnoge stvari posložile i da je festival u kulturnim i umjetničkim krugovima još jednom prepoznat kao jedinstveno mjesto susreta kreativnih pojedinaca željnih kvalitetnog sadržaja, što se vidjelo i na odličnoj posjećenosti, a posebno nam je drago što je i lokalno stanovništvo u velikom broju ove godine posjetilo Sedam dana stvaranja.
U kojem se smjeru kretao i razvijao festival tijekom dosadašnjih izdanja i možete li istaknuti značaj i duh Sedam dana stvaranja?
Ironičan pristup kulturnom turizmu i demokratičnost po pitanju edukacije, koje je Europsko udruženje festivala istaknulo u svojoj ocjeni Sedam dana stvaranja pri dodjeli EFFE Labela, festivalske oznake izvrsnosti i inovativnosti, i dalje ostaju među ključnim vrijednosti na kojima se festival temelji. Sedam dana stvaranja ostaje ono što je bio od samih početaka – platforma za edukaciju, promociju i produkciju te omiljeno mjesto susreta otvoreno svima koji se žele priključiti.
U neformalnu zajednicu kojom upravlja jedino potpuna autorska sloboda mnogi se sudionici iznova vraćaju, čime ona raste po pitanju uključenih autora, ali i organizacijski. Brojne pozitivne vrijednosti ovoga festivala svakako će se zadržati u budućnosti, a osim pojačane međunarodne suradnje, nadamo se još široj suradnji s lokalnom zajednicom, kako bi svi zajedno pridonijeli ovom važnom projektu koji uz sve što već daje, ima potencijala za još puno više.
Što možete predvidjeti, u kojem će se smjeru ubuduće kretati festival?
Slijedi nam jubilarno 15. izdanje festivala na kojemu se počinje raditi već sad te u povodu kojeg je najavljeno i izdavanje monografije Sedam dana stvaranja. Ovaj će projekt zauzeti važno mjesto u dokumentiranju i proučavanju hrvatske suvremene umjetnosti budući da su kroz festival prošli mnogi danas značajni autori. Za iduću godinu najavljuje se i još zanimljiviji glazbeni program koji će na festival privući i širu alternativnu scenu koja se možda inače ne bi direktno uključila na festival.
Uz sve planove za budućnost i dosadašnja postignuća, jedno od najvažnijih je zasigurno i to što se umjetnici koji dođu na festival zaista zaljube u Pazin, čime on postaje važna točka njihovog stvaralačkog putovanja kojoj se rado vraćaju. Uz to, mladi se preko festivala uključuju u nove umjetničke i društveno korisne projekte, čime festival zaista zaslužuje naziv kulturnog inkubatora.
