Izložba Borisa Bućana „Bez naočala!“ u Muzeja grada Rovinja

11.10.2017.

Samostalna izlož­ba Borisa Bućana nazi­va „Bez naoča­la!“ bit će otvo­re­na u petak, 13. lis­to­pa­da, u 19 sati, u Muzeju gra­da Rovinja.

„Male teme i situ­aci­je iz sva­kod­nev­nog živo­ta, naj­raz­li­či­ti­ji ljud­ski pos­tup­ci kao i sva­kod­nev­ni raz­li­či­ti doživ­lja­ji ili tran­sfor­ma­ci­je pej­za­ža i pri­ro­de, svje­tla, atmo­sfe­re. Motivi su to koji zaokup­lja­ju inte­res Borisa Bućana. Njihov pro­na­la­zak pos­ta­je puto­va­nje kroz nepres­ta­no i besko­nač­no, goto­vo opse­siv­no sli­ka­nje koje je usmje­re­no unu­tar­njem, sâmom sebi i tra­že­nju lje­po­te i sta­nja u koje­mu smi­je­mo sve. Oblici koji­ma nas Bućan pre­plav­lju­je u svo­jim sli­ka­ma, nisu na prvi pogled aps­trak­t­ni. Međutim, ta figu­ra­ci­ja pro­iz­la­zi kao tek počet­no sta­nje sli­ke, sta­nje koje rela­ti­vi­zi­ra lje­po­tu i banal­nost do apsurd­nih gra­ni­ca teatral­nos­ti. Sljedeći korak je onaj pro­fi­nje­ni i na prvi pogled teško doku­čiv, jer to je ono što umjet­nik vidi kroz svoj unu­tar­nji raz­go­vor sa sâmim sobom. Izbor izme­đu više moguć­nos­ti koje se stva­ra­ju u nje­go­voj unu­tar­njoj, dušev­noj komu­ni­ka­ci­ji. Naslikani i nas­lo­vom naz­na­če­ni doživ­ljaj je jedan neza­us­tav­lji­vi tre­nu­tak vre­me­na, sli­čan film­skom tra­ja­nju. Cjelina u kojoj umjet­nik jed­no gle­da a dru­go vidi, pre­to­če­no u nas­li­ka­ni doživ­ljaj poput nekog izle­ta s ove i one stra­ne stvar­nos­ti. Gotovo roman­tič­ni sukob obi­ju stvar­nos­ti koje su pos­lje­di­ca Bućanova ras­po­lo­že­nja, sta­nja svi­jes­ti koje otkri­va kroz teh­ni­ku crta­nja sli­kar­skim nači­nom. Minimalističke ali i barok­no mak­si­mal­ne sli­ke otva­ra­ju se pred oči­ma pro­ma­tra­ča uz pomoć veli­kog ras­po­na raskoš­nih čis­tih boja. Ekspresivni naboj vese­lja kroz iko­no­gra­fi­ju humo­ra i iro­ni­je umjet­nik name­će lako­ćom izved­be jed­nos­tav­nih struk­tu­ra i čis­tih for­mi“, navo­di se u opi­su izložbe.

bućan

Boris Bućan (1947) od šez­de­se­tih godi­na, kada zapo­či­nje umjet­nič­kim dje­lo­va­njem na jav­nim pros­to­ri­ma sa zagre­bač­kim inter­ven­ci­onis­ti­ma, potom gra­fič­kim obli­ko­va­njem pla­ka­ta, sli­kar­stvom i crte­žom u vrhu je hrvat­ske suvre­me­ne umjet­nos­ti. Likovnu aka­de­mi­ju je zapo­čeo u Ljubljani a diplo­mi­rao je u Zagrebu 1972. kao dos­ljed­ni opo­nent meto­da­ma aka­dem­ske peda­go­gi­je. Radeći naj­ve­ćim dje­lom za kaza­liš­ni i gale­rij­ski pla­kat izgra­dio je ras­poz­nat­ljiv likov­ni znak i sus­tav u veli­kim raz­mje­ri­ma i izvan konven­ci­ja. Svojim cik­lu­si­ma Bucan-art, Museum Palmolive, Povijest umjet­nos­ti od Altamire do danas, Antiplakati pro­pi­tu­je sve iko­nič­ke para­dig­me uklju­ču­ju­ći i vlas­ti­tu. Osamdesetih godi­na vra­ća se inten­ziv­no sli­kar­stvu i crte­žu čiji dome­ti obu­hva­ća­ju povi­jes­no metjer­sko iskus­tvo i pos­t­mo­der­nu intu­ici­ju pot­vr­đu­ju­ći tre­ću para­dig­mu suvre­me­nos­ti – povra­tak poet­skoj vizu­al­noj iko­ni­ci sa vla­ti­ma tra­ve kao gene­rič­kom moti­vu lini­je, ges­te i figu­ra­ci­je. Uz broj­ne samos­tal­ne izlož­be u nas i ino­zem­s­tvu te važ­ne među­na­rod­ne smo­tre izla­gao je na vene­ci­jan­skom bije­na­lu u više navra­ta a 1984. samos­tal­no te na bije­na­lu u São Paulu 1979. i 1989. kada dobi­va poseb­no priz­na­nje. Dobitnik je broj­nih doma­ćih i među­na­rod­nih nagra­da te nagra­de za život­no dje­lo. Od 2006. redov­ni je član Hrvatske aka­de­mi­je zna­nos­ti umjet­nos­ti. Djela mu se nala­ze u naj­is­tak­nu­ti­jim svjet­skim muze­ji­ma i gale­ri­ja­ma a nje­gov pla­kat Žar Ptica (za balet Igora Stravinskog, 1983) bio je na nas­lov­ni­ci kata­lo­ga izlož­be The Power of the Posters u V&A Museum u Londonu.

Priredio B. V