Otvoren SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu u Puli

16.10.2017.

Otvorenje SENSE – Centra za tran­zi­cij­sku prav­du te poprat­ne izlož­be „Spomenici na niša­nu – Zatiranje povi­jes­ti i sje­ća­nja“ odr­ža­no je u petak, 13. lis­to­pa­da na pul­skoj adre­si Danteov trg 3 (I kat). Na P1190340 (900x1200)otvo­re­nju su izme­đu osta­lih govo­ri­li Serge Brammertz, glav­ni tuži­telj Međunarodnog kaz­ne­nog suda za biv­šu Jugoslaviju u Haagu, Vesna Teršelič, vodi­te­lji­ca Documente – Centra za suoča­va­nje s proš­loš­ću, Branka Benčić, kus­to­si­ca izlož­be i Mirko Klarin, direk­tor SENSE – Centra za tran­zi­cij­sku pravdu.

- Otvorenje SENSE cen­tra ovdje u Puli pri­go­da je i za otvo­re­nje arhi­va i izlož­be naše medij­ske agen­ci­je Sense koja je iscr­p­no izvje­šta­va­la o svim suđe­nji­ma u Haagu. Rezultat tog rada je iscr­pan novin­ski arhiv o 25 godi­na rada suda te o sud­skim pred­me­ti­ma koje je obra­dio. Arhiv je sada tu, dos­tu­pan svi­ma, a nadam se da će ga posje­ti­ti i uče­ni­ci i stu­den­ti koji možda i nema­ju prvu sli­ku ono­ga što se na podru­čju biv­še Jugoslavije dogo­di­lo, kaza­la je Vesna Tešelič.

Voditelj pro­jek­ta Mirko Klarin objas­nio je zbog kojih je raz­lo­ga Pula oda­bra­na kao novi dom centra.

P1190354 (1200x900)- Ovo je rezul­tat više­go­diš­njeg pro­jek­ta, a na samom su me počet­ku mno­gi pita­li zašto baš Pula? Moj je odgo­vor bio da smo oda­bra­li upra­vo Istru jer je to otvo­ren pros­tor koji pri­hva­ća sve i nema pre­dra­su­da pre­ma niko­me. Drugi je raz­log taj što nam je Grad Pula ustu­pio ovaj pros­tor kojeg smo ure­đi­va­li punih pet godi­na i koji je napo­kon otvo­ren, kazao je Klarin.

Serge Brammertz je broj­nim okup­lje­ni­ma kazao da je Klarina upoz­nao još 2008. godi­ne kada je pos­tao tuži­telj suda te se pri­sje­tio i nje­go­vog zna­ko­vi­tog tek­s­ta “Nürnberg sada” iz 1991. u kojem je Klarin upo­zo­ra­vao na ono što se doga­đa na pros­to­ri­ma Jugoslavije. Brammertz je istak­nuo i samu važ­nost osni­va­nja novin­ske agen­ci­je Sense 1998. godi­ne koja je za raz­li­ku od osta­lih medi­ja iz biv­še Jugoslavije koji su se bavi­li pro­pa­gan­dom u služ­bi tadaš­njih poli­tič­kih eli­ta pre­no­si­la isti­nu o ratu i rat­nim stradanjima.

P1190364 (1200x900)- Tribunal zatvo­ra svo­ja vra­ta kra­jem stu­de­nog, a nakon toga će biti vre­me­na za raz­miš­lja­nje o nje­go­voj funk­ci­ji te o nje­go­vim uspje­si­ma i neus­pje­si­ma. Zatvaranje Međunarodnog kaz­ne­nog suda za biv­šu Jugoslaviju u Haagu ne zna­či i kraj prav­de za rat­ne zlo­či­ne. Odgovornost za nas­ta­vak nje­go­vog rada sada pre­la­zi na naci­onal­ne sudo­ve za koje se nadam da će tu zada­ću i ispu­ni­ti, kazao je Bremmertz.

On je dodao i da je danas na sna­zi sna­žan povi­jes­ni revi­zi­oni­zam te da nije rijet­ko vidje­ti da se u poje­di­nim kra­je­vi­ma rat­ne zlo­čin­ce sla­vi kao heroje.

O samom pos­ta­vu izlož­be “Spomenici na niša­nu – Zatiranje povi­jes­ti i sje­ća­nja” govo­ri­la je kus­to­si­ca Branka Benčić koja je nagla­si­la da se radi o iscr­p­nom pri­ka­zu uni­šta­va­nja kul­tur­ne i vjer­ske bašti­ne biv­še Jugoslavije. Izložba je već bila pos­tav­lje­na u Zagrebu i Beogradu, a 2018. će biti pos­tav­lje­na i u Haagu.

Tekst i foto­gra­fi­je Boris VINCEK