Ususret Danima arhitekture u Istri 2017

09.11.2017.

Ovogodišnja tra­di­ci­onal­na mani­fes­ta­ci­ja Dani arhi­tek­tu­re u Istri DAI-SAI‑a posve­će­na je temi RUŠEVINA / MEMORIJA / OBNOVA koju će istra­ži­ti kroz seri­ju izlož­bi, pre­da­va­nja i radi­oni­ca. Dani se otva­ra­ju u čet­vr­tak 16.11. u 19 sati u pul­skom MMC Luka Godišnjom izlož­bom čla­no­va Društva arhi­te­ka­ta Istre i izlož­ba­ma Sekcije Djeca i Arhitektura DAI-SAI, Izdavaštvo – Akcija na kojoj sudje­lu­ju Rebekka Kiesewetter, Microcities/Socks-stu­dio, Selim Projects, Léopold Lambert i Sofia Dona, Originalno o Nikoli Dobroviću pre­ma kon­cep­ci­ji Ljiljane Blagojević, U spo­men spo­me­ni­ci­ma Imelde Ramović te pred­stav­lja­njem jav­nos­ti kon­cep­ci­je hrvat­skog nas­tu­pa na Venecijanskom bije­na­lu arhi­tek­tu­re povje­re­ni­ka Brune Juričića. Slijedi struč­ni skup posve­ćen temi Dana na kojem sudje­lu­ju Jasenka Gudelj, Ana Šverko, Sanja Horvatinčić, Ljiljana Blagojević, Nikolina Jelavić Mitrović, Damir Gamulin i Antun Sevšek, Vjekoslav Gašparović te Maruša Zorec.

01_DAI-2017-coverNakon pul­skog viken­da Dani arhi­tek­tu­re u Istri odvi­jat će se mje­sec dana kroz niz izlož­bi i radi­oni­ca u Pazinu, Višnjanu, Labinu i Poreču.

Program Dani arhi­tek­tu­re u istri 2017 orga­ni­zi­ra­ju Društvo arhi­te­ka­ta Istre i Udruženje hrvat­skih arhi­te­ka­ta u surad­nji s gale­ri­jom MMC Luka, Arheološkim muze­jom Istre, udru­gom Metamedij, Pučkim otvo­re­nim uči­li­štem Poreč, Gradskom knjiž­ni­com Labin i Galerijom LG Pazin.

Pokrovitelji mani­fes­ta­ci­je su Ministarstvo kul­tu­re Republike Hrvatske, Istarska župa­ni­ja, Grad Pula-Pola, Grad Labin i Grad Pazin, a podu­pr­li su je Sto Ges.m.b.H., Velux d.o.o., Aco d.o.o., Kapitel d.o.o., Skira d.o.o., Macuka d.o.o., Metal Creator d.o.o., Palladio, Murexin, zadru­ga Praksa, Černelić inte­ri­je­ri i sto­la­ri­ja Prevarić.

Raspored doga­đa­nja:

Četvrtak, 16.11., MMC Luka Pula

19:00 – Otvaranje Dana arhi­tek­tu­re u Istri* (seri­ja izložbi)

19:15 – Predstavljanje tvrt­ke Sto

20:00 – Predstavljanje kon­cep­ta hrvat­skog nas­tu­pa na Venecijanskom bije­na­lu arhi­tek­tu­re 2018.: Bruno Juričić i Branka Benčić

Petak, 17.11., MMC Luka Pula

16:00 – 21:00 – Skup RUŠEVINA / MEMORIJA / OBNOVA: dan 1.

Jasenka Gudelj / Ana Šverko / Vjekoslav Gašparović / Maruša Zorec

Subota, 18.11., MMC Luka Pula

11:00 – Budućnost gale­ri­je MMC Luka: okru­gli stol

16:00 – 21:00 – Skup RUŠEVINA / MEMORIJA / OBNOVA: dan 2.

Sanja Horvatinčić / Ljiljana Blagojević / Nikolina Jelavić Mitrović / Damir Gamulin i Antun Sevšek

Petak, 24.11., Gradska knjiž­ni­ca, Labin

14:00 – Otvaranje izložbe

Petak, 1.12.- Nedjelja, 3.12., Višnjan

Radionica Višnjan 2037 – Intruzije iz bolje budućnosti

Petak, 1.12., Galerija LG, Pazin

19:00 – Otvaranje izložbe

Utorak, 12.12., Galerija Zuccato, Poreč

19:00 – Otvaranje izložbe

Detaljnije o programu:

Dani arhi­tek­tu­re u Istri 2017

Pula / Višnjan / Labin / Pazin / Poreč, 16.11. – 20.12.2017.

ruše­vi­na / memo­ri­ja / obnova

Dvodnevni skup, Pula, 17. – 18.11.2017.

Obnavljanjem ruše­vi­ne arhi­tek­tu­ra stu­pa u dija­log. Bivša arhi­tek­tu­ra (ruše­vi­na) pro­go­va­ra kroz budu­ću arhi­tek­tu­ru (obno­va) i obrat­no, nara­tiv buduć­nos­ti izra­ža­va se obli­kov­no inter­pre­ta­ci­jom proš­los­ti. Međutim, sadr­žaj toga dija­lo­ga kul­tu­ro­lo­ški je uvje­to­van širim zna­če­njem, odnos­no memo­ri­jom koja je selek­tiv­na i kolek­tiv­na. Što odre­đe­nom druš­tvu pred­stav­lja­ju arte­fak­ti nje­go­ve proš­los­ti? Je li ta proš­lost ujed­no i služ­be­na povi­jest i gra­di­li pomo­ću nje sadaš­njost vlas­ti­tu legi­tim­nost? Pitanja su to koja mogu ima­ti višez­nač­ne i pro­mje­nji­ve odgo­vo­re iako se odno­se na nepro­mje­nji­ve arhi­tek­ton­ske i pros­tor­ne obli­ke. Antički osta­ci arhi­tek­tu­re sred­nje­mu su vije­ku pred­stav­lja­li resurs, rene­san­si uzor pro­por­ci­ja, fašiz­mu ide­olo­ški legi­ti­mi­tet, a suvre­me­nom druš­tvu turis­tič­ku atrak­ci­ju. Kako se kons­tru­ira nara­tiv kolek­tiv­ne memo­ri­je odre­đe­nog druš­tva, bez čijeg poz­na­va­nja nije mogu­će pris­tu­pi­ti obno­vi ruše­vi­ne? Dvodnevni skup, orga­ni­zi­ran u sklo­pu Dana arhi­tek­tu­re u Istri, poku­šat će pris­tu­pi­ti ovom pita­nju iz teoret­ske i prak­tič­ne per­s­pek­ti­ve umre­ža­va­ju­ći struč­nja­ke iz polja povi­jes­ti umjet­nos­ti, povi­jes­ti i teori­je arhi­tek­tu­re te samog arhi­tek­ton­sko­ga pro­jek­ti­ra­nja. Prvoga dana pita­nje će se pos­ta­vi­ti u “daljoj povi­jes­ti”, istra­žu­ju­ći odno­se današ­njeg druš­tva pre­ma ruše­vi­na­ma čije se odli­ke izla­žu “objek­tiv­no”, dok je dru­gi dan posve­ćen “bli­žoj povi­jes­ti”, odnos­no bašti­ni XX. sto­lje­ća čija je valo­ri­za­ci­ja pred­met aktu­al­nih kul­tur­nih, znans­tve­nih i poli­tič­kih polemika.

Petak, 17. 11. – Od anti­ke do moder­nog doba

MMC Luka, Pula, 16 – 21h

Jasenka Gudelj

Learning from Pula: istar­ske sta­ri­ne i europ­ska arhi­tek­ton­ska kultura

Ana Šverko

Dioklecijanova pala­ča kao pros­tor­ni model od kla­si­ciz­ma do strukturalizma

Vjekoslav Gašparović

Kaštel Possert: o neli­ne­ar­nos­ti, neiz­vjes­nos­ti, dvoj­ba­ma, sum­nja­ma i željama

Maruša Zorec

Razotkriveni slo­je­vi vremena

Subota, 18. 11. – Dvadeseto stoljeće

MMC Luka, Pula, 16 – 21h

Sanja Horvatinčić

Smisao i moguć­nost spo­me­ni­ka: o druš­tve­nim aspek­ti­ma i razvoj­nom poten­ci­ja­lu memo­ri­jal­ne bašti­ne iz raz­dob­lja socijalizma

Ljiljana Blagojević

Savremena arhi­tek­tu­ra Nikole Dobrovića: neupo­treb­lji­va, neo­dr­ži­va, neprocenjiva

Nikolina Jelavić Mitrović

Gradski muzej Vukovar + Galeb / stal­ni postavi

Damir Gamulin, Antun Sevšek

Lipa pam­ti, i živi

Izložbe:

Originalno o Nikoli Dobroviću: poj­mov­nik crte­ža suvre­me­ne arhitekture

Studijska izlož­ba posve­će­na nas­lje­đu arhi­tek­ton­skog rada Nikole Dobrovića (1897−1967), nas­ta­la je u eks­pe­ri­men­tal­nom, kola­bo­ra­tiv­nom pro­ce­su istra­ži­va­nja i pro­jek­ti­ra­nja u radi­oni­ca­ma „Arhitektonski crtež“ i „Izlaganje arhi­tek­ton­skog crte­ža“, koje su sa stu­den­ti­ma i mla­dim arhi­tek­ta­ma iz Srbije, Hrvatske i Švicarske vodi­li Nemanja Zimonjić u surad­nji s Josipom Jerkovićem, odnos­no Milica Lopičić uz kon­zul­tant­sko učeš­će Ljiljane Blagojević i BINA tima: Ružice Sarić, Danice Jovović Prodanović i Jelene Ivanović Vojvodić.

03_dobrovic

Izložba Originalno o Nikoli Dobroviću: poj­mov­nik crte­ža suvre­me­ne arhitekture,

kon­cept: Ljiljana Blagojević (foto: BINA)

U spo­men spo­me­ni­ci­ma, Imelda Ramović

Imelda Ramović je art direk­to­ri­ca, dizaj­ne­ri­ca i ilus­tra­to­ri­ca u podru­čju ogla­ša­va­nja, umjet­nos­ti te glaz­be­ne i mod­ne indus­tri­je. Suvlasnica je stu­di­ja Mireldy pod čijim je ime­nom, u surad­nji s neko­li­ko regi­onal­nih rek­lam­nih agen­ci­ja, reali­zi­ra­la veli­ki broj pro­je­ka­ta i pri­ku­pi­la zavi­dan broj nagra­da (Red Dot, New York Festivals, Cresta, Magdalena, Type Directors Club, ADCC, etc). Više o nje­nom radu na: behance.net/Mireldy

U sklo­pu mani­fes­ta­ci­je ‘Dani arhi­tek­tu­re u Istri’ Imelda će nam se pred­sta­vi­ti svo­jim pro­jek­tom ‘U spo­men spo­me­ni­ci­ma’ koji pred­stav­lja hom­ma­ge spo­me­ni­ci­ma revo­lu­ci­je. Na izlož­bi ćemo ima­ti pri­li­ku da vidi­mo seri­ju autor­skih pla­ka­ta / ilus­tra­ci­ja spo­me­ni­ka revo­lu­ci­je nas­ta­lih u cilju oču­va­nja sje­ća­nja na ovu vri­jed­nu kul­tur­nu / spo­me­nič­ku baštinu.

04_imelda

Izložba U spo­men spo­me­ni­ci­ma, Imelda Ramović (foto: Vanja Šolin)

Izložba Izdavaštvo – Akcija

A‑festival Izdavaštvo – akci­ja odvio se u orga­ni­za­ci­ji DAI-SAI u Puli od 1. do 3. lip­nja, 2017. godi­ne kao dio među­na­rod­ne Future Architecture plat­for­me. Tematski se razvio oko pozi­ci­ja anga­ži­ra­nih umjet­ni­ka i arhi­te­ka­ta te nji­ho­vom potra­gom za zajed­nič­kim dje­lo­va­njem usmje­re­nim ka druš­tve­noj pro­mje­ni. Izdavaštvo – akci­ja a‑festival istra­žio je druš­tve­ne, eko­nom­ske i poli­tič­ke zbi­lje kroz radi­oni­cu osmiš­lje­nu i koor­di­ni­ra­nu od stra­ne Rebekke Kiesewetter i Ane Dane Beroš na kojoj su sudje­lo­va­li auto­ri Microcities/Socks-stu­dio, Selim Projects, Léopold Lambert i Sofia Dona, a čiji će rezul­ta­ti izve­de­ni u teh­ni­ci sito­ti­ska biti pre­zen­ti­ra­ni na izložbi.

02_Izdavastvo-akcija

Izložba Izdavaštvo – Akcija, autor: Léopold Lambert

Izložba Nepečene roman­se u gli­ni, Sekcija Djeca i Arhitektura DAI-SAI

Za ovo­go­diš­nje izda­nje fes­ti­va­la Media Mediterranea, odr­ža­nog 18. kolo­vo­za 2017. godi­ne u surad­nji s udru­gom Metamedij, Sekcija DiA je pla­ni­ra­la zada­tak uskla­đen s pro­gram­skom temom „Digitalna roman­ti­ka“ izbor­ni­ka Hrvoja Hiršla. Inscenirano je pet zamiš­lje­nih roman­tič­nih sce­na­ri­ja za liko­ve upri­zo­re­ne pomo­ću dje­čjih igra­ča­ka, pos­tav­lje­nih u izgra­đe­ni pros­tor­ni okvir za koji je u gli­ni mode­li­ra­na sce­no­gra­fi­ja. Neka mjes­ta, kao što su pod­zem­ni pul­ski tune­li, nas­lo­ni­la su se na poz­na­te loka­ci­je, a neka su se od suge­ri­ra­nog pri­prem­lje­nog for­ma­ta odmak­la (Malo rim­sko kaza­li­šte, utvr­da Kaštel) i nas­ta­la spon­ta­no, pra­te­ći tijek pri­če na radi­oni­ci. Namjera je bila uvu­ći sudi­oni­ke u pros­tor mašte, foto­ge­nič­nu kuli­su za pri­či­ce, s ciljem da se kraj­nji ura­dak uklo­pi u Metamedijin svi­jet audi­ovi­zu­al­ne umjet­nos­ti i pre­zen­ti­ra u digi­tal­nom medi­ju. Uradci su foto­gra­fi­ra­ni i sprem­lje­ni u gif-for­mat (uz vje­štu pomoć Maje Prokl i Ingrid Španić), a cije­li pro­ces izra­de snim­ljen je za krat­ki film Nepečene roman­se u gli­ni, koji je pri­pre­mi­la Helga Goran.

Radionica:

Višnjan 2037 – Intruzije iz bolje budućnosti

radi­oni­ca 1. – 3.12.2017. / Inicijativa Višnjan

Radionica pod vod­stvom Lea Kirinčića, Marka-Luke Zubčića te gos­ta pre­da­va­ča Nikole Bojića bavi se spe­ku­la­ci­ja­ma o lokal­nim rje­še­nji­ma budu­ćih glo­bal­nih pro­ble­ma. Udaljavajući se od dis­to­pij­skog pris­tu­pa spe­ku­la­ci­ji, radi­oni­ca ponov­no pokre­će raz­go­vor o vizi­ja­ma bolje buduć­nos­ti kroz pro­ces 1) mapi­ra­nja budu­ćih glo­bal­nih pro­ble­ma (kroz spe­ci­fič­na “podru­čja pro­mje­ne”, koja uklju­ču­ju eko­no­mi­ju, eko­lo­gi­ju i poli­ti­ku), 2) smje­šta­nja peri­fe­ri­je (Višnjana) na puta­nju razvo­ja rje­še­nja za mapi­ra­ne pro­ble­me, i 3) obli­ko­va­nje pre­zen­ta­ci­je poten­ci­jal­nih idej­nih rje­še­nja na budu­će pro­ble­me (“intru­zi­ja iz bolje buduć­nos­ti”), kao svo­je­vr­s­nih pod­sjet­ni­ka da je bolja buduć­nost moguća.

Priredio B. V.